Ekonomija je počela posustajati već u drugoj polovini prošle godine, pritisnuta padom domaće i inozemne potražnje, dijelom i zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u glavnim turskim trgovinskim partnerima u uvjetima rata u Ukrajini, što je naštetilo turskom izvozu.
Rast turskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) usporio je na 3,5 posto u četvrtom tromjesečju 2022., nakon rasta od četiri posto u trećem i 7,8 posto u drugom tromjesečju, prema revidiranim podacima.
U 2022. aktivnost u segmentima finansija i osiguranja porasla je za 21,8 posto, a slijedi ih sektor usluga s rastom od 11,7 posto, pokazuju podaci turskog zavoda za statistiku.
Pad je zabilježen samo u građevinskom sektoru, koji se smanjio za 8,4 posto.
Krajem prošle godine centralna banka smanjila je referentnu kamatnu stopu za pet postotnih bodova kako bi poduprla rast. Prošle sedmice smanjila ih je za još pola postotnog boda, na 8,5 posto, nakon razornih potresa u kojima je u Turskoj i Siriji život izgubilo više od 50.000 ljudi.
Očekuje se da će rast turskog BDP-a u ovoj godini, prema anketi Reutersa, u prosjeku iznositi 2,8 posto. U anketi provedenoj u januaru u prosjeku je prognoziran rast od tri posto.
Poslovna udruženja i ekonomisti procjenjuju da bi Tursku obnova mogla stajati i do 100 milijardi dolara i smanjiti stopu ekonomskog rasta u ovoj godini za jedan do dva postotna boda.
Dva snažna potresa, koja su pogodila Tursku 6. februara, prouzročila su oko 34,2 milijarde dolara izravne fizičke štete, ali ukupni troškovi obnove i oporavka mogli bi biti dvostruko veći, objavila je u ponedjeljak Svjetska banka. (Hina)
