Zašto 13 zdravstvenih fondova i ministarstava i do 99,5 posto prihoda namiče od doprinosa * Kako je moguće da Fond zdravstva RS bude u minusu od oko 111,64 miliona maraka.
Piše: Tim Starta BiH
U ovom broju magazin Start BiH počinje sa objavljivanjem serijala o bh. zdravstvu. Naš tim posljednjih pet mjeseci listao je finansijske i revizorske izvještaje ministarstava zdravstva, zdravstvenih fondova, razgovarali smo sa ljekarima, funkcionerima, pacijentima…
Sarajevo skoro k’o RS
Pokušali smo pratiti put zdravstvenog novca, odnosno novca od doprinosa koje svi zaposleni u BiH i njihovi poslodavci moraju platiti. A novca, bar u zdravstvenim fondovima, čini se ima. Gotovo dvije milijarde godišnje. Ili, bilo je prošle godine. U Bosni i Hercegovini trenutno postoji 13 ministarstva zdravstva i 13 zavoda za zdravstveno osiguranje, ali državnog ministarstva i državnog zdravstvenog fonda nema. Kad država treba da se pojavi u nekoj od zdravstvenih priča, tamo ide ministar civilnih poslova…U Federaciji svaki kanton ima vlastito ministarstvo i vlastiti zavod zdravstvenog osiguranja, entitet ima svoje ministarstvo zdravstva i svoj zdravstveni fond solidarnosti. Svako od njih ima svoj budžet, pa je zato malo teško sabrati do u marku sve ono što se u federalnom zdravstvu troši, ali gruba računica kaže da je to na nivou entiteta prošle godine bilo otprilike oko milijardu i po maraka. Da ne bude zabune, pošto se glavnina zdravstvenih poslova radi preko zavoda, onda je i logično da u njima bude puno više novca nego u ministarstvima. Za poređenje i kao ilustracija, evo federalnih podataka za prošlu godinu. Izvor je Ured za reviziju institucija u FBiH.
Po nalazima federalnih revizora, prošle godine je federalnom Ministarstvu zdravstva bio odobren budžet od oko 54,37 miliona maraka, a potrošeno je oko 56,82 miliona maraka. Istovremeno je Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH imao budžet od 122,49 miliona, potrošio oko 136,27 miliona, pa je godinu završio sa oko 13,79 miliona maraka deficita koji se, kako su konstatovali federalni revizori, u cjelosti odnosi na Federalni fond solidarnosti.
I ponovo da ne bude zabune: ovih oko 193 miliona maraka sa deficitom, odnosno oko 179,31 milion bez deficita koje su federalno Ministarstvo i federalni Zavod imali na raspolaganju i potrošili prošle godine, dođu skoro pa prava sitnica za, na primjer, samo Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Ta kuća prošle godine imala je prihod od oko 308,99 miliona maraka… Dakle, samo institucije entiteta i zavod Kantona sa najvećim brojem platiša doprinosa prošle godine potrošile su više od 502 miliona maraka.
Republika Srpska ima svoje Ministarstvo zdravstva i Fond zdravstvenog osiguranja koji pokrivaju teritoriju cijelog entiteta. Te dvije institucije prošle godine potrošile su zajedno oko 595 miliona maraka. I u RS Ministarstvo ima znatno manji komad kolača. Odobreno mu je bilo oko 54,37 miliona, a po nalazima Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, potrošilo je 56,82 miliona.
Igra brojki u Fondu zdravstvenog osiguranja RS prošle godine bila je više nego interesantna. Bio je planiran prihod od 516 miliona maraka, skupljena su 483,84 miliona, a potrošeno je oko 538,19 miliona. No, tih oko 54,35 miliona maraka ipak nije bio konačan deficit – u 2010. Fond je ušao sa oko 56,26 miliona minusa, a bez ikakvog plana kako ga pokriti. Tako je 31. decembra 2010. ono što glavni revizor RS Boško Čeko zove akumulirani deficit Fonda zdravstvenog osiguranja RS iznosio oko 111,64 miliona maraka.
Katastrofalni procenti
Koliki je to minus možda najbolje ilustruje podatak da je to tri puta više od prošlogodišnje ukupne potrošnje 13. bh. kombinacije zavod-institucija, one brčanske. Odjeljenje za zdravstvo i poseban Zdravstveni fond, koje Brčko Distrikt ima od 2002. godine, prošle godine potrošili su zajedno oko 35 miliona maraka.
Kad se, dakle, na ovih 1,13 milijardi potrošenih maraka doda još devet kantonalnih parova ministarstvo-zavod, dođe se do onih spominjanih dvije milijarde.
Centri civilnih inicijativa su u prvoj polovini 2011. godine, u okviru kampanje kojom su željeli upoznati građane BiH sa pravima koja imaju u zdravstvenom sistemu, radili određene analize i procjene po kojim devedesetak odsto novca u zdravstvene fondove stiže od obaveznih doprinosa. Kada su polovinom godine počeli pristizati izvještaji entitetskih revizora, te procjene CCI-ja pokazale su se čak i kao preoptimistične.
