Dugoočekivana primjena Odluke o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina počela je tek krajem aprila ove godine, neovisno od početka primjene samog Zakona o carinskoj politici BiH koji je usvojen u junu 2015. godine. Tu mogućnost ostavio je sam Zakon, pa su prije početka njegove primjene privrednici dobili mogućnost da ne plaćaju carinu na uvoz proizvodnih mašina. Bh. firme su u međuvremenu plaćale milionske iznose na carinu i zbog toga su odlučile da od nadležnih institucija traže povrat tog novca.
Milionsko zakašnjenje
Odluka o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina odnosi se na sve zemlje sa kojima nemamo potpisan sporazum o slobodnoj trgovini. Bh firmama najinteresantnije su zemlje Istoka koje su veliki proizvođači mašina i opreme i prije stupanja na snagu Odluke plaćane su carine u iznosu od 10 posto na uvoz mašina iz ovih zemalja.
Imajući u vidu da Zakon o carinskoj politici BiH donesen 2015. godine predviđa da se propisi, tj. podzakonski akti donesu u roku od šest mjeseci, donošenje Odluke o oslobađanju od plaćanja carina “zakasnilo” je više od dvije godine. Zato se veliki broj firmi metalskog i elektro sektora FBiH obratio Privrednoj komori FBiH sa zahtjevom da se od nadležnih institucija traži da se izvrši povrat uplaćenih sredstava za carinu na uvoz mašina i opreme, a koja su firme uplatile u prethodne dvije godine. Radi se o sredstvima koja su mogla biti upotrijebljena u dalji razvoj kompanija, ali su zbog neblagovremenog donošenja propisa morala biti utrošena u druge svrhe.
U cilju iznalaženja modusa za pretpostavke povrata novčanih sredstava koja su privredni subjekti uplatili, iz Privredne komore FBiH upućena je inicijativa nadležnim institucijama.
Također, Privredna komora FBiH uputila je zahtjev za podršku navedene inicijative Vladi Federacije BiH, Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Privrednoj komori RS, Udruženju poslodavaca FBiH i Udruženjima privrednika, a dalje će biti potrebno da nadležni pripreme pravnu podlogu kako bi privredni subjekti konačno mogli ostvariti svoje pravo, što nisu uspjeli zbog dvogodišnjeg kašnjenja donošenja provedbenog propisa.
“Firme su prije stupanja na snagu Odluke plaćale značajan iznos sredstava, na što ukazuje analiza koju je uradila Privredna komora FBiH, a na osnovu uzorka od 15 obrađenih firmi (malih, srednjih i velikih) iz oblasti metalske industrij sa područja Federacije BiH. Za period kašnjenja donošenja navedene Odluke izgubili su pravo na oslobađenje plaćanja uvoznih dažbina u iznosu od 688.000 KM. Radi se o sredstvima koja su mogla biti upotrijebljena u proširenje proizvodnje i u otvaranje novih radnih mjesta”, rekao je za Business magazine Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge i sekretar Udruženja metalne i elektro industrije pri Privrednoj komori FBiH, naglašavajući da je rano govoriti o stvarnim efektima donesene Odluke i da će se to moći uraditi tek sa određene vremenske distance.
Iako smo iz Aluminija Mostar dobili potvrdu da je ova kompanija podržala inicijativu da se od Vijeća ministara BiH i od drugih mjerodavnih institucija zatraži povrat uplaćenih sredstava na ime carina za mašine i opremu za proizvodnju, uvezene izvan EU u razdoblju od kraja januara 2016. godine do danas, nismo dobili odgovor koliko je kompanija od stupanja Odluke na snagu uvezla mašina, postrojenja za opremu i u kojoj mjeri će novac “ušteđen” od plaćanja carina biti dovoljan za investiranje.
