Ekonomski rast Bosne i Hercegovine do kraja 2017. usporit će sa prošlogodišnjih 3,1 na 3,0 posto, procjena je Svjetske banke u njenom najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan. Ukoliko nastavi sa tako sporim tempom rasta bruto društvenog proizvoda (BDP), koji je prisutan već nekoliko godina, a prema prognozama bit će nastavljen i u narednim, Bosna i Hercegovina će trenutni prosječni nivo razvoja zemalja Evropske unije dostići tek za 60 godina.
Navedno upozorenje Sandre Hlivnjak, ekonomistica Svjetske banke u BiH, izrečeno tokom prezentacije Izvještaja u Sarajevu, ma koliko zvučalo deprimirajuće, u suštini je čak i optimistično ako se uzme u obzir činjenica da su svi pozitivni parametri na osnovu kojih se prognozira i ovako slabašan ekonomski rast BiH u ovoj i narednih nekoliko godina, uvjetovani brojnim faktorima za koje je izvjesnije da će domaću ekonomiju vući naniže, a ne u suprotnom smjeru.
Upitan je čak i projicirani ovogodišnji nivo rasta od tri posto, koji je, kako je naglasila Hlivnjak, pojašnjavajući blago neslaganje prognoze Svjetske banke sa nešto nižom procjenom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), utemeljen na pokazateljima s kraja prvog polugodišta, što, s obzirom na politička i ukupna društvena kretanja koja su uslijedila u drugom dijelu godine, čini vrlo izvjesnim da će konačni rezultat biti za nekoliko decimalnih procentnih poena ispod tri.
Veliko ali karakteristika je i većine drugih koliko-toliko pozitivnih ekonomskih kretanja u BiH. Tako je, naprimjer, kako se navodi u Izvještaju, “nezaposlenost opala za pet procentnih poena, ali je došlo i do pada stope aktivnosti na tržištu rada“. Preciznije, kako je istaknuo i Emanuel Salinas, šef Ureda Svjetske banke za BiH, odgovarajući na novinarsku dilemu o tome da li je pad nezaposlenosti plod otvaranja novih radnih mjesta ili masovnog odliva bh. stanovništva u inozemstvo, stopa nezaposlenosti jeste smanjena sa 25,4 posto na 20,5 posto, ali se stopa zaposlenosti u cijeloj regiji vratila na predrecesijski nivo, osim u BiH.
“Povećanje izvoza se nastavlja, ali strane direktne investicije su i dalje sa niskim prilivom. Fiskalna održivost nastavlja da bude prioritet, ali potrošnja mora biti vođena strateškim odlukama. Potencijal za rast postoji, ali ako se reforme implementiraju…“, u istom duhu su i ostali zaključci iz Izvještaja.
Stvari slično stoje i kada je riječ o potencijalima za rast u narednim godinama, među kojima se na prvom mjestu naglašavaju “prilike za povećanje prihoda“. Ali… Na pitanje da li se pod tim prilikama podrazumijeva isključivo povećanje akciza na gorivo, imperativ na kojem već mjesecima insistiraju sve međunarodne institucije prisutne u BiH, ili i nešto drugo, Hlivnjak je diplomatski odgovorila da su “akcize jedna od mogućnosti“, dodajući da su opcije i aktuelne reforme u federalnom sistemu naplate poreza i doprinosa. Na opasku da se radi o reformama koje bi, kako se potencira u svim pregovorima vezanim za tu temu, trebale imati neutralni efekt, ona je precizirala da se to odnosi samo na kratkoročni period, dok bi previđene zakonske izmjene u toj oblasti dugoročno trebale imati pozitivni efekt na budžet, iz čega proizilazi da se, ipak, radi o rješenjima koja se ne mogu posmatrati kao katalizatori ekonomskog rasta u godinama obuhvaćenim Izvještajem.
Kada je, međutim, riječ o razvojnim rizicima, tu su uvrštene vremenske nepogode, manje povoljni uvjeti za kredite usljed čvršće monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) i otežana otplata stranog duga zbog aprecijacije dolara, čemu se bez puno dvoumljenja, unatoč tome što su navedene kao prilike, mogu dodati i “ubrzavanje odgovora na EU upitnik i rapidna implementacija Reformske agende“,
posebno imajući u vidu da slijedi izborna godina, u kojoj je nerealno očekivati bilo kakvo konstruktivno djelovanje nadležnih bh. organa u tim smjerovima.
“Podržan uglavnom povećanjem domaće potražnje, projicira se da će rast u periodu 2018. –19. biti veći od tri procenta.
Očekuje se da pripreme za dostavljanje službene dokumentacije za sljedeći korak u pristupanju EU dovedu do određenog pozitivnog pritiska na investicije.
U srednjoročnom periodu se projicira umjeren rast, uzimajući u obzir sporo poboljšanje poslovnog okruženja, nastavak izgradnje Koridora Vc i projekte u energetiku i turizam, kao i neizvjesnosti u vezi s provođenjem poreske reforme. Ta će kretanja imati snažnog uticaja na rast zasnovan na potrošnji.
Očekivani pozitivan rast zavisi od toga da li će zemlja završiti strukturalne reforme. Efikasna i efektivna fiskalna politika, zaštita bankarskog sektora i rješavanje trajne nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti su od centralnog značaja za rast BiH. Iako deficit ostaje relativno umjeren, poresko opterećenje je veliko, a potrošnja je neefikasna. Fiskalna konsolidacija neće biti efektivna dok se ne riješe strukturalne rigidnosti na rashodovnoj strani, naročito veliki izdaci za plaće u javnom sektoru i velika i loše ciljana potrošnja na socijalna davanja.
Trajno su prisutni značajni rizici, i domaći i vanjski. Najveći srednjoročni rizik predstavljaju političke neizvjesnosti, među njima i predstojeći izbori, koji bi mogli usporiti Reformsku agendu. Iako je napredak na Reformskoj agendi u oblastima kao što su zapošljavanje i socijalna politika, upravljanje dugom i regulacija finansijskog sektora, učvrstio pristupni put ka EU, potreban je nastavak napretka na reformama, kad zemlja bude popunila detaljni Upitnik Evropske komisije kojim se procjenjuje spremnost za kandidaturu za EU.
Glavni vanjski rizik po bh. ekonomiju je i dalje spor rast u EU“, zaključuje se u Izvještaju.