Recimo, čak 99,2 odsto ukupnih prihoda Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo prošle godine bilo je od doprinosa. Ili…
– Fond je u 2010. godini u bilansu uspjeha iskazao prihode u iznosu od 483.840.515 KM, koji su manji u odnosu na prethodni period za 0,1 posto i rashode u iznosu od 538.188.966 KM, koji su veći u odnosu na prethosni period za osam posto. Brži rast rashoda u odnosu na prihode imao je za posljedicu negativan poslovni rezultat u iznosu od 54.348.450 KM. Prihodi u iznosu od 483.586.533 KM odnose se na prihode od doprinosa i čine 99,95 odsto ukupnih prihoda – napisao je u reviziji poslovanja Fonda zdravstvenog osiguranja RS glavni entitetski revizor Boško Čeko.
U RS je, inače, doprinos za zdravstveno osiguranje 12,5 odsto bruto plate zaposlenog. U CCI-ju su izračunali da radnik sa prosječnom platom u RS mjesečno za zdravstvo izdvoji približno 170 KM ili 2.040 godišnje ili približno 20.000 KM za 10 godina radnog staža.
U Federaciji je doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5 posto bruto plate, ali taj trošak dijele radnik i poslodavac. Radniku se uzma kao i u RS-u 12,5 posto, a preostala četiri posto plaća poslodavac. Računica CCI-ja za ovaj bh. entitet kaže da zaposlena osoba s prosječnom platom u FBiH za zdravstvo izdvoji približno 200 KM mjesečno ili približno 2.500 KM ili približno 25.000 KM za 10 godina radnog staža.
Za Brčko tu matematiku u CCI nisu ni pravili. Tamo, naime, na prijedlog Fonda zdravstvenog osiguranja i uz prethodno mišljenje Odjela za zdravstvo, Skupština Distrikta određuje stope za uplatu doprinosa, te za svaku godinu određuje najniži i najviši iznos osnovice na koji se obračunava doprinos za zdravstveno osiguranje. Procjene CCI-ja kažu da po 92 odsto novca u brčanski i 11 federalnih zdravstvenih fondova stiže na ovaj način.
I treći put, da ne bude zabune: najveći dio od ove dvije milijarde koje se u BiH prikupe za zdravstvo, u zdravstvu i završe.
Kako se dijeli
Od, recimo, 308,99 miliona maraka ukupnog prihoda Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo prošle godine, na zdravstvenu zaštitu je potrošeno 300.372.096 KM, od čega se, utvrdili su federalni revizori, na rashode neposredne zdravstvene zaštite odnosi oko 205,37 miliona KM, za lijekove na recept otišlo je oko 57,86 miliona, na zdravstvenu zaštitu po osnovu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju potrošeno je 1,3 miliona, za program preventivne zdravstvene zaštite 547.216 KM.
Na ortopedska i druga pomagala otišlo je 6,49 miliona, za naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad 7,05 miliona, potrošni materijal za inzulinske pumpe za djecu 212.446 KM, kapitalne grantove zdravstvenim ustanovama 20.982.039 KM…
– U rashodima zdravstvene zaštite najveću stavku predstavljaju rashodi neposredne zdravstvene zaštite, u iznosu od 205.373.618 KM i odnose se na: ugovorene usluge bolničke zdravstvene zaštite (125.551.235 KM), ugovorene usluge primarne zdravstvene zaštite (70.963.817 KM), sredstva za korekciju tranši zdravstvenih ustanova (3.081.488 KM), podrška zapošljavanju pripravnika (1.179.947 KM), sredstva za finansiranje specijalizacija (1.538.123 KM), troškovi zdravstvenih ustanova po osnovu otpremnina, pomoći, stručnog usavršavanja (981.147 KM), usluge zdravstvene zaštite ugovorene po javnom pozivu (50.240 KM), troškovi liječenja u inostranstvu (251.699 KM), medicinska rehabilitacija (768.994 KM), sredstva za primarnu zdravstvenu zaštitu u socijalno zdravstvenim ustanovama Kantona Sarajevo (445.451 KM), troškovi lijekova i primarne zdravstvene zaštite u ustanovama socijalno zdravstvenog zbrinjavanja (395.417 KM) i troškovi liječenja van Kantona Sarajevo i entiteta (166.060 KM) – navode federalni revizori u svom izvještaju o kontroli poslovanja ovog Zavoda.
Od ukupno oko 538,19 miliona maraka koje je prošle godine potrošio Fond zdravstvenog osiguranja RS, oko 516,75 miliona otišlo je za troškove materijala i usluga. Od tih 516,75 miliona maraka, oko 514,65 miliona otišlo je na ugovorene usluge.
