Analitičari S&P u izvještaju navode da povećanje kreditnog rejtinga odražava njihovo viđenje bh. ekonomije koja se pokazala otpornom, uprkos nedavnim uticajima, među kojima su COVID – 19 pandemija, nekoliko epizoda političke nestabilnosti i slabija vanjska potražnja. Realni BDP BiH u potpunosti se oporavio od pandemije, te su, na osnovu ekonomskih indikatora za prvu polovicu 2023. godine, analitičari S&P revidirali naviše svoje projekcije rasta realnog BDP-a, sa jedan posto na dva posto. Na povećanje kreditnog rejtinga uticala je i povoljna fiskalna pozicija konsolidovane opšte vlade, sa prognoziranim niskim neto dugom opšte vlade od 22 posto BDP-a do kraja 2023. godine.
Prema procjeni analitičara, troškovi servisiranja vanjskog duga biće zadržani na prosjeku od 2,5 posto vladinih prihoda do 2026. godine, što je nizak nivo u glabalnom poređenju. Povećanje rejtinga bazirano je i na očekivanjima agencije S&P da će doći do ublažavanja domaćih političkih konfrontacija.
Aranžman valutnog odbora, kako se navodi u izvještaju, predstavlja važno ekonomsko sidro i ne očekuju se promjene ovog aranžmana u budućnosti.
Prema navodima analitičara S&P, do novog povećanja kreditnog rejtinga u narednih godinu dana može doći ukoliko se postigne održivi prelazak na postizanje političkih odluka zasnovanih na konsenzusu, što bi, u srednjem roku, moglo ubrzati reforme i ekonomski rast. S druge strane, do smanjenja kreditnog rejtinga može doći u slučaju pojačanih političkih konfrontacija, naročito ako vode mogućim negativnim implikacijama u pogledu servisiranja vanjskog duga.
