Bosna Bank International (BBI), u saradnji sa Islamskom zajednicom u BiH i Islamskom razvojnom bankom (IsDB), organizira međunarodni sajam halal industrije Sarajevo Halal Fair (SHF), koji će u bosanskohercegovačkoj prijestonici biti održan od 27. do 29. septembra ove godine. Tim povodom, sa direktorom BBI Amerom Bukvićem razgovarali smo o motivima i ciljevima organiziranja Sajma, odnosno potencijalima i perspektivama halal industrije u Bosni i Hercegovini i njenom najbližem okruženju.
BM: U kojoj mjeri je u BiH zaživjelo halal tržište, odnosno koliko je iskorišten potencijal za razvoj halala i u kojim njenim segmentima ima najviše prostora za napredak?
BUKVIĆ: Halal tržište u BiH je u rastu koji je u skladu sa rastom halal industrije u svijetu, koji je veoma veliki – govorimo o uduplavanju pa čak u zadnjoj godini i o trostrukom povećanju ukupnog tržišta u svijetu, u skladu s kojim raste i fokusiranost na halal industriju u BiH.
Kada govorimo samo o prehrambenoj halal industriji, pogotovo imajući u vidu da se u Evropi broj muslimana povećava, radi se o tržištu koje broji oko 52 miliona ljudi – to je ogromno tržište, dva do tri puta veće nego tržište bivše Jugoslavije. To tržište se iz godine u godinu sve više dopunjava – imamo situaciju da u Francuskoj, recimo, svi veliki lanci supermarketa otvaraju halal odjele koji idu prema toj tržišnoj skupini, što govori puno. To je tržište gdje bi BiH mogla da se pozicionira u budućnosti.
Kada je riječ o turizmu, koji je u zadnje vrijeme u porastu, pri čemu su turisti većim dijelom oni koji su zainteresirani upravo za halal segment, vidimo da hoteli koji nisu imali halal certifikate uvode posebne dijelove kuhinje gdje se vodi računa da je sve u skladu sa halal standardima. Znači, vidimo paralelni porast u svijetu i u BiH, tako da moramo biti svjesni da je halal industrija veliki potencijal u periodu koji je ispred nas – mi možemo napraviti čitavu jednu prehrambenu industriju baziranu na halal standardima, koja bi uposlila veliki broj ljudi u BiH, samo da servisira taj segment u Evropskoj uniji.
BM: Spomenuli ste tržne centre u Evropi koji se prilagođavaju potrebama halal tržišta – koliko u BiH takvi centri koriste tu mogućnost i kako stoje stvari sa hotelima, s obzirom na to da se na prvi pogled čini da je sa halal standardima više usklađena hotelska ponuda u susjednoj Hrvatskoj?
BUKVIĆ: Što se tiče hotela, to je pogrešan utiska, jer kod nas imate desetak hotela koji su isključivo halal. U Hrvatskoj imate hotele koji su prilagođeni halal standardima samo u nekom segmentu, uglavnom u smislu da mogu obezbijediti halal prehranu, a kod nas imate hotele koji su u potpunosti halal u svim segmnetima.
Činjenica je da je i sve veći broj restorana koji drže do halal standarda, a ima i veliki broj restorana koji nisu po halal standardima, ali ne serviraju alkohol i svinjetinu…
Kada je riječ o tržnim centrima, imamo BBI i SCC gdje je sve po halal standardima, dok lanci samposluga nemaju tu dimenziju, ali imaju veliki broj proizvoda koji su halal. Istina, kod nas je možda malo manji fokus potrošača na halal hranu nego u Evropi, zato što u Evropi, ako ne vodiš računa, možeš na kraju pojesti i svinjetinu, a ovdje ne možeš, tako da su ljudi malo ležerniji po tom pitanju, jer nemaju takav pritisak kao ljudi u Evropi koji ne konzumiraju svinjetinu….
BM: Kakva je situacija sa ostalim segmentima halal industrije, poput proizvodnje obuće, odjeće, kozmetike…?
BUKVIĆ: Da, halal industrija je vrlo široko područje i mislim da će vremenom uzimati sve više prostora i u ostalim segmentima, kao što je, recimo, islamsko bankarstvo, koje u svijetu ima rast od 15-ak posto na godišnjem nivou, i to ne samo zadnjih godinu-dvije, nego posljednjih 20 godina.
