Bihać, grad na rijeci Uni, smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, zahvaljujući prirodnim ljepotama jedna je od najpopularnijih destinacija kontinentalnog turizma u BiH. Grad koji je kroz svoju turbulentnu historiju, dugu 758 godina, oduvijek bio tranzitno područje, gdje je vidljiv spoj Istoka i Zapada, u svojim razvojnim planovima i strateškim dokumentima kao osnovni cilj ima stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta za buduće investitore, zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i životnog prostora u svrhu ekonomskog jačanja i privrednog i infrastrukturnog razvoja.
“Naša želja jeste biti moderan evropski otvoren grad uz poštivanje demokratskih principa zasnovanih na EU standardima, lider konkurentnosti u regiji, prepoznatljiva destinacija za investiranje i razvoj poslovnih aktivnosti, centar u regiji za razvoj poduzetništva, turizma i prerađivačke industrije“, kaže gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
Strategija privrednog razvoja grada fokusirana je na prirodna bogatstva i privredne resurse, geografski i geopolitički položaj, ljudske resurse, čistu životnu sredinu, planine i rijeku Unu. Kada je u pitanju ekonomski razvoj grada, osnovni cilj je smanjenje broja nezaposlenih kroz podsticaje zapošljavanju i samozapošljavanju, privlačenje novih investicija koje će doprinijeti razvoju komunalne, ali i sportske infrastrukture, a posredno i unaprijediti kulturni sadržaj grada. Ekonomskim razvojem, grad poprima nove vizure, a poboljšanjem standarda građana javljaju se potrebe i za novim sadržajima, zbog čega su svi razvojni planovi usmjereni na nove investicije i poboljšanje uvjeta za poslovanje poslovnih subjekata. Također, fokus strategije je i na unapređenju konkurentnosti lokalne ekonomije, turizma i proizvodnji energije iz alternativnih/obnovljivih izvora uz preferiranje većeg stepena finalizacije proizvodnje. Gradska administracija aktivno radi i na stvaranju kapaciteta za obezbjeđenje sredstava i korištenja raspoloživih finansijskih fondova s ciljem kreiranja i implementacije razvojnih projekata koristeći modalitete poslovnog povezivanja i partnerstva sa okruženjem.
“Ne smijemo zaboraviti i našu želju da unaprijedimo valorizaciju prirodnih resursa zasnovanih na principima održivosti s okosnicom na razvoj Nacionalnog parka Una te stvaranje moderne i efikasne gradske administracije za servisiranje investitora i građana primjenjujući savremene modalitete organizacije“, dodaje Fazlić.
Dvije poslovne zone
Strategijom razvoja Grada Bihaća 2014 – 2023. i Planom implementacije Strategije za 2018. godinu planirani su slijedeći projekti: Izrada i realizacija projekta Stimulativne mjere za privredne djelatnosti (u suradnji sa MEG projektom bit će izvršena realizacija poticaja u turizmu), Razvoj poslovnih zona, Modernizacija turističko-sportskog aerodroma Golubić, Geološka istraživanja na području grada Bihaća, Studija procjene stanja mineralnih sirovina, Program zbrinjavanja pasa lutalica, Izrada i implementacija projekata uz podršku domaćih i međunarodnih fondova (u suradnji sa PKUSK i USAID bit će realiziran projekat WHAM za metalni, drvoprerađivački i kožarski sektor) kao i projekat Turistička zajednica Grada Bihaća.
Grad Bihać ima dvije poslovne zone, Kamenica i Ripač. Poslovna zona Kamenica, ukupne površine 392.000 metara kvadratnih, podijeljena je na 71 parcelu, namijenjene za malo i srednje poduzetništvo, sa prostorom za motel i info centar sa parkingom. Trenutno je izgrađeno deset poslovnih objekata u kojima 13 poslovnih subjekata obavlja djelatnost. U toku je izgradnja jednog poslovnog objekta, a za sedam poslovnih subjekata u toku su pripreme za izgradnju u različitim fazama. U obuhvatu Regulacionog plana Kamenica nalazi se pet neizgrađenih građevinskih parcela, u vlasništvu grada, koje su slobodne za potencijalne investitore.
