- Potrošnja na kupovinu namirnica za 70 posto prevazišla nivoe prije pandemije.
- Rezervacije letova širom svijetu tokom ovog ljeta bile su za 15 posto iznad nivoa iz 2019. godine.
- Trendovi rada na daljinu utiču na to kako živimo i na šta trošimo – kao rezultat toga, „vikend“ počinje ranije.
U aktuelnim, promjenjivim okolnostima koje nameću ekonomska dešavanja širom svijeta, izbori koje potrošači prave o tome na šta, kada i gdje troše, mogu pomoći u razumijevanju novih trendova. Izvještaj „Promjene u novčanicima“ koji je izradio Mastercard ekonomski institut pruža uvid u to kako se potrošači širom svijeta čvrsto drže navika koje im osiguravaju praktičnost, bolja iskustva ili i jedno i drugo.
Najnoviji izvještaj Mastercard ekonomskog instituta na osnovu kombinacije jedinstvenih i često korištenih ekonomskih metrika odgovara na tri ključna pitanja – šta, kada i gdje potrošači kupuju i pokazuje da se mijenjaju preference u pogledu potrošnje.
Rast cijena utiče na to kako potrošači rebalansiraju svoju potrošnju na osnovne potrebe i užitke, a pokazatelji govore da se posljednjih godina najviše troši na putovanja i hranu.
- Potrošačima su i dalje važna putovanja. Na globalnom nivou, rezervacije letova tokom ovog ljeta (maj-avgust) za 15 posto su nadmašile nivo iz 2019. godine, uprkos povećanim logističkim izazovima i većim cijenama. Letovi na kraćim destinacijama u najvećoj mjeri su podstakli rast u segmentu putovanja (+20 posto u poređenju sa dugim letovima), osim u evropskim zemljama gdje putnici imaju alternative za kraća putovanja.
- Ljudi vole da idu u restorane. Potrošnja u restoranima je porasla za 25 posto ove godine u poređenju sa istim periodom 2021. godine, dok je potrošnja na kupovinu namirnica – uglavnom zbog inflacije – porasla za 14 posto. Kada se posmatraju dugoročni trendovi, online kupovina namirnica je porasla za 70 posto u odnosu na period prije pandemije, dok je kupovina namirnica u prodavnicama porasla za 25 posto. Ovo govori u prilog činjenici da se potrošači sve više okreću digitalnim tehnologijama, kao i da će se zadržati potrošačke navike stvorene na osnovu praktičnosti korištenja.
Mala preduzeća su u najvećoj mjeri bila suočena sa rizikom od zatvaranja tokom pandemije, što je dovelo do ubrzanog prelaska na online poslovanje. Mala preduzeća koja posluju preko interneta, posebno ona koja se bave računovodstvom, edukacijom i brigom i radom na sebi – rastu 1,5 – dva puta brže od većih preduzeća iz uslužnog sektora. Ovo je posebno vidljivo u Belgijij, Brazilu, Kanadi, Italiji i Singapuru.
U sektoru maloprodaje, veliki trgovci porasli su za 66 posto u avgustu ove u poređenju sa avgustom 2019. godine, dok su mala preduzeća porasla za 27 posto u istom periodu. Razlika se posebno primjećuje u naprednim ekonomijama poput Australije, Njemačke, Hong Konga i Singapura.
Rad od kuće i prelazak na digitalno poslovanje mijenjaju ustaljena pravila i navike, a vrijeme za kupovinu i potrošnju može biti bilo koje doba dana. Ovo ima značajne implikacije na radnu snagu i lanac snabdijevanja za trgovce, restorane i druga preduzeća.
Sve se više troši radnim danima. Globalno, otprilike pet posto ukupne potrošnje vikendom u tržnim centrima se prebacilo na radne dane, što predstavlja približno 22,3 milijarde dolara u prodaji na globalnom nivou.
U SAD-u, ova vremenska promjena se vidi i u odlascima u bioskope, gde je kumulativno tri posto prodaje prešlo sa subote i nedjelje na radne dane – uglavnom na četvrtak, i u manjoj mjeri na ponedjeljak.
„Promjene u preferencijama potrošnje dolaze kako se potrošači navikavaju na novi ritam“, rekao je Bricklin Dwyer, glavni ekonomista kompanije Mastercard i direktor Mastercard ekonomskog instituta. „Uprkos borbi sa rastućim cijenama, kamatnim stopama i rastućom ekonomskom neizvjesnošću, potrošači nastavljaju da donose svoje potrošačke odluke na osnovu toga koliko se one uklapaju u njihov stil života.“
