Zemlje diljem svijeta podižu kamatne stope, navodeći zabrinutost zbog veće inflacije. Centralne banke u Latinskoj Americi i Karibima, Srednjoj i Istočnoj Evropi, Istočnoj i Južnoj Aziji, Centralnoj Aziji, Bliskom istoku i podsaharskoj Africi prošle su godine podigle svoje kamatne stope. Više kamatne stope poskupljuju posuđivanje novca za stanovništvo i privredu, a ekonomisti očekuju da će to pomoći u održavanju inflacije pod kontrolom.
S druge strane, predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan smatra da je visoka inflacija upravo rezultat visokih kamata. Od septembra do decembra prošle godine, Centralna banka Turske je u četiri navrata smanjila ključnu kamatnu stopu s 19 posto na 14 posto. Ovi potezi potaknuli su inflaciju koja je u decembru dosegla 36 posto.
Visok rast i niske kamate
Mnogi ekonomisti smatraju da ako inflacija raste, vi je kontrolirate podizanjem kamatnih stopa. S druge strane, Erdogan vidi kamate kao “zlo koje bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijima”.
Erdogan želi okruženje visokog rasta i niskih kamata. On smatra da će to potaknuti ekonomiju i otvoriti radna mjesta, potaknuti ulaganja u zemlju jer održava troškove zaduživanja niskim. Predsjednik i njegovi saveznici kažu kako će niže kamatne stope potaknuti turski izvoz, ulaganja i radna mjesta.
Ovo je prouzrokovalo i pad lire, te je sredinom decembra bilo potrebno 17,5 lira za kupovinu jednog dolara. Oporavak je uslijedio nakon što je Erdogan predstavio inicijativu za poticanje štediša da pretvaraju devizne depozite u lire, prema kojima država štedišama nadoknađuje gubitke u vrijednosti zbog deprecijacije lire. Od objave plana, više od 78 milijarde turskih lira položeno je na račune u okviru vladinog programa. Oko 15 posto depozita došlo je s deviznih računa, od oko 300.000 ljudi koji učestvuju u programu.
Ova nova mjera znači da će se iz budžeta nadoknaditi gubici koje pretrpe vlasnici depozita u lirama ako pad lire u odnosu na čvrste valute premaši bankarske kamatne stope. Na primjer, ako banke plaćaju 15 posto za jednogodišnje depozite u lirama, ali valuta deprecira 20 posto u odnosu na dolar u istom razdoblju, iz budžeta će se vlasnicima depozita isplatiti razlika. Instrument će se primjenjivati na pojedince koji imaju depozitne račune u lirama s rokom dospijeća od tri do 12 mjeseci. Minimalna kamatna stopa bit će referentna stopa centralne banke i neće se primjenjivati porez po odbitku. Ako ljudi koji drže depozite u čvrstim valutama odluče preći na liru, to bi moglo pomoći turskoj valuti da obuzda gubitke koji potiču inflaciju. Potencijalno, država preuzima valutni rizik od 78 milijardi lira koji su sada položeni na bankovne račune građana. Ako lira deprecira iznad kamatnih stopa na depozite, to bi predstavljalo opterećenje za budžet.
“Naš dodatni rad se nastavlja na održavanju stabilnosti na finansijskim tržištima i jačanju interesa za liru. Ovdje nisu pobjednici samo oni koji imaju novac u banci ili izvoznik; ovo je za cijelu zemlju, svakoga od naših 84 miliona građana”, rekao je Erdogan medijima.
Također je napomenuo da će kamatne stope, kursevi i inflacija postepeno padati, naglasivši da će 2022. “biti najsvjetlija godina” za Tursku.
“Smatram da su kamatne stope uzrok, a inflacija rezultat. Taj se rezultat doista pokazuje: inflacija je na rubu pada”, rekao je predsjednik, ponovivši svoj stav o povezanosti stopa i inflacije.
Obećao je da će ukrotiti rastuće potrošačke cijene, ističući kako brojke o inflaciji nisu u skladu s ekonomskom stvarnošću u Turskoj. Kazao je da kako se povećava neizvjesnost uzrokovana pandemijom, prilike za Tursku i dalje se pretvaraju u profit.
“Svijet pomno prati korake Turske. Osim naših poteškoća, imamo mnogo razloga za nadu. Na ljeto će Turska vidjeti kuda će novi vladin ekonomski program, koji Tursku približava njezinim ciljevima u privredi, odvesti zemlju. Prelazimo na novi model koji će odvesti Tursku u budućnost temeljenu na pet stubova: ulaganje, proizvodnja, zapošljavanje, izvoz i suficit tekućeg računa. Ostavit ćemo snažnu i prosperitetnu Tursku našoj mladosti tako što ćemo našu zemlju zajedno staviti u rang s 10 najboljih svjetskih ekonomija i stvoriti klimu za zapošljavanje u kojoj će svi imati posao”, rekao je Erdogan medijima.
Od minimalne plaće do plaća državnih službenika, vlada je napravila aranžmane koji neće “slomiti ljude pod previsokim cijenama”.