“Poslovna zona Ripač još uvijek nije u potpunoj funkciji i kako je to Strategijom grada i utvrđeno, izgradnja infrastrukture u PZ Ripač kao i izgradnja nedostajuće infrastrukture u PZ Kamenica predviđeni su u naredne tri godine. U toku je i revitalizacija još jedne poslovne zone, a to je Poslovna zona Kombiteks. Na osnovama privredne infrastrukture nekad velikog privrednog kompleksa tekstilne industrije Kombiteks, nastaje nova poslovna zona koja sve više privlači nove investicije i nove privredne subjekte različitih privrednih djelatnosti“, ističe Fazlić.
Na području Bihaća djeluje veliki broj privrednih subjekata, a najznačajniji nosioci privrednog razvoja su: ČJ, Laser, RIZ Krajina, Bor, Bihaćka pivovara, Sani global, HUT Aduna, Opal group, Čavkunović BP, Čavkunović Trade, Elumatec maschinen, Robni promet, Freeli gradnja, Bob, Interkeramika, Di&De Delić.
Ono što posebno krasi ovaj zapadni grad i stvara uslove za ulaganje je i razvijen turizam. Na osnovu evidentnih prirodnih i drugih potencijala, gradska uprava kreirala je ključne pretpostavke za razvoj turizma, a posebno njegovih selektivnih oblika kao što su sportsko-rekreacioni, lovni, kulturno-historijski i eko-turizam. Dobro osmišljenim aktivnostima gradske administracije, Bihać je u kratkom periodu pretvoren u jednu od najtraktivnijih turističkih destinacija u BiH, koja pored rijeke Une ima i značajne kulturno-historijske spomenike, što je u konačnici rezultiralo rastom ulaganja u sektor turizma i povećanjem zaposlenosti u ovoj grani privrede.
Prirodni resursi
Konkurentne prednosti Bihaća u odnosu na druge lokalne zajednice u BiH su geostrateška pozicija, neposredna granica sa EU, blizina graničnih prijelaza Izačić i Užljebić, željeznička komunikacija, dostupnost aerodroma i morskih luka, povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede i turizma, prirodne ljepote i atraktivne turističke destinacije, šumski resursi za razvoj drvoprerađivačke industrije, vodni resursi, mineralne sirovine i termomineralna voda, mlada, konkurentna i kreativna radna snaga, neiskorišteni privredni kapaciteti, kao i aktivna politika lokalne uprave na promociji poduzetničkog okruženja.
“Sve su to resursi koje posjeduje ovaj mali, ali perspektivni grad na zapadu BiH i to kao komparativnu prednost treba iskoristiti u cilju stvaranja imidža grada sa povoljnim poslovnim ambijentom, koji je na vratima BiH, a predstavlja privredni, kulturni i turistički centar Kantona“, ističe Fazlić.
Bihać posjeduje izgrađenu separatnu kanalizacionu mrežu, finansiranu od strane KfW Njemačke razvojne banke, čime je riješen veliki ekološki problem grada i kojim je rijeka Una prestala biti separator otpadnih voda iz gradskih naselja. Hidroenergetski potencijali i termomineralne vode u naselju Gata nedaleko od Bihaća, predstavljaju vrijednu osnovu za korištenje ovih potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih/alternativnih izvora, namijenjenu snabdijevanju potreba stanovništva i industrije. Geotermalna istraživanja na i Studija procjene stanja mineralnih sirovina na području grada Bihaća otvaraju mogućnost za razvoj zdravstvenog turizma i izgradnju rekreativnih i zdravstvenih objekata koji će koristiti mineralne vode. Područje Bihaća bogato je i poljoprivrednim zemljištem, a razvoju poljoprivredne proizvodnje pogoduje i duga tradicija bavljenja tom djelatnošću kao i povoljni klimatski uvjeti, a osnovne grane poljoprivrede su voćarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo, pčelarstvo i ribarstvo.
