Piše: Mirela Haskić
Pod pojmom kreativne industrije podrazumijevaju se aktivnosti koje imaju svoj korijen u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu i imaju potencijal za unapređenje ekonomskog razvoja i kreiranja novih radnih mjesta. Pod ovim aktivnostima podrazumijevaju se sljedeći sektori: reklame, arhitektura, umjetnosti i starine, zanati, dizajn, visoka moda, film, video igre, muzika, scenske umjetnosti, izdavaštvo, software, televizija, radio. Smatra se da kreativne industrije predstavljaju dodatni generator prihoda, ali su i glavni pokretač mnogih svjetskih ekonomija. Neke zemlje prepoznale su značaj ove vrste industrije i počele ulagati u nju. O značaju koje kreativne industrije imaju za Evropu svjedoči i činjenica da je Kreativna Evropa (Creative Europe Programme), program koji podupire kulturni i kreativni sektor s ciljem njegova doprinosa održivom rastu i zapošljavanju, predložio budžet za razdoblje od 2014. do 2020. u iznosu od 1,8 milijardi eura.
U zemljama jugoistočne Evrope, uključujući i BiH, ne postoje zvanične definicije kreativne industrije niti klasifikacija sektora koji čine tu industriju. Umjesto toga, u ovim zemljama je zastupljen tradicionalni pristup kreativnim industrijama koji obuhvata polja kulturnog stvaralaštva kao što su muzika, film, knjige i audiovizuelna produkcija, ali ne i softwer, oglašavanje ili dizajn. Međutim, kreativne industrije i u ovim zemljama dobijaju na značaju.
Prema podacima navedenim u studiji Kreativne industrije Kantona Sarajevo koju je 2016. godine izradio Ekonomski institut Sarajevo, šest zemalja ovog regiona (Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija i Srbija) su 2011. godine zajedno izvezle kreativnih dobara u vrijednosti od 748 miliona eura, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na izvoz ovih zemalja u 2003. godini (332 miliona eura).
Doprinos filmske industrije
Za ovih sedam godina se puno toga promijenilo, te kada su u pitanju naši istočni susjedi, u oblasti kreativne industrije u Srbiji zaposleno je oko 100.000 ljudi, bilježe stabilan godišnji rast od 6,4 posto u protekle tri godine i ostvaruju prihode od oko 4,7 milijardi eura. U Federaciji BiH, kada su u pitanju određene oblasti kreativne industrije u posljednje tri godine broj poslovnih subjekata, prometa i zaposlenih je varirao. Tako je, primjera radi, 2015. godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u oblasti izdavaštva djelovalo 112 poslovnih subjekata, koji su upošljavali 705 zaposlenih, te ostvarili promet od 56.611.264 KM. Godinu poslije zabilježen je rast u svim navedenim segmentima da bi 2017. godine došlo do pada. Slična situacija je i u oblasti filma, emitiranja programa, telekomunikacija, arhitekture. Činjenica je da nadležne institucije u BiH izdvajaju malo ili nimalo za kulturu i kreativnu industriju. Također, u BiH nedostaje percepcije kreativne industrije kao pokretača razvoja i jednog od mogućih nosilaca socio-ekonomskog napretka društva. Naša zemlja obiluje talentima u svim segmentima -film, muzika, arhitektura, IT, ali svima njima je potrebna podrška.
Elma Tataragić, generalni sekretar Udruženja filmskih radnika BiH, za Business magazine ističe da prema podacima kojima raspolažu prema svakom uloženom euru, u BiH se vrati pet eura.
„Najbolje je da pogledate studiju o Sarajevo Film Festivalu, gdje se tačno vidi na tom primjeru koliko jedan takav filmski događaj doprinosi ekonomiji. Naime, nezavisna studija o ekonomskom, kulturnom i društvenom uticaju Sarajevo Film Festivala, koju je provela britanska konsultantska kuća Olsberg SPI pokazala je da je SFF 2017. godine privukao čak 10.000 turista, što je omogućilo priliv od 51,6 miliona KM te zaposlenje od 1.385 radnika. Ekonomska aktivnost indirektno vezana za samo održavanje SFF-a procijenjena je na 10,3 miliona KM prometa i 99 radnih mjesta godišnje. Na svaku uloženu marku iz javnih sredstava ostvaruje se povrat od 2,11 KM na ime poreskih prihoda. Uz to svojim aktivnostima daje ključan doprinos razvoju filmske industrije u regionu, pozitivno utječe na međunarodnu percepciju BiH, a kod građana stvara jak osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici“, objašnjava Tataragić.
Svi smo bili ponosni kada je Danis Tanović donio Oskara u BiH ili Jasmila Žbanić Zlatnog medvjeda. Svaki svjetski uspjeh naših filmskih radnika pozitivno utiče na promociju BiH, koji opet može imati pozitivan uticaj na druge grane privrede.
