Ostajemo pri prognozi rasta BDP-a od 3,1 posto za 2018. god. zbog jače privatne potrošnje, vanjske potražnje i kapitalnih ulaganja finansiranih izvana, istaknuo je Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja u Addiko Grupaciji. U međuvremenu, očekujemo da inflacija blago ubrza na 1,4 posto tokom 2018. god., uz podršku privatne potrošnje, viših svjetskih cijena nafte i viših akciza na goriva. Očekujemo da se deficit tekućeg računa (C/A) ponovo poveća zbog snažnijeg uvoza podržanog većim infrastrukturnim investicijama zasnovanim na uvozu.
Stojić ističe da je rast industrijske proizvodnje ubrzao je na 4,7 posto u prvih pet mjeseci 2018. (naspram rasta od 3,1 posto u 2017. godini), što je potaknuto proizvodnjom energije i proizvodnjom trajnih proizvoda. Takve perfomanse rezultirale su snažnijim izvozom robe (+10,9 posto u odnosu na prethodnu godinu) gledano u pet mjeseci 2018. uz podršku veće strane potražnje. Pozitivni trendovi na tržištu rada, uz veću zaposlenost od 5,7 posto u odnosu na prethodnu godinu i 2,2 posto veće plate u odnosu na prethodnu godinu gledano u prva četiri mjeseca 2018., pogurali su maloprodaju za 6,9 posto u odnosu na prethodnu godinu u prvih pet mjeseca 2018. godine (naspram 5,1 posto rasta u 2017. godine). S druge strane, smatra Stojić, veća privatna potrošnja, zajedno s boljim aktivnostima izgradnje i ulaganja su pogurali uvoz robe za 9,6 posto u odnosu na prethodnu godinu u prvih pet mjeseci 2018., što je neutralizovalo dobit od izvoza i rezultiralo 7,6 posto većim trgovinskim deficitom odnosu na prošlu godinu (1,48 milijardi eura) i manjim pokrićem uvoza za 100 bb (59,3 posto u maju na osnovi tromjesečnog pomičnog prosjeka).
Uz naše pretpostavke koje su još uvijek na snazi, mi smo zadovoljni s prognozom rasta BDP-a od 3,1 posto tokom 2018. godine., a potaknuta je jačom privatnom potrošnjom, većom zaposlenošću i porastom plata, refinansiranjem, većim doznakama, još jednom rekordnom turističkom sezonom i javnim kapitalnim ulaganjima finansiranim izvana. Ulaganja će uglavnom biti vođena javnim kapitalnim ulaganjima usljed brže izgradnje cestovne infrastrukture (koridor Vc) nakon što je MMF ukinuo blokadu sredstava početkom godine, a EBRD se obavezao da uloži bar 700 miliona eura (4,4 posto BDP-a) tokom perioda 2018-2020 god. za infrastrukturnu nadogradnju.
Neto trgovina će još uvijek negativno doprinositi, jer će rastuća privatna potrošnja u kombinaciji sa kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu zasnovanim na intenzivnom uvozu potaknuti povećanje uvoza. Pozitivni rizici za naš osnovni scenarij proizlaze iz još bržeg izvršenja kapitalnih ulaganja, jačeg priliva turista iz stranih zemalja i doznaka u prilog privatnoj potrošnji, dok negativni rizici proizlaze iz političkih tenzija pred opšte izbore u oktobru, koje bi mogle zaustaviti reforme i ugroziti vanjsko finansiranje.
Nakon što su vlasti BiH konačno odgovorile na upitnik EK u februaru, primile su još jedan set od 655 pitanja kako bi se pojasnile nejasnoće u odgovorima. U međuvremenu, Vijeće EU je odgovorilo na Program ekonomske reforme BiH 2018-2020. i pozvalo vlasti da stvore fiskalni prostor za javna ulaganja tako što će obuzdati tekuće rashode, poreze na rad i uvesti birokratske rezove na usklađen način između entiteta. Mi smatramo da su ove reforme, zajedno sa birokratskim i administrativnim rezovima, novim reformama na tržištu rada i boljim upravljanjem preduzećima u vlasništvu države – ključni za održavanje rasta BDP-a iznad 3,0 posto u srednjoročnom periodu kao i primicanje BiH kandidatskom statusu u EU, naglašava Stojić.
Nakon uobičajenog sezonskog pada u januaru, ukupni krediti su porasli za 2,0 posto do maja 2018., poredeći sa krajem 2017.godine s najjačim pozitivnim doprinosom koji dolazi od kredita stanovništvu (+3,6 posto) usljed rasta zaposlenja i plata. Osim toga, korporativno kreditiranje se povećalo za 1,7 posto usljed poboljšanja ekonomske perspektive. Istovremeno, javno zaduživanje je palo za 8,6 posto budući da je MMF deblokirao drugu tranšu kredita, što omogućava da vlada prebaci dio svojih potreba za sredstvima s domaćeg tržišta. Omjer nekvalitetnih kredita je nastavio svoj silazni put i smanjio se na 9,7 posto u prvom tromjesečju 2018. (naspram 10,0 posto krajem 2017. godine). U smislu finansiranja, prikupljanje depozita je zabilježilo dalji rast u ovoj godini (+4.4 posto), što je rezultat uvećanja od 2,8 posto za depozite domaćinstava usljed jačeg tržišta rada i doznaka, uprkos opadanju pasivnih kamatnih stopa i povećanja za 151 posto za javne doznake usljed povoljnih fiskalnih trendova i deblokiranja vanjskih finansija. U pogledu dobiti, bankarski sektor je dostigao rekordnu dobit u 2017. godini.
Prema trenutno dostupnim podacima, zadržavamo svoje predviđanje rasta kredita 5,5 posto. Kreditna aktivnost će se podupirati daljim opadanjem kamatnih stopa, većom zaposlenošću i platama, kao i investicijskim oporavkom. Kad je u pitanju finansiranje, planiramo da se rast depozita usporava do 7,0 posto u 2018. god. zbog visoke osnove, intenziviranja privatnih kapitalnih ulaganja i povećane sklonosti potrošnji. Održavamo našu projekciju omjera nekvalitetnih kredita za fiskalnu godinu 2018. na 9,0 posto potpomognuto prodajom nekvalitetnih kredita, otpisivanja, oporavka i boljeg prikupljanja dugovanja, dok po pitanju dobiti, očekujemo još jednu rekordnu godinu za bh. banke usljed jačih isplata novih kredita, stabilnog rezervisanja i troškova poslovanja.
