Dok je sve veći raskorak između kapaciteta manjih i većih bh. općina u pružanju punog spektra usluga građanima, nemoguće je da općine sve osiguraju samostalno. Rješenje mora biti rezultat dogovora o raspodjeli ovakvih zadaća te u koordiniranju pružanja lokalnih usluga i izvan općinskih (i kantonalnih) granica. Nadovezujući se na ove napore, EU je pokrenula inicijativu pod nazivom EU4Business u vrijednosti od 16 miliona eura, a koja ima za cilj ojačati lokalni i razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH. Evropska unija finansirat će projekat sa 15 miliona eura iz IPA 2016 Podrška u sektoru razvoja konkurentnosti i inovativnosti, a ova sredstva nadopunjuje Njemačko ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj sa dodatnih 1,1 milion eura. Ovaj projekt dio je širih napora EU da podrži lokalni ekonomski razvoj u BiH i nadovezat će se na rezultate druga dva projekta EU – Posjete lokalnim zajednicama i Inicijativa za lokalnu vlast. Projekt EU4Business startao je u aprilu ove godine i naredne četiri godine, do marta 2022. godine, implementirat će ga GIZ, UNDP i ILO u saradnji s institucijama BiH.
Privatne firme, poljoprivrednici i poduzetnici imat će priliku za još jedan finansijski poticaj zahvaljujući ovom projektu, ali će na objavu javnih poziva za dostavljanje prijedloga projekata kojima treba finansijska i tehnička podrška iz ovog EU projekta, a koji će biti na stranici Delegacije EU u BiH i EU4Business projekta – trebati sačekati kraj 2018. godine. Projekat će nastaviti sa javnim pozivima i tokom 2019. godine.
Jaz i ambicija
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark na predstavljanju rekao je da će podrška kroz projekta EU4Business biti usmjerena firmama koje su izvozno orijentirane, IT sektoru, metalskom i drvoprerađivačkom sektoru, turizmu te ruralnom razvoju i poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Krajnji cilj je ojačati ulogu lokalne zajednice da odgovori izazovima i na mogućnosti koje nudi proces pristupanja EU.
“Smatram da lokalnim vlastima, uglavnom, nedostaje resursa za adekvatne servise za građane i biznis. Ovaj projekat će podržati poslovne ideje mladih profesionalaca putem start-upa i digitalnog poduzetništva. Žene i druge ranjive grupe u ruralnim sredinama također će imati koristi od projekta putem inkluzivnog poduzetništva. Projekt će također pomoći digitalizaciji cijele zemlje”, rekao je Wigemark.
Ističući da na čelu sistemskih promjena koje bi pospješile funkcioniranje lokalnih vlasti u BiH, a koje su, pak, ključne za proces integracija u EU – moraju biti same lokalne samouprave, Wigemark je naveo primjere dobrih praksi u općini Tešanj.
„Tešanj je dobar primjer kako lokalne zajednice mogu preuzeti inicijativu“, rekao je Wigemark, dodajući da se proces evropskih integracija ne tiče samo glavnih gradova i upravo su zajednice te koje imaju bitnu ulogu u cijelom procesu
Budući da ne možemo sav biznis “preseliti” u Tešanj, cilj EU4 Business projekta je da osigura da premostimo jaz između razvijenosti lokalnih zajednica u ovom smislu.
Ambasadorica Njemačke u BiH Christiane Hohmann kazala je da je cilj projekta pružanje pomoći lokalnim zajednicama i privrednicima kako bi postali bolji partneri njemačkim kompanijama.
Rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Sezin Sinanoglu podsjetila je da oko 60 posto stanovništva BiH živi u ruralnim područjima i da je prisutna tendencija njihovog migriranja u veće gradove s većim mogućnostima, što pak nije nikakvo rješenje.
“Hajmo povećati ambicije i izvući ljude iz siromaštva tako što ćemo jačati lokalne zajednice”, rekla je Sinanoglu.
Lejla Tanović, ILO koordinatorica za BiH naglasila je da je u našoj zemlji samo četiri posto stanovništva poduzetno, budući da u našem poslovnom i društvenom ambijentu vlada apatično mišljenje da ne postoje šanse za poduzetništvo. Razlog je što su poduzetništvo i EU fondovi nepoznanica.