Mi sada govorimo uglavnom o Evropi, ali broj muslimana u svijetu kreće se oko 1,7 milijardi, što je ogromno tržište, koje je sve više fokusirano na halal dimenziju. Prije su ljudi, naprimjer, tradicionalno kupovali brašno u pekari blizu svoje kuće, a sada, kada vam pekarski proizvodi dolaze s drugog kraja svijeta, želite vidjeti šta je u njima, jesu li u skladu sa vašim ubjeđenijima. Kako se povećava trgovinski promet, tako raste i pozornost šta u stvari kupujete, a mi govorimo o 1,7 milijardi ljudi brojnom tržištu, što je 25 posto ukupnog stanovništva planete. BiH ima sve predispozicije da bude, barem po pitanju Evrope, jedan od centara gdje će se proizvoditi ti halal proizvodi…
BM: Koliko je u BiH i općenito teško dobiti halal certifikat, odnosno preustrojiti proizvodnju na način da se zadovolje traženi standardi – je li to prekrupan zalogaj za neke naše proizvođače ili je sve prvenstveno stvar dobre volje?
BUKVIĆ: Samo treba dobre volje. Mislim da to uopće nije komplikovano i da je čitava procedura certificiranja vrlo jednostavna, bitno je samo održati te standarde, koji su podložni stalnim revizijama.
Konkretno, za mesnu industriju bitan je proces klanja, a kada govorimo o nekim gotovim ili polugotovim proizvodima, tu u principu samo dolazi do određene zamjene aditiva, u smislu da se neki želatini svinjskog porijekla izbjegnu i umjesto njih koriste prirodni želatini drugog porijekla. Ti želatini se koriste u raznim industrijama i veoma su rasprostranjeni, a ljudi na njih sve više obraćaju pažnju i sve više su svjesni da svinjskog želatina može biti i u čokoladi, jogurtu…. Kada je bila epidemija kravljeg ludila, njemačka kancelarka Angela Merkel mnoge je iznanadila konstatacijom da “nema razloga za brigu jer su svi njemački mliječni proizvodi bazirani na svinjskom želatinu“, ali sada su ljudi sve više svjesni da dodatka svinjskog porijekla može biti u takvim proizvodima i sve više o tome vode računa i traže cetrtificirane proizvođače koji ne koriste takve aditive. Zato halal prehrambena industrija raste, lani sa šest na 18 milijardi dolara, mnogo brže nego islamsko bankarstvo koje raste po stopi od 15 posto godišnje, jer je to nešto na što su ljudi puno osjetljiviji nego na finansije i druge stvari.
U svakom slučaju, kao što sam rekao, mislim da Sarajevo ima predispozicije da postane most koji može servisirati i Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju, da se kanališu i proizvode u skladu sa halal standardima i da na taj način dođu do tržišta od 1,7 milijardi ljudi.
BM: Sigurno ste i kroz Sarajevo Business Forum često kontaktirati sa potencijalnim kupcima bh. halal proizvoda iz arapskih zemlja – koliki je njihov interes za konkretne partnerske, odnosno investicijske projekte u segmentu halal industrije?
BUKVIĆ: Na predstojeći Halal Fair doći će proizvođači iz svih dijelova svijeta. Naša strategija je da oni izlože svoje proizvode, a da mi njima predstavimo mogućnost da takvu proizvodnju organiziramo ovdje i istaknemo da nema potrebe za transport od 12.000 kilometara iz Malezije, jer se sve to može proizvoditi u BiH i onda plasirati na evropsko tržište, koje je tri puta veće od halal tržišta u Maleziji. Kada bi ovdje organizirali svoju proizvodnju, oni bi puno lakše izvozili u Austriju, Švicarsku, Njemačku i druga tržišta koja su gladna za halal proizvodima – sada je samo pitanje ko će prvi doći na ta tržišta i da li će se to desiti bez nas. Mi bismo voljeli da se to desi kroz nas i s nama, a ne da zaostanemo i da London, kao što je postao centar islamskog bankarstva, postane i centar za halal proizvodnju, za koju su veoma zainteresirani.
Ovo je utakmica u kojoj mi želimo da pozicioniramo Sarajevo prije Londona i da kroz ovaj event, koji imamo namjeru održavati svake godine, pokušamo ostvariti tu viziju da se BiH koristi kao veliki proizvodni pogon koji će snabdijevati čitavu Evropsku uniju halal proizvodima.
BM: Da bi se taj cilj ostvario, koliko je potreban angažman države – ima li potrebe za određenim zakonskim prilagođavanjima i, s druge strane, opasnosti od političkih kočnica s obzirom na to da se radi o specifičnoj industriji? .
BUKVIĆ: Ne vjerujem da će biti političkih kočnica!
