Godine 2021. globalnu ekonomiju potresla je velika energetska kriza. Cijene nafte, plina i električne energije porasle su na rekordne nivoe kako su se ekonomije otvarale nakon zatvaranja zbog pandemije koronavirusa. Od septembra prošle godine, visoke cijene uglja u Kini dovele su milione ljudi širom zemlje do nestanka energije i prisilile lokalne vlasti da zatvore neke energetski intenzivne industrije. Kineska potražnja za električnom energijom također gura cijene u drugim dijelovima svijeta, što zauzvrat povećava konkurenciju za energiju i rezultira sve višim cijenama. Energetsku krizu dodatno su pogoršale geopolitičke napetosti između SAD-a i Rusije oko Ukrajine. Nafta je dosegla cijenu i od 90 dolara po barelu, najveću od 2014. godine, cijene gasa u Evropi sredinom januara premašile su i 1.100 dolara za 1.000 kubnih metara, a veleprodajne cijene električne energije u četvrtom tromjesečju 2021. bile su više od četiri puta veće od prosjeka u periodu 2015.-2020. Zbog rasta cijena energenata, kompanije u mnogim zemljama već su ili smanjile proizvodnju ili zatvorile postrojenja. Sve ovo uticalo je i na rast inflacije i cijena proizvoda. Ekonomisti upozoravaju da bi u Evropi energetska kriza mogla narušiti životni standard građana i potencijalno otjerati milione u siromaštvo.
Nedret Kikanović, Privredna komora TK, predsjednik
Cijene energenata, baš kao i cijene transporta, direktno ili indirektno ulaze u kalkulaciju svakog proizvoda i utiču na konačnu cijenu koštanja. Energetska kriza je zahvatila cijeli svijet i sigurno utiče na inflaciju koja se širi Evropom. Proizvodni procesi su skuplji, a rast cijena jednih proizvoda dovodi do rasta cijena drugih proizvoda. Zbog otvorenosti bh. privrede, neizbježno je da će kroz povećanja cijena u lancu nabavke i samih troškova proizvodnje, doći do rasta cijena finalnih roba i usluga domaćih proizvođača, baš kao i do rasta cijena roba široke potrošnje koja dolazi iz uvoza. BiH nikako ne može uticati na ova globalna dešavanja, ali kroz rasterećenja privrede može olakšati domaćim proizvođačima.
Saša Trivić, Unija udruženja poslodavaca RS, predsjednik
Svjetska energetska kriza će se naravno preliti i na BiH i zajedno sa velikim rastom cijena sirovina dovest će poslodavce u situaciju teških pregovora sa svojim kupcima o novim cijenama, što nikada nije lako. Najveće probleme mogu imati oni poslodavci koji imaju dugoročne ugovore sa fiksnim cijenama što ih može dovesti i do gubitaka. Naravno, za očekivati je da i kupci imaju razumijevanje za ove probleme jer je ovakva situacija sada već svjetski trend. Na kraju cijenu energetske krize će platiti krajnji potrošač kroz inflaciju cijena.
Mahmut Galijašević, Mann+Hummel BA, direktor
Trenutnu situaciju u svijetu kada je u pitanju rast cijena kao i raspoloživost energenata, ja vidim kao šansu za našu industriju. BiH ima suficit u proizvodnji električne energije i cjenovno smo konkurentni u odnosu na druge zemlje. Ovo je značajna konkurenta prednost i treba je iskoristiti. Ono što oslikava trenutnu energetsku krizu nije jedino potaknuto trenutnom velikom potražnjom, niti geopolitičkim razlozima nego i intencijom zemalja EU u pravcu održivog razvoja kroz smanjenje emisije C02 i u konačnici apsolutne neutralnosti. Bojim se da ovdje postoje značajni rizici za budućnost, ako kompanije, ali i država ne budu radili s sjedne strane ka povećanju energetske efikasnost, a s druge strane ne budu išli prema transformaciji u obnovljive izvore energije.
Ahmet Egrlić, Vanjskotrgovinska komora BiH, predsjednik
U bliskoj budućnosti treba očekivati rast cijena električne energije, što zbog otvaranja tržišta u BiH, što zbog potpisanog Sporazuma o pristupu energetskoj zajednici, a koji između ostalog, predviđa i uvođenje ekoloških taksi. Uvođenje ovih taksi je za nas problematično zato što smo mali, a emitujemo mnogo ugljen-dioksida. Naravno, ni prelazak na obnovljive izvore neće biti lak, a uticat će i na rast cijena struje. Poskupljenje struje će sasvim sigurno poremetiti cjelokupnu privredu BiH jer je to fiksni trošak koji je neminovan i ne može se izbjeći. S obzirom da je poskupljenje energenata odavno počelo, vjerujemo da su privrednici počeli planirati poskupljenje proizvodnje koji će se logično odraziti na cijenu koštanja proizvoda. Oni koji nespremno dočekuju poskupljenje, odnosno ne mogu platiti proizvodni trošak odmah trebaju razgovarati o mogućnostima olakšica u otplati, pomoći vlasti, banaka i sl.