“Ulagati treba tamo gdje postoji potencijal, ali ne smijemo zaboraviti socijalne kategorije”, dodao je Wigemark, ističući da je bitan cilj projekta obučiti lokalnu zajednicu kako uopće da pristupi i dođe do sredstava iz EU fondova.
Direktorica GIZ-a za BiH Brigitte Heuel-Rolf predviđa da će ovi zajedičke napori uspjeti ostvariti velike promjene kada je riječ o privredi u BiH.
Raznovrsnost korisnika
Sredstva iz ukupnog fonda za finansijsku podršku razvoju privatnog sektora u iznosu od 10 miliona eura raspoređena su na način da je 4,5 miliona eura namijenjeno izvozno – orijentiranim sektorima, tri miliona eura za poljoprivredno – prehrambeni sektor, 1,5 miliona eura namijenjeno je za turizam i milion eura predviđen je za pomoć poduzetništvu.
Direktni korisnici ovih grantova bit će mala i srednja preduzeća, poljoprivrednici i brzorastuće firme
“Sredstva za finansijsku podršku firmama, farmerima i preduzetnicima bit će dostupna u skladu sa pripremama i kriterijima objavljenim u javnim pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava te u skladu sa kvalitetom prijavljenih projekata”, rekla je za Business magazine Karin Hoerhan, program menadžerica GIZ GmbH iz Njemačke.
Dosadašnja praksa implementacijskih partnera projekta bila je da kandidati koji apliciraju za bespovratna sredstva, prije svega, moraju ispunjavati formalne uslove javnog poziva, tj. da su popunili svoju aplikaciju sa odgovarajućim podacima i dokazima o ispunjavanju svih obaveza ka državi (plaćeni porezi i ostale dažbine), dokazima o nekažnjavanju i da nisu u stečaju i dr.
“Nakon formalnih uslova javnog poziva bit će razmatran kvalitet aplikacije i prijavljenog projekta – način provođenja, vrijeme trajanja, troškovi i što je najvažnije – rezultati projekta, itd. Do kraja 2018. godine, projektni tim će biti fokusiran na izradu odgovarajućih tehničkih studija koje će biti temelj za procjenu zahtjeva i potreba firmi u vezi iskorištavanja njihovih inovacijskih potencijala. Istovremeno, ove studije će biti temelj za uspostavljanje kriterija za dodjelu bespovratnih sredstava, uslova i načina raspisivanja poziva i ocjenjivanja aplikacija, kao i odabira izvozno-orijentiranih sektora i područja djelovanja kod podrške u turizmu i poljoprivredno-prehrambenom sektoru, mogućnosti u vezi stvaranja partnerstava kod promocije preduzetništva, zapošljavanja i stvaranja novih firmi i dr. Pripremne aktivnosti će dovesti do uspostavljanja tzv. fondova za dodjelu bespovratnih sredstava u svakom od područja djelovanja. Tokom uspostavljanja i implementacije fondova projekt će sarađivati sa domaćim institucijama djelovanjem tzv. sektorskih odbora. Preduzetništvo će se razmatrati kroz višesektorski pristup. To će biti nadopunjeno tehničkom pomoći institucijama na državnom i lokalnom nivou kako bi ih podržali u razvoju koherentnih i ciljanih mjera za razvoj privatnog sektora”, rekla je Hoerhan za Business magazine, govoreći o uslovima pod kojima će ova sredstva biti dodjeljivana.
Tehnička podrška predviđena kroz projekt vrlo je značajna budući da smo svjedoci da većina bh. privrednika, stanovništva, ali ni institucija ne posjeduje vještine potrebne za implementaciju EU projekata.
“Uz navedenu finansijsku podršku, projekat će omogućiti i podršku kroz mentorstvo razvojnim partnerstvima da bi se povećala znanja za implementaciju EU projekata. Uz to, tehnička podrška bit će omogućena za institucije koje kreiraju mjere podrške za razvoj privatnog sektora u BiH, koja će se ogledati u jačanju njihovih kapaciteta za dizajn, praćenje i ocjenjivanje implementacije finansijske podrške EU. Ovu vrstu podrške domaće institucije su ocijenile kao veoma važnu tokom pripreme EU4Business projekta. To je stoga što se jačanjem njihovih kapaciteta osigurava bolja i brža prohodnost finansijske podrške firmama, farmerima i preduzetnicima u BiH”, dodala je Hoerhan.