“Dok sanjamo veliko za našu zemlju, ne zanemarujemo probleme s kojima se naši ljudi susreću u svakodnevnom životu. Nismo se zadovoljili činjenicom da su plaće načelnika ispod minimalne plaće. Kao rezultat naše procjene, odlučili smo podići plaće načelnika na minimalnu plaću, odnosno na 4.250 lira”, rekao je Erdogan.
Ekonomisti skeptični
Erdoganov plan ekonomisti osuđuju na propast. Sistem depozita omogućio je Erdoganu predah, okončavši pretjeranu volatilnost lire iako je prelazak na račune zaštićene tečajem ograničen, kažu analitičari, koji strahuju da će program stvoriti dodatne dugoročne ekonomske probleme. Ako lira ponovo padne, turski budžet morao bi podmiriti račune za gubitke kursa, dodatno povećavajući inflaciju i finansijski opterećujući vladu, kažu.
“Činjenica da su ti depoziti vezani za stranu valutu stavlja centralnu banku i budžet pod nemjerljiv teret”, rekao je Ali Babacan, ekonomist i bivši potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Turske.
Ekonomist Ozlem Derici Sengul se složio.
“Ako vidimo deprecijaciju valute, budžet će morati platiti razliku između povrata depozita i deprecijacije. To će dodatno opteretiti javne finansije”, rekao je Sengul.
Stručnjaci također primjećuju da vlada nije osmislila plan za kontrolu inflacije.
“Inflacija je, naravno, pravi rizik, jer je monetarna politika prilično labava. Inflatorni pritisci vjerovatno neće lako nestati osim ako ne slijedite prilično čvrstu monetarnu politiku “, rekao je Sengul.
Erdogan insistira da se njegova politika bori protiv visokih cijena.
“U stvari, rezultat se pokazuje. Inflacija je počela padati i nastavit će se smanjivati”, rekao je.
Početkom januara, Erdogan je kazao da će turske vlasti pružiti podršku kompanijama koje snažno doprinose održavanju broja zaposlenih u Turskoj.
“Pružamo podršku od 100.000 lira kompanijama koje su se obavezale da će zaposliti naše mlade ljude sa srednjom stručnom spremom ili fakultetom u periodu od najmanje 12 mjeseci uz zadržavanje broja zaposlenih u prošloj godini tokom 12 mjeseci”, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare.
Istakavši da su se građani oprostili od 2021. godine, koja je bila teška za svijet i Tursku, kazao je da su u 2022. ušli s novim nadama i optimizmom. Poručio je da građani u Turskoj i dalje imaju povjerenje u ekonomski program turskih vlasti.
“Činjenica da je 78 milijardi lira prebačeno u devizno zaštićene depozite turskih lira u kratkom periodu, znak je povjerenja naših građana u naš ekonomski program”, kazao je Erdogan.
Naglasio je da će u narednom periodu učiniti sve potrebno kako bi se snažno suprotstavili porastu inflacije u Turskoj.
“Odlučni smo da se odupremo inflaciji, koju smo nekada u Turskoj smanjili na šest posto, te da je ponovo i što prije smanjimo na jednocifrene brojke”, istakao je Erdogan, dodajući da su vlasti u proteklom periodu uvijek bile uz građane Turske: “Nijednog našeg građanina nismo ostavili pod pritiskom povećanja cijena. Poduzeli smo posebne mjere kako ne bi pali prihodi naših građana pod pritiskom inflacije”.
Ono što je pozitivno za Tursku jeste njena vanjskotrgovinska razmjena sa svijetom.
“Turska je sa izvozom od 225 milijardi i 368 miliona dolara, koliko smo dostigli prošle godine, povećala svoj udio u globalnom izvozu na više od jedan posto prvi put u historiji Republike”, rekao je Erdogan.
Naglasio je kako u planu imaju brojne projekte kako bi u ovoj godini izvoz Turske podigli na još viši nivo, dodajući da su sve bliže cilju da Turska ostvaruje vanjskotrgovinski suficit, odnosno kada vrijednost izvoza prelazi vrijednost uvezenih dobara i usluga.
Vanjskotrgovinski deficit Turske u 2021. godini smanjen je za 7,8 posto u odnosu na godinu ranije i iznosi 45,9 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom povećana na 83,1 posto.
Sporazum o zamjeni valuta s UAE
Početkom januara, Turska je potpisala ugovor o zamjeni valuta vrijedan 4,9 milijardi dolara s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, čime je potaknula sve manje devizne rezerve koje su iscrpljene finansijskim previranjima u zemlji.
Trogodišnji sporazum odražava zagrijavanje veza koje je započelo prošle godine nakon decenija hladnih odnosa koji su se širili Bliskim istokom. Turska je već potpisala ugovore o zamjeni s Katarom, Južnom Korejom i Kinom kako bi podržala svoje rezerve, koje su se u decembru smanjile za više od 10 posto.
Rezerve su 7. januara iznosile nešto manje od 110 milijardi dolara, prema službenim podacima, ali padaju znatno ispod nule kada se ukinu obveze centralne banke iz swap ugovora sa stranim partnerima ili komercijalnim zajmodavcima.
Dogovor je uslijedio nakon posjeta vladara UAE, šeika Mohammeda bin Zayed Al Nahyana, Turskoj u novembru.