Za nešto više od dva mjeseca od kada firme mogu uvoziti mašine i opremu bez plaćanja carine, još uvijek nema tačnih informacija o tome koliko je firmi koristilo to pravo i o kojim iznosima sredstava se radi. Pa, ipak, zna se da su mnoge firme koje su mjesecima čekale sa nabavkom i uvozom mašina i opreme, nabavku izvršile odmah po stupanju na snagu Odluke.
“Odluka će polučiti značajne efekte i to će biti efekti koji će dugoročno potaknuti razvoj i širenje proizvodnje. Na kraju godine ćemo imati konkretne pokazatelje o efektima usvojene Odluke”, rekao je Mališević.
Zakonski osnov
Upitno je da li kompanije imaju šansu da dobiju milionske iznose nazad. Uprava za indirektno oporezivanje BiH još uvijek nije dobila zahtjeve privrednih subjekata iz BiH za povrat plaćenih sredstava za carinske dažbine prilikom uvoza postrojenja za opremu u BiH.
“U svakom slučaju, s obzirom na važeću zakonsku legislativu, koju UIO trenutno primjenjuje, ne postoji osnov za tako nešto”, rekao je Ratko Kovačević, načelnik odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH.
Naime, Odluka o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina samo je jedna od dvije odluke nužne za primjenu Zakon o carinskoj politici BiH koji je usvojen je u junu 2015. godine. Za početak primjene ovog Zakona neophodno je da bude usvojena i objavljenja još i Odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici.
Ova odluka još uvijek nije usvojena i objavljena u Službenom listu BiH, a tek objava ove odluke i početak njene primjene znači i početak primjene Zakona o carinskoj politici.
“To konkretno podrazumijeva carinu bez papira, što znači da treba postojati kvalifikovani digitalni potpis u BiH, kako bi ovi dokumenti bili pravno valjani. S obzirom na to da u BiH još uvijek ne postoji tijelo koje će biti nadležno za izdavanja kvalifikovanog digitalnog potpisa, još uvijek se ne zna kada će se početi s primjenom novog Zakona o carinskoj politici BiH”, rekao je Kovačević.
Budući da iz UIO BiH tvrde da ne postoji zakonski osnov za nadoknadu štete za plaćenu carinu prema trenutnim pravilima, firmama preostaje da lobiraju kod Upravnog odbora UIO, Vijeća ministara BiH ili Parlamenta BiH koji su nadležni za usvajanje zakonskih i podzakonskih akata.
Lošiji uslovi
Iako Odluka o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina predstavlja usklađivanje sa legislativom EU, postojeća Odluka ima lošije uslove za privrednike u odnosu na praksu EU, rečeno je već ranije iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Ono što predstavlja nedostatak kada je u pitanju Odluka, jeste to da određena oprema (rezni, stezni i mjerni alati, različiti pristroji i sl.) nisu uključeni u navedenu Odluku. Primjera radi, kada firma kupi cnc mašinu za obradu metala, sa njom ne može ništa raditi sve dok je ne opremi pobrojanim alatom koji se koristi neposredno u proizvodnji. Smatramo da je neophodno što prije za ovakvu opremu koja je neophodna za proizvodni proces, obezbijediti oslobađanje od plaćanja carine na uvoz. Drugi nedostak je što neke bh. firme koje su ovlašteni zastupnici i distributeri proizvođača mašina i opreme za proizvodnju, ne mogu koristiti pravo oslobađanja od plaćanja carine na uvoz, zato što je jedan od uslova koji treba ispuniti taj da uvoznik daje izjavu da se proizvodi neće koristiti u komercijalne svrhe. Zbog toga domaće kompanije koje su registrovane za trgovinu i usluge gube dio posla, a inostrani trgovci zarađuju, jer domaće proizvodne firme, kako bi bile oslobođene plaćanja carine na uvoz, pribjegavaju nabavci mašina i opreme od inostranih trgovaca”, rekao je za Business magazine Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge i sekretar Udruženja metalne i elektro industrije pri Privrednoj komori FBiH.
