Piše: Maja Hadžić
Iako se čini da zemlje regiona posljednjih godina prate trend smanjene upotrebe gotovog novca u formalnim transakcijama, brojke potvrđuju da se građani EU i dalje uveliko oslanjaju na gotov novac, što je zaključak međunarodne konferencije koju je u povodu 20. godišnjice uvođenja konvertibilne marke kao zakonskog sredstva plaćanja u našoj zemlji, organizirala Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), u saradnji sa USAID Finra projektom. O predviđanjima budućnosti i trendovima u korištenju gotovog novca govorili su na konferenciji eminentni domaći i strani stručnjaci iz Austrije, Albanije, Bugarske, Makedonije i Crne Gore.
Papiri i kovanice
Papirnati novac izmišljen je u Kini u sedmom stoljeću, ali su tek u 19. velike centralne banke preuzele njegovu štampu u većem obimu. Ulogu zakonskog i definitivnog sredstva plaćanja decenijama su imale papirne novčanice – simbolični novac bez unutrašnje vrijednosti iza kojeg stoji povjerenje u centralnu banku i državu kao institucije o kojima ovisi stabilnost realne vrijednosti novca i kojima pripada emisija dobiti. Danas su materijalna vrijednost i fizičko postojanje novca sve više nebitni, tim više što iz praktičnih razloga brojna plaćanja obavljamo bezgotovinski, korištenjem kreditnih kartica i depozitnog novca na transakcijskim računima kod banaka. Novčanice se generalno smatraju nepraktičnim, skupim i staromodnim načinom plaćanja. Ujedno, razvoj novih tehnologija omogućio je ekspanziju nacionalno i globalno aktivnih fintech kompanija i nefinansijskih preduzeća koji su sve zastupljeniji pružatelji platnih i drugih bankovnih usluga, a koji zahvaljujući svojoj fleksibilnosti imaju najveći potencijal tržišnog rasta nestankom gotovine iz opticaja. Pa, ipak, taj nestanak je upitan i guverner Centralne banke BiH Senad Softić ne dijeli to mišljenje. Guverner se osvrnuo na rezultate istraživanja Evropske centralne banke koji pokazuju da je u 2016. gotovini dominantan instrument plaćanja- plaćanje na prodajnim mjestima. U pogledu broja, 79 posto svih transakcija izvršeno je korištenjem gotovine, što čini 54 posto ukupne vrijednosti svih plaćanja.
“Živimo u eri brzih promjena u finansijama. Izazovi poput digitalizacije finansija i fintecha otvaraju pitanje da li je život moguć bez novčanica i kovanica. Prateći globalnu finansijsku krizu, a naročito eksponencijalnu digitalizaciju finansija, neki predviđaju brzi nestanak novčanica. Neki tvrde da bi trebalo ukidati novčanice velikih denominacija, jer se uglavnom koriste za ilegalne aktivnosti. Sa razvojem fintecha i brzom ekspanzijom elektronskog novca, pojedinci predviđaju da čak ni male novčanice nisu potrebne. Međutim, ne vjerujem u nestanak novčanica. Stvari su se možda promijenile u posljednje dvije godine, ali sam uvjeren da je gotovina još uvijek živa i zdrava u mnogim zemljama, a naročito u našem regionu, iz različitih razloga”, rekao je guverner Softić.
Istina, neke zemlje poput Švedske i Norveške brzo se kreću ka bezgotovinskom društvu. Međutim, u nekoliko odabranih zemalja potražnja za gotovinom povećana je sa sedam posto na devet posto BDP-a od 2000. godine. Globalni brojevi otkrivaju da će u doglednoj budućnosti gotovina i dalje biti sa nama.
“Donedavno smo imali situaciju da su stare finansijske kompanije, banke, kupovale tehnološka rješenja od tehnoloških kompanija. Sada imamo situaciju da tehnološki orijentirane kompanije prodaju finansijske proizvode. Naprimjer, nova Direktiva 2 u platnom prometu, koju je izdala EU, otvara tržište prema radikalnim promjenama u platnom sistemu. To je razlog zbog kojeg je fintech označen kao tehnologija koja remeti (disruptive technology). Za nas u CBBiH glavno je pitanje to kako te novine trebaju regulirati centralne banke, a za sada ne postoji neki konačni odgovor kako regulirati ovo područje”, istaknuo je guverner Softić.
Iako se čini da se većina slaže da blockchain tehnologija ima puno potencijala, nije jasno kada će upotreba te tehnologije na dnevnoj osnovi postati funkcionalna i efikasna.
