Grčki parlament je sredinom juna usvojio posljednji reformski paket zakona potreban za izlazak iz finansijske krize, uoči isteka sporazuma o međunarodnoj finansijskoj pomoći u augustu. Posljednji paket reformi u Grčkoj podrazumijeva završetak dugo odgađanog projekta zemljišne knjige do 2021. godine, implementaciju evaluacija učinkovitosti državnih službenika kojoj su se sindikati oštro protivili, smanjenje penzija do 18 posto počevši od 2019. godine, reformu tržišta rada, arbitražu u sporovima radnika s preduzećima, dodatnu liberalizaciju energetskog tržišta kroz privatizaciju državnih elektrana, kao i stroža pravila za poreske izuzetke od 2020. godine, što bi trebalo donijeti godišnje uštede od nekoliko milijardi eura. Grčka je usvajanjem posljednjeg reformskog paketa osigurala posljednju tranšu od 12 milijardi eura od kreditora eurozone, piše Financial Times.
U osam proteklih godina, Grčka je dobila više od 270 milijardi eura pomoći kreditora, eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda. Aktuelni, treći paket međunarodne pomoći Grčkoj od 2010., iznosi 86 milijardi eura, a da bi ga dobila, Grčka se morala obavezati na stroge reforme koje su bile uslov i da se razmotre moguće mjere za produženje roka otplate duga. Grčka vlada je sada predstavila i srednjoročni fiskalni plan zaključno s 2022. koji predviđa rast primarnog budžetskog viška – prije isplata kamata i glavnice duga – od 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda u 2019. do 5,2 posto u 2022. Pojedini analitičari nisu uvjereni da će Grčka uspjeti održati tako visok budžetski višak u periodu poslije zaključenja paketa međunarodne pomoći, budući da će smanjenje penzija i poreskih olakšica vrlo vjerovatno uticati na potrošačku moć stanovništva. Lična potrošnja, naime, čini dvije trećine grčkog utrška i doprinosi većini prihoda od PDV-a.
Samopouzdano krenuti naprijed
U Luksemburgu je potom postignut dogovor s kreditorima o načinu izlaska Grčke iz programa pomoći koji ova zemlja koristi već osmu godinu te o mjerama za prolongiranje otplate grčkog duga, a on će Grčkoj omogućiti da 20. augusta više ne bude pod skrbništvom kreditora i da se ponovo počne sama finansirati na tržištima nakon što je godine provela u recesiji. „Problem grčkog duga je iza nas. Grčka sad može samopouzdano krenuti naprijed“, izjavio je poslije sastanka eurogrupe u Luksemburgu francuski ministar finansija Bruno Le Maire. Postignuti dogovor znači da će se Grčka osloboditi striktnih uslova koji su pratili osmogodišnji program pomoći i zemlju doveli na rub izlaska iz eurozone, a „historijskim“ je ocijenjena odluka ministara eurozone da za deset godina produže rok otplate 96 milijardi eura, što je 40 posto ukupnog zajma koji Grčka mora vratiti eurozoni. Nivo trenutnog grčkog duga iznosi 180 posto BDP-a.
Odgađanje roka isplate dijela duga učinit će grčki dug održivijim i ohrabriti investitore da ponovo ulažu u Grčkoj, uvjereni su ministri eurozone. „Ovo nije bilo kakav trenutak. Ovo je čaroban trenutak“, izjavio je po postignutom dogovoru u Luksemburgu evropski komesar za finansije Pierre Moscovici. „Grčka kriza je večeras završila ovdje u Luksemburgu. Bio je to dugačak put. Govorimo o osam godina napora za Grčku, a ovo je važan trenutak i za eurozonu također. Vidimo kraj krize koja je prijetila našoj zajedničkoj valuti“, naglasio je Moscovici, dodajući da će odluka ministara finansija omogućiti Grčkoj da ponovo „stane na svoje noge“. Grčka će iz trećeg paketa kredita izaći s gotovinskom rezervom od ukupno 24 milijarde eura, koji bi trebali osigurati finansiranje države u naredna 22 mjeseca nakon posljednje tranše. „To je vrlo važna mjera za bilo koju opasnost koja bi se mogla pojaviti“, izjavio je Centeno.
Teoretski, taj novac je samo za hitne slučajeve, a dio novca kojim će zaključiti svoj program pomoći Atina će morati iskoristiti i da vrati nimalo jeftini i kratkoročni kredit Međunarodnom monetarnom fondu, ali će moći participirati na finansijskim tržištima, podržana finansijskom pomoći koja bi je do 2020. trebala zaštititi od ekonomskih i finansijskih potresa. Za to vrijeme, MMF će Grčkoj i kreditorima pružati tehničke savjete, piše Politico. Direktorica MMF-a Christine Lagarde novinarima je rekla da ne vidi problem s grčkim dugom u „srednjem roku“, ali da je on problem „na dugi rok“. MMF je naveo da će sačiniti analizu održivosti grčkog duga. Grčki BDP je u 2017. porastao 1,4 posto, što je bio prvi rast u deceniji, a prognoze govore da bi u 2018. trebao doživjeti rast od 1,9 posto, dok bi iduće godine rast BDP-a trebao biti 2,3 posto. Istovremeno, Grčka je zabilježila i budžetski višak od 0,8 posto, a 2009. je imala deficit od 15,1 posto.
Monitoring narednih 40 godina
Grčka vlada željela je zaključiti program pomoći bez da traži dodatnu kreditnu liniju kao mjeru predostrožnosti te je prikupljala novac koji će joj pomoći da svoj dug finansira direktno s tržišta, piše Reuters. Ipak, ovu zemlju će još čitavih 40 godina nastaviti pratiti budni pogledi Evropske komisije i kreditora iz eurozone koji su Atini pozajmili stotine milijardi i žele svoj novac dobiti nazad. Grupe za monitoring sastavljene od Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske komisije i predstavnika kreditora eurozone proučavat će grčke finansije četiri puta godišnje u bliskoj budućnosti kako bi osigurali da se Grčka drži puta reformi i odgovornog trošenja. Grčke vlade morat će raditi na održavanju ciljanog budžetskog viška od 3,5 posto ekonomskog obima proizvodnje u narednih pet godina, a poslije toga se nastaviti držati stope od 2,2 posto sve do 2060. godine.
To znači da Grčka neće biti u potpunosti slobodna da sama donosi odluke o potrošnji, već će se morati pokoravati striktnoj superviziji korištenja budžeta do 2059. godine, kada će isplatiti novac koji je dobila iz Evropskog mehanizma stabilnosti. „Nastavit ćemo podržavati Grčku i njen narod na ispravnom finansijskom putu“, ocijenio je Centeno, ali grčki analitičari nisu uvjereni u dobre namjere. „Zvanično, teoretski, znači da smo izašli iz programa, ali da smo bez obzira na to pod nadzorom. Od toga neće imati koristi realna ekonomija koja osjeća posljedice osmogodišnjeg programa štednje i anemičnog rasta“, izjavio je ekonomist s Univerziteta Piraeus Stratos Papadimitriou za AlJazeeru. Prema njegovom mišljenju, najveći problem Grčke je odlazak mladih koji znači manje poreskih obveznika i manje novih preduzeća na tlu ove zemlje.