– Najveći dio se odnosi na usluge zdravstvene zaštite: primarna zdravstvena zaštita 180.259.509 KM, konsultativno-specijalistička zdravstvena zaštita 38.792.987 KM, bolnička zaštita 174.002.352 KM, usluge hemodijalize 32.969.805 KM, usluge liječenja u inostranstvu 573.700 KM, ostale medicinske i laboratorijske usluge 73.669.332 KM, troškovi ino osiguranja (konvencije) 533.985 KM i troškovi refundacije bolovanja preko 30 dana 12.524.513 KM – navodi glavni revizor RS u svom izvještaju o kontroli Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Ili, ukupni troškovi Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH prošle godine su bili 136.276.599 KM, od čega je na rashode za zdravstvene usluge i programe Fonda solidarnosti otišlo oko 133.58 miliona KM, za detašmane 804.695 KM, a za stručnu službu 1.89 miliona KM.
Revizori su konstatovali da je u okviru prioritetnih federalnih programa zdravstvene zaštite potrošeno ukupno 94.870.999 KM. Najznačajniji trošak je bila nabavka lijekova u iznosu od oko 59,98 KM, od čega je, recimo, za citostatike otišlo 36.453.697 KM. Za nabavku potrošnog medicinskog materijala potrošeno je 17,15 miliona KM.
– U okviru prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite potrošeno je 38.487.672 KM od čega se najznačajniji troškovi odnose na pružanje zdravstvene zaštite u oblasti kardiologije i kardiohirurgije koji je iskazan u iznosu od 27.222.915 KM – utvrdili su federalni revizori.
Para, dakle ima, dvije milijarde maraka (sto miliona gore, dole), nisu malo i laiku se čini da bi bh. zdravstvo moralo svojim pacijentima nuditi mnogo, mnogo više nego što se to čini danas. A zašto to nije tako, u narednim brojevima magazina Start BiH govoriće ljudi koji nisu laici.
(nastaviće se)
Zarade sa strane
Propisi svim zdravstvenim fondovima ostavljaju mogućnost da novac nabavljaju i mimo doprinosa. Dok čekamo odgovore na pitanje zašto to ne rade, evo ilustracije kako mogu. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH prošle godine imao je ostalih prihoda 3.088.386 KM, od čega je oko 1,97 miliona bilo donacija. Najveća je bila vrijedna 1,03 miliona KM – proizvođač herceptina poklonio je 18 odsto ampula ukupno potrebnih u projektu Opservacija studije liječenja sa herceptinom. Proizvođač citostatika Sutent donirao je 50 posto tog lijeka potrošenog prošle godine u FBiH, što ga je koštalo 629.588 KM. Ili, Zavod zdravstvenog osiguranja prošle godine je od prodaje zdravstvenih knjižica i obrazaca zaradio 200.895 KM.
Javne zdravstvene ustanove u FBiH
– 2 klinička centra: Sarajevo, Tuzla
– 1 klinička bolnica: Mostar
– 7 kantonalnih bolnica: Zenica, Travnik, Bihać, Orašje, Goražde, Livno, RMC Mostar
– 8 općih bolnica: Sanski Most, Gračanica, Tešanj, Bugojno, Nova Bila, Jajce, Konjic, Sarajevo
– 2 specijalne bolnice: Psihijatrijska bolnica Sarajevo, Bolnica za TBC Travnik
– 3 lječilišta: Bihać, Gradačac, Fojnica
– 11 zavoda za specifičnu zdravstvenu zaštitu, od kojih je šest zavoda za medicinu rada
– 79 domova zdravlja
– 11 zavoda za javno zdravstvo: jedan na nivou Federacije i 10 na nivou kantona
Javne zdravstvene ustanove u RS
– 2 klinička centra: Banja Luka i Istočno Sarajevo
– 7 opštih bolnica: Bijeljina, Doboj, Gradiška, Nevesinje, Trebinje, Prijedor, Zvornik
– 53 doma zdravlja
– 7 zavoda i instituta
Kod privatnika u tri kantona
Iako zakonska regulativa na nivou FBiH izjednačava javno i privatno zdravstvo tako što omogućava da se na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja koriste usluge privatnog zdravstvenog sektora, građani samo tri kantona u FBiH imaju mogućnost s knjižicom kod privatnika.
– Kanton Sarajevo: 10 privatnih zdravstvenih ustanova
– Tuzlanski kanton: dvije privatne zdravstvene ustanove
– Zeničko-dobojski kanton: jedna privatna zdravstvena ustanova
Ugovori u RS
I zakonska regulativa u RS građanima omogućava da na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja koriste usluge privatnog zdravstvenog sektora. Fond zdravstvenog osiguranja RS ima ugovore sa 39 privatnih zdravstvenih ustanova iz oblasti specijalističko-konsultativne zaštite i 17 privatnih ustanova iz oblasti dijagnostičke i terapijske zaštite.