„Što se same promocije BiH tiče, doprinos je veoma velik posebno u poređenju sa produkcijom i sa veličinom naše države tj. veličinom našeg tržišta. Ono što su zapravo naše najveće vrijednosti su naši autori i producenti koji su priznati i poznati širom svijeta“, dodaje Tataragić.
Jasno je da bi BiH od filmske industrije mogla profitirati, međutim za sve potrebna su ulaganja. Tataragić stanje u filmskoj industriji ocjenjuje alarmantnim jer se veoma malo snima, a filmski profesionalci ne mogu da žive od svoga posla te se prekvalificiraju i napuštaju samu profesiju.
„Danas već u BiH ne možemo sami napraviti cjelokupnu filmsku ekipu, a da ne uključimo profesionalce iz drugih država što nije bilo slučaj samo deset godina unazad. Samim tim, položaj filmskih radnika u BiH je neuporediv sa filmadžijama iz zemalja EU. Ne moramo ići uopće daleko, po količini filmova i televizijskog programa koji se snima u BiH mi smo definitivno na dnu ljestvice u poređenju i s regijom“, ističe Tataragić.
Također, ulaganja u ovaj sektor nisu na zavidnom nivou. Na nivou FBiH se kroz Fondaciju za kinematografiju izdvaja oko 1,6 miliona KM, a iz budžeta KS 500.000 KM.
„To je nedovoljno, jer su to pokriveni ne samo produkcijski troškovi, već i promotivne aktivnosti. BiH definitvno ne ulaže dovoljno u filmsku industriju“, dodaje Tataragić.
Budućnost je u IT-u
Još jedan segment koji u mnogim zemljama predstavlja pokretačku snagu ekonomskog razvoja jedne države jeste i softwerska industrija. Riječ je o izvozno orijentiranoj industriji, koja ima dostupno globalno tržište koje kontinuirano raste i to je prilika koju BiH mora iskoristiti. Međutim, kao i druge industrije tako se i ova susreće s brojnim problemima. Prema podacima BIT Alliance– Asocijacija kompanija softwerske industrije, prihod koji ostvaruje softwerska industrija je oko 500 miliona KM, od čega je 80 posto ostvareno izvozom. Ulaganjem u ovaj sektor i obrazovanjem IT inženjera, softwerska industrija bi mogla premašiti prihode koje ostvaruju vodeće industrije u BiH, poput drvne industrije.
“Mislim da IT Industrija dramatično doprinosi ekonomskom razvoju. Recimo, kompanija koju predstavljam je u trećoj godini postojanja postala treći najveći izvoznik od svih malih preduzeća u državi. Možemo promijeniti puno toga, stvoriti bolji život za stanovništvo i više poslova u tercijarnim privrednim granama”, za Business magazine kaže Rešad Začina, suosnivač i izvršni direktor Ministry of Programming, jedne od vodećih IT kompanija u BiH.
Neosporno je da u našoj zemlji ima kvalitetnih stručnjaka, koji ostvaruju velike uspjehe na inozemnim tržištima. Međutim, svima njima nedostaje podrške.
„Kada se pogledaju firme iz BIT Alliance, ne postoje ogromne razlike u odnosu na EU, čak šta više u nekim segmentima smo konkurentniji. Jedini minus je nedostatak podrške od države i institucija koje su još uvijek `gluhe` na potencijal i uspjeh ove grane (osim par izuzetaka )“, ističe Začina, te dodaje da za 3,5 godine postojanja nije dobio niti jedan podsticaj.
Naši sagovornici su saglasni da bi kreativna industrija uz adekvatna ulaganja mogla znatno doprinijeti ekonomskom razvoju BiH.
„Samo jedan projekat može generirati ogroman ekonomski učinak. Kada bismo ulagali u cijeli audiovizualni sektor mogli bi zapošljavati puno radne snage, a o promotivnom potencijalu ne treba ni govoriti. Treba napomenuti da je bh. filmska industrija uprkos problemima, koji su zaista sve veći i veći i dalje u zdravom stanju i da se može vrlo brzo revitalizirati. Za sada bi prvi korak bio usvajanje Zakona o audiovizuelnoj djelatnosti, prvo na nivou Federacije BiH, koji sam po sebi bi uredio sektor i udario dobar temelj za dalji razvoj“, kaže Tataragić.
Kada je u pitanju IT sektor, Začina dodaje da već sada možemo vidjeti kako ljudi u većim gradovima u BiH bolje žive, hiljade programera donosi bolji život za desetine hiljada ljudi, te da se radi o direktnom izvozu pameti, a uvozu kapitala u državu.