“Visoka potrošnja električne energije jedna je od prepreka za širu upotrebu blokchaina. Postoji oko 2.000 kriptovaluta, a većina najvećih međunarodnih komercijalnih banaka iskorištava opcije komercijalne upotrebe blockchain tehnologija. Mora se napomenuti da su blockchain i kriptovalute već proizvele pozitivne posljedice u drugim područjima. Naprimjer, pojedinci i firme u eurozoni moći će da transferiraju novac između sebe u nekoliko sekundi, bez obzira na radno vrijeme njihove lokalne banke”, dodao je guverner Softić, ističući da će CBBiH u ovom smislu pratiti razvoj događaja.
Valutni odbor
Uz sve veću međuzavisnost i međusobno povezivanje institucija, uključujući tu i centralne banke, posljedice potencijalnog cyber-napada za stabilnost finansijskog sistema rastu.
“Svi se sjećamo nedavnih cyber napada na komercijalne i centralne banke. Mi smo u CBBiH veoma ponosni na 20 godina naše institucije i izdavanje KM novčanica. Svi radimo naporno da zadržimo svoj kredibilitet i branimo principe valutnog odbora koji nas je dobro služio u prošlosti. Nastavićemo to raditi i u budućnosti. Međutim, moramo biti svjesni da prijetnje valutnom odboru ne dolaze samo od onih koji zagovaraju drugačija rješenja, već i od anonimnih hakera čiji je isključivi cilj krađa novca. Posljedice obje vrste napada mogu biti negativne za nas”, rekao je Softić, koristreći priliku da se zahvali USAID-u i Finra na uspešnoj saradnji na ovoj konferenciji, kao i na dugoročnim odnosima USAID-a sa Centralnom bankom BiH i njihovoj efikasnoj pomoći.
Prije 20 i više godina, njemačka marka, uz srpski dinar i još nekoliko valuta cirkulirale su u BiH, ali danas imamo jednu valutu.
“USAID je ponosan što je stajao uz valutno vijeće već 20 godina, od kada je uvedena KM i kako je ona održala stabilnost. Ovo je moguće bilo postići u velikoj mjeri što su valutno vijeće i CBBiH bili nezavisni. Politički pozivi da se raspusti ili ukine valutno vijeće ne uzimaju u obzir trenutnu situaciju i moguće posljedice ako se to desi”, rekao je šef Misije USAID-a u BiH Peter Duffy, dodajući da BiH po pitanju novih trendova u finansijskom sektoru treba mnogo da nauči od svojih susjeda, ali i da im može ponuditi svoja iskustva.
“Ekonomska stabilnost nedvojbeno je vezana za stabilnost i neovisnosti Centralne banke BiH”, naglasio je Duffy.
U tom smislu, MMF je kontinuirano pružao podršku reformi i tehničku pomoć u procesu izgradnje sopstvenih kapaciteta za odgovor na buduće izazove u finansijskom sektoru.
“Od kada je KM uvedena prije 20 godina, tehnologija se umnogome promijenila, a fintech mijenja način plaćanja danas običnim klikom miša ili dodirom smartphonea. Ovaj moderni način plaćanja uveliko se širi i to nije slučaj samo u naprednim zemljama, nego i u zemljama u razvoju, poput Kenije, gdje je milionima ljudi pružen način da budu uključeni u finansijski system, što nije bio slučaj ranije. Čini se da keš postaje irelevantan, ali realnost je zapravo drugačija i to potkrepljuju podaci. Cirkulacija keša porasla je u mnogim evropskim zemljama uklučujući BiH. Cirkulacija keša globalno je porasla sa šest posto GDP-a u 2001. godine na 7,6 posto GDP-a u 2016. godini. Izuzetak u ovom trendu je Švedska, gdje upotreba keša sada iznosi 1,2 posto GDP-a, ali izuzetak ne potvrđuje pravilo. Keš je još uvijek u prednosti na zapadnom Balkanu zbog svojih određenih prednosti”, rekao je zamjenik direktora MMF-a za Evropu Jörg Decressin.
Prema njegovom mišljenju, promjene i inovacije u ovom sektoru trebaju biti pozdravljene, kako bi obezbijedili efikasnija i brža plaćanja, ali je veliki pritisak na vladama da obezbijede efikasan i pouzdan sistem plaćanja. Regulatorni okvir treba da prati promjene i uključi nove tehnologije. Nestanak anonimnosti za obične građane jedno je od najčešće spominjanih nedostataka bezgotovinskog društva, pri čemu regulativa treba biti usmjerena na sprječavanje poreznih utaja te pranja novca i finansiranja terorizma.
“Digitalno plaćanje je alternativa, ali je društvo bez keša još daleko. Međutim, pred centralnim bankama je da prihvate izazove koji dolaze s razvojem tehnologije te nije isključeno da na taj način Švedska može postati pravilo, a ne izuzetak”, rekao je Decressin.