Suad Ećo, Ećo Company, direktor
Sigurno da će se negativno odraziti na privredu BiH, pogotovo kada je u pitanju sposobnost i konkurentnost firmi u BiH. Poskupljenje struje i plina prije svega nije u interesu poslodavaca, jer sigurno je da će doći do poskupljenja proizvoda i usluga, što će u krajnjem slučaju biti dodatni udar na potrošače, a posebno će biti izazovno obezbijediti kontinuitet u snabdjevanju tim sirovinama. Firme će svakako imati dodatnu neizvjesnost kod realizacije dugoročnih ugovora u kontekstu fleksibilnosti cijena.
Kasim Kotorić, Pobjeda Tešanj, savjetnik direktora
Kako su svaki od energenata ugrađeni u neke proizvode, čije se cijene većinom bazno utvrđuju na svjetskoj berzi, dolazi do drastičnih poskupljenja mnogih roba. Dodatni problem je napravila i pandemija COVID-19. Sve to je pokrenulo inflatorni točak u cijelom svijetu, koji će biti jako teško zaustaviti. Posljedice po BiH će sigurno biti velike i teške, neke firme će prevazići ove udare ali mnoge će osjetiti velike poteškoće u poslovanju pa čak prekid rada. Struja, nafta i plin će i u narednom periodu rasti. Inflacija će uzrokovati socijalni pritisak na rast plaća, koje su i onako jako niske kako u BiH tako i u regionu.
Nastavit će se proces odliva radne snage ka evropskim zemljama, i zbog političke nestabilnosti u BiH, što će našim firmama biti dodatni pritisak na troškove i propuštanje prilika za novim poslovima. Jednostavno rečeno, energenti su osnov svake proizvodnje i njihov uticaj je enorman na formiranje cijena, kao realan faktor te u kombinaciji sa mešetarenjima na berzi može čitav svijet uvesti u neželjene tokove. Predstoji nam jako težak ekonomski period velike inflacije. Nadam se da će ga uspjeti zaustaviti na globalnom nivou da ne odemo svi zajedno u propast.
Dževad Terović, Privredna komora BPK, predsjednik
U svakom slučaju povećanje cijena energenata i električne energije na svjetskom tržištu, bitno bi uticalo na uspješnost poslovanja privrednih društava registrovanih na području BiH i imalo bi značajnog negativnog uticaja na stabilnost i kontinuitet proizvodnje, te dovelo do značajnog poskupljenja cijena roba i usluga proizvedenih na našem području. Također, uticalo bi i na obim i kontinuitet prodaje kao i konkurentnost naših privrednih društava na svjetskom tržištu. I ovo povećanje cijene električne energije za 20 posto, uz rast cijena nafte i naftnih derivata imat će značajne negativne posljedice i usporit će brži ekonomski oporavak. Privreda se tek počela oporavljati od negativnih posljedica koje je prouzrokovala pandemija korona virusa, tako da se novo povećanje cijene koštanja proizvedenih roba i usluga neće moći u cijelosti prenijeti na naše kupce, već će dio morati snositi i proizvođači.
Muamer Mahmutović, Privredna komora KS, predsjednik
Globalna energetska kriza utiče na tržišta diljem svijeta, pa tako i na tržište Bosne i Hercegovine. Pored brojnih faktora koji su doprinijeli trenutnim poremećajima je i povećana potražnja za energijom, nastala uslijed blokada u poslovanju uzrokovanih pandemijom koronavirusa, kao i trenutni napori na dekarbonizaciji ekonomije u Evropskoj uniji i Aziji.
Enormno povećanje cijene energenata će nesumnjivo značajno uticati na privredu BiH, tako što će mnogima otežati poslovanje, a nažalost moglo bi doći i do obustave poslovanja pojedinih privrednih subjekata. U ovoj situaciji bi nadležni državni organi trebali urediti regulativu, donijeti nove propise i definirati hitne mjere, kako bi se olakšalo i pomoglo poslovanju privrednih subjekata u prevazilaženju trenutne situacije, ali i planiranog procesa tranzicije ka upotrebi “čiste” energije.