Centar za investitore
S ciljem privlačenja investitora i pojednostavljenja procedura, poduzetnicima je dostupan Centar za podršku investitorima s glavnom ulogom pružanja podrške investitorima u svrhu ostvarenja njihovih poslovnih ideja koje se odnose na izgradnju stambenih, poslovno-stambenih ili samo poslovnih objekata i druge infrastrukture ili pružanje usluga i obavljanja drugih djelatnosti. Podrška se ogleda u koordinaciji pribavljanja odgovarajuće dokumentacije u drugim službama Gradske uprave, ali i drugim institucijama, davanju informacija i upoznavanju investitora sa važećim propisima iz oblasti kojom se žele baviti ili uslugama koje žele pružati na području grada. Formiran je i Savjet za ekonomska pitanja Grada Bihaća, sačinjen od eminentnih privrednika, organiziranih po sektorima, ovisno od djelatnosti kojom se bave i koji aktivno učestvuju u procesima donošenja određenih gradskih dokumenata i odluka. Najvažnijij strani investitori su Meggle mljekara-Njemačka, Koncern Agram -Hrvatska, Austrotherm – Austrija.
“Investitorima je omogućeno da putem e-maila kontaktiraju sve službe gradske uprave, preuzmu zahtjeve, upute razne dopise i traže da im se dostave određeni podaci i informacije, šalju dokaze o uplaćenim taksama i slično,” ističe Fazlić.
Da bi se postigao željeni privredni razvoj, gradska administracija koristi sve aktuelne načine promocije potencijala grada, kako putem društvenih mreža, tako i promocijom na sajmovima i biznis forumima. Također, privredni potencijali promovirani su i putem gradske web stranice, Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), ambasada, razvojnih agencija, kao i direktnom komunikacijom sa potencijalnim investitorima.
Kada je u pitanju saradnja sa drugim općinama i gradovima kako u BiH, tako i susjednim zemljama, Grad Bihać proteklih godina realizirao je nekoliko značajnih prekograničnih projekata među kojima je najznačajniji projekat Una izvor života. Trenutno, Grad Bihać učestvuje u projektu izgradnje regionalne sanitarne deponije zajedno sa ostalim lokalnim zajednicama iz Unsko-sanskog kantona.
@Grad Bihać
U okviru GAP projekta Gradska uprava dobila je novu savremenu šalter salu, softwere koji prate dokumente koji ulaze na protokol do službenika koji rade na njima kao i softwere koji olakšavaju međusobnu komunikaciju unutar službi i između službi. Web portal Grada, www.bihac.org, nudi sadržaje koji se stalno dopunjuju, a pružaju kompletne informacije građanima, turistima, investitorima, ustanovama i svima koji koriste internet i njegove prednosti u svrhu upoznavanja sa Gradom Bihaćem, njegovim potencijalima, gradskom upravom, dokumentima, prostorno planskom dokumentacijom, ali imaju i mogućnost postavljanja pitanja koja ih interesuju.
Još nekoliko pitanja za gradonačelnika Fazlića?
Koliko u vašem gradu traje process registracije firme?
Firma se registruje u sudskom registru Općinskog suda u Bihaću, zakonski rok je pet dana od dana uredno predane prijave.
Koliko traje process izdavanja građevinske dozvole i urbanističke saglasnosti?
Odobrenja za građenje izdaje Služba za urbanističko planiranje i građenje u roku od osam dana od dana prijema potpunog zahtjeva, mada je Zakonom propisan rok od 20 dana.
Koliko koštaju?
Dokaz o uplati administrativne takse za urbanističku saglasnost iznosi za poslovne objekte 250 KM, za proizvodne objekte 100 KM, za poljoprivredne objekte 60 KM.
Administrativna taksa prilikom izdavanja odobrenja za građenje za stambeno-poslovne objekte iznosi 160 KM, a za poslovne objekte 200 KM.
Koliko koštaju komunalni priključci?
Cijene priključaka na vodovodnu mrežu za pravna lica iznosi od 2.000 KM do 10.000 KM, a priključak na kanalizacionu mrežu od 800 KM do 3.000. KM