Imamo dobar odziv iz susjednih zemlja na Halal Fair, jer su svi svjesni da govorimo o tržištu od 1,7 milijardi ljudi prema kojem je svaki put dobrodošao svakome ko je proizvođač i on se neće baviti nikakvim jeftinim političkim retorikama. On će doći ovdje da proda svoj proizvod i da se bavi biznisom, tako da ne vjerujem da će tu biti nekih političkih problematiziranja, niti ima razloga za njih.
S druge strane, ne trebaju nam neki posebni ustupci vlade da bismo posredstvom distributera našim proizvođačima napravili put da nađu svoje mjesto u svijetu…
BM: Ako sam dobro shvatio, i Halal Fair trebao bi iznjedriti projekte regionalne saradnje, kakve ste godinama potencirali i putem SBF-a?.
BUKVIĆ: Svakako – mi svaki put radimo regionalno, svaki put pozivamo sve iz regije, obilazimo preduzeća i pokušavamo da im otvorimo vrata tržišta.
Mislim da mi u regiji, to je naša strategija, jedni druge trebamo gledati kao šansu, a ne kao neku opasnost. Trebamo razvijati ono u čemu se slažemo, a ne ono u čemu se ne slažemo. Trebamo praviti zajedničke nove vrijednosti, a ne se svađati oko nečega gdje se vrtimo ukrug i dovodimo do toga da svi mladi odlaze i čitav region se prazni.
Svako od nas ima obavezu da nešto uradi na tom planu – mi ovo tako doživljavamo, kao odgovornost prema društvu da dovedemo neku novu perspektivu koja će otvoriti nova radna mjesta i uljepšati život onima koji su ovdje, da ne idu, nego da ostanu, ne samo u BiH nego u regionu.
Nama je strateški interes da se zaustavi proces iseljavanja, da se ojača ekonomska baza BiH i regiona i mi imamo obavezu da tu nešto doprinesemo. Ne možemo samo kritikovati i ne davati kredite bojeći se da ćemo propasti, moramo ići pozitivno – ovo je naš pokušaj da idemo pozitivno i da otvorimo novu dimenziju. Ne samo pokušaj – ja sam duboko ubijeđen da imamo izuzetno dobru perspektivu jer je halal industrija ogroman potencijal.
BM: Dotaknuli ste se maloprije i propuštenih šansi u segmentu islamskog bankarstva -kako sada stoje stvari na tom planu, ima li pomaka naprijed, prvenstveno u smislu zakonskog reguliranja njegovog statusa u BiH?
BUKVIĆ: Kada govorimo o odzivu klijenata, on je veoma veliki – BBI banka je svoju veličinu uvećala za deset puta. Međutim, zakonski to još nije regulirano i nije otvorena mogućnost da dođu još neke islamske banke.
Nama je u interesu bilo da dovedemo ovdje pet-šest velikih islamskih banaka i da one finansiraju razvoj, a to je svima u interesu, jer bi one onda spustile cijene kredita, olakšale uslove kreditiranja, tih pet-šest velikih igrača bi pozitivno moglo uticati na čitav region. BBI banka, recimo, ima tri osnivača, a samo jedan od njih je po aktivi četiri puta veći od cijelog bh. tržišta! Kad bismo u BiH doveli još nekoliko takvih banaka, one bi napravile veliki iskorak, jer, jednostavno, u traženju svog prostora one bi otišle i u Hrvatsku, Sloveniju…, cijeli region bi dobio na poboljšavanju bankarskih uslova.
Kada bismo gledali sebično, mogli bismo reći da to što se zakon ne mijenja odgovara BBI banci, jer imamo monopol i koristimo tu poziciju za rast, ali mi se borimo za taj zakon jer nam je bitniji prosperitet BiH…
BM: Nameće se zaključak da je izvor otpora zakonskom reguliranju islamskog bankarstva u BiH upravo u spomenutoj činjenici da bi dolaskom islamskih banaka pale kamate na kredite i općenito se popravili bankarski uslovi za klijente, što ne odgovara onima koji sada drže većinu bh. i regionalnog bankarskog tržišta i diktiraju pravila igre?
BUKVIĆ: Može se i tako gledati, mada oni u suštini ne bi trebali da se pitaju. Odluke donosi Parlament, u kojem banke nemaju svoje članove…
BM: Ali imaju lobije…
BUKVIĆ: Mislim da to nije tako sofisticirano, nego da se jednostavno radi o nedostatku sluha.
Ljudi ne razumiju da zakonsko reguliranje islamskog bankarstva vodi nečemu što je dobro za sve. Gleda se površinski – “to je muslimansko, a ja nisam musliman“ i tu sve staje…
A najveći ekperti islamske industrije nisu muslimani… U samom Dubaiju top stručnjaci su hindusi i kršćani, nisu muslimani, ali oni ne gledaju usko, nego posmatraju tu industriju kroz tržište od 1,7 milijadi ljudi, koje se profiliralo i koje stalno raste…
BM: Koliko upravo to što nemamo dovoljno islamskih banaka koči i intenzivniji razvoj ostalih grana halal industrije, za koje je i jeftiniji kapital svakako bitan faktor?
BUKVIĆ: Sigurno – ako dođu islamske banke, one bi se trebale prvenstveno fokusirati na to da njihovi korisnici koriste kreditna sredstva za halal proizvode i to bi sve više razvijalo halal industriju.
Međutim, kod nas je trenutno, prije svega, velika potreba za tržištem. Kod nas su sve fabrike na iskorištenosti kapaciteta do 30 posto, malo ko pređe taj procent. Sa sadašnjim kapacitetima, možemo puno povećati proizvodnju. Kako povećati proizvodnju kada vam se stanoviništvo smanjuje? Trebate se fokusirati na izvoz, a za to trebate doći do stranih tržišta. To je također jedan od ključnih razloga organiziranja halal sajma. Hoćemo da nagovorimo postojeće proizvođače da svoj izvoz fokusiran prema Evropi koncentriraju u BiH i da ovdje počnu da proizvode i da odavde izvoze.
Druga stvar je da dovedemo distributere – pokušavamo da našim proizvođačima otvorimo put do distributera u arapskim zemljama, za koje moraš imati halal proizvode. Mi smo u BiH sretni da je naša Agencija za halal certificiranje priznata u cijelom svijetu. Islamska zajednica u BiH napravila je veliki posao po pitanju prihvatljivosti naše Agencije u svijetu, napravivši odgovarajuće ugovore sa svim nadležnim državnim organima, tako da je bh. halal certifikat, za razliku od nekih drugih, praktično prihvatljiv svugdje u svijetu.
BM: Koliko je u cijeloj ovoj priči hendikep naš mentalitet, pošto halal industrija ipak zahtijeva strogo poštivanje preciznih standarda, čemu mi baš i nismo naročito skloni?
BUKVIĆ: Mi trebamo prvo govoriti o tržištu. Ono će diktirati proizvođače. Potražanja će biti ključni indikator proizvođačima. Šta vi mislite, recimo, koliko je među muslimanima u BiH onih kojima je svejedno da odu i naruče svinjsku salamu?
BM: Pola-pola?
BUKVIĆ: Hm, moja pretposatavka je da će njih više od 95 posto izbjeći svinjsku salamu. Ako govorimo o alkoholu i nekim drugim muslimanima zabranjenim stvarima, onda se slažem s vama, čak mislim da ih više od pola nema problem s tim da konzumiraju alkohol, ali što se tiče svinjske salame, mislim da su tu ljudi puno više osjetljivi. No, recimo i da je pola-pola, to znači da 25 ukupnog stanovništva BiH neće ništa sa svinjskim mesom, što je vrlo važno, jer to je veliki segment, sa velikim prostorom za rast…
BM: Kada govorimo o prepoznavanju i osvajanju tržišta, šta su ključni planovi i ciljevi Halal Faira u tom segmentu?
BUKVIĆ: Otprilike sam ih već pobrojao kroz dosadašnji razgovor.
Planovi su da svim proizvođačima koji dođu na sajam nađemo lokalne partnere koji imaju kapacitete svojih fabrika 20-30 posto iskorištene, da prave joint venture i da te proizvode koje plasiraju dalje u Evropu proizvode ovdje, kako bi smanjili troškove i uštedili vrijeme koje je u prehrambenoj industriji ključno, jer nešto što putuje tri sedmice je bajato, a nema potrebe da bude takvo jer može biti svježe i jeftinije proizvedno ovdje – ako ništa, barem za troškove transporta.
Naša strategija je da svim proizvođačima izvana koji dođu na sajam pokušamo otvoriti dimenziju da svoj proizvod prozvode ovdje, a naše proizvođače iz BiH i regije pokušamo spojiti sa distributerima iz islamskog svijeta.
BM: Očigledno, Vi ste popriličan optimista i kada je riječ o Halal Fairu i kada je riječ o razvoju bh. i regionalne halal industrije?
BUKVIĆ: Da. Možemo reći da smo sajam već popunili, veliki je interes.
Mi kada nešto radimo, to je obično dobro, tako da nam i firme vjeruju jer znaju da mi godinama ulažemo puno napora da bismo otvorili vrata tržišta našim proizvođačima.
