Evropska komisija i Komorski investicioni forum zapadnog Balkana (KIF ZB6) sredinom juna pokrenuli su zajedničku poslovnu platformu ZB6-EU koja okuplja privrednike regiona i predstavnike EU s ciljem unapređenja dijaloga i podrške zapadnobalkanskim ekonomijama da prevaziđu izazove i pripreme se za integraciju u jedinstveno evropsko tržište. Uspostavljanjem zajedničke platforme i jačanjem dijaloga između poslovne zajednice zapadnog Balkana i institucija EU, postavlja se teren za efikasno rješavanje svih važnih pitanja za poslovanje kompanija koje u velikoj mjeri ispunjavaju sve evropske stanandarde.
Podrška privrednicima
„Poslovna platforma ZB6 – EU okuplja predstavnike poslovne zajednice zapadnog Balkana i Evropske komisije kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima za privatni sektor u regiji. Ideja je da predstavnici Poslovnog savjeta Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana kojeg čini 16 kompanija iz svih šest ekonomija, ostvaruju direktan dijalog sa predstavnicima Evropske komisije, a što će im pomoći da bolje razumiju Evropsku uniju, njene zakone i politike. Krajnji cilj je da se kompanije iz regiona na taj način adekvatno pripreme za integraciju u jedinstveno tržište. Svakako da direktnom komunikacijom kompanije imaju mogućnost ukazati na probleme sa kojima se susreću, ali i da predlože konkretna rješenja za iste“, za Business Magazine kaže Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koja je nacionalni koordinator unutar KIF ZB6.
Platforma treba biti teren za efikasno rješavanje svih važnih pitanja za poslovanje kompanija koje u velikoj mjeri ispunjavaju sve evropske stanandarde. Predstavnici poslovne zajednice, članice Poslovnog savjeta KIF ZB 6 pokrenuli su nekoliko važnih pitanja vezanih za neiskorištene mogućnosti za kompanije u regiji. Ta pitanja odnose se prije svega na olakšavanje transporta kako bi se osigurao brz protok robe, eliminirajući prekomjerna čekanja na graničnim prelazima između zapadnog Balkana i EU, približavajući region bolje upravljanim granicama po principu „one-stop-go“. Cilj Platfrome je i podržati kompanije u sprovođenju Zelene agende zapadnog Balkana i podržati njihove napore na ozelenjavanju njihovog poslovanja, na primjer uvođenjem poboljšanja u energetskoj efikasnosti i proširenoj upotrebi vodonika i biomase. Također, tu je i povećanje podrške za prenos znanja i know-how iz EU u regiona, stvaranjem više mogućnosti za partnerstva, podržavanjem inovativnih i razvojnih napora lokalnih kompanija doprinoseći zaustavljanju „odlijeva mozgov“a iz regije. Platforma će dati prioritet usvajanju revidiranih pravila o porijeklu u Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju sa zapadnim Balkanom, do revizije Regionalne konvencije o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu (PEM konvencija).
Kada su u pitanju bosanskohercegovački sektori koji bi mogli biti najuspješniji u integraciji sa EU tržištem, Egrlić naglašava da se cjelokupan izvoz prema EU može okarakterisati kao veoma stabilan, uzimajući u obzir činjenicu da se više od 70 posto ukupnog našeg izvoza plasira na tržište EU.
„Analizirajući ukupan obim razmjene, najviše učestvuje metalski sektor, zatim tekstil, drvo i najveći dio ovog obima se ostvaruje sa EU, što pokazuje da su ovi sektori budućnost u razmjenjivanju roba i važni u integraciji s EU. Top 10 destinacija za namještaj iz BiH su: Njemačka,Hrvatska, Italija, Austrija, Holandija, a slijede ih Češka, Francuska, Švicarska, Švedska i Srbija. Njemačka je i dalje vodeće izvozno tržište za bh. namještaj, prisutan je trend stalnog rasta izvoza u ovu zemlju. U Njemačku su se najviše izvozila: tapecirana sjedala, namještaj od drveta za trpezarije i dnevne, te spavaće sobe, dijelovi za namještaj od drveta. Uporedo, raste svijest naših izvoznika da se iskorištena domaća sirovina na ovom tržištu može i treba što skuplje prodati u vidu finalnog proizvoda u koji su ugrađene domaće vještine, tehnološke mogućnosti i kreativnost dizajnera. Sve navedene činjenice potvrđuju da je ovaj sektor jedan od vodećih, te da je značajno doprinio poboljšanju imidža BiH na tržištu EU. Autoindustrija je važan izvozni sektor metalske industrije BH. Autodijelove uglavnom izvozimo u Mađarsku, Sloveniju, Austriju, Italiju, Španiju. U tekućoj godini je oporavljena robna razmjena autodijelova u odnosu na prethodnu godinu koju su zadesila dva pandemijska vala i time ugrozili plasman naših proizvoda na tržištu EU. Izvoz vozila i dijelova vozila su smanjeni za 54.001.706 KM ili 13 posto u odnosu na prethodnu godinu, a ukupno izvezena vrijednost je 356.739.104 KM. Izvoz je smanjen u sva najznačajnija izvozna tržišta, i dalje najviše u Njemačku -za 15.626.506 KM. Uticaj pandemije je evidentan, ali je pohvalno da je struktura razmjene ostala ista, kao i izvozna tržišta, tako da su naši proizvodi i dalje traženi i zadovoljavaju visok kvalitet koji nalaže EU“, pojašnjava Egrlić.
Kada je riječ o tekstilnoj industriji bitno je naglasiti da pored gotovih proizvoda, izvozimo dijelove obuće i odjeće, najviše na tržište EU. Egrlić ističe da se firme u BiH bave ozbiljnom proizvodnjom gumenih i ostalih vrsta dijelova za obuću, dijelova za odjeću, presvlaka za razne vrste namještaja, tako da se može konstatovati da i ovaj sektor privrede prati kriterijume i kvalitetu određenu od strane EU.
Usklađivanje standarda
Ako se uzme u obzir podatak da se 70 posto bh. izvoza realizira u zemlje EU, može se zaključiti da su se naše kompanije prilagodile i uspjevaju ispuniti zahtjeve ovog tržišta. Međutim, i dalje je tu niz prepreka i ograničenja koja bh. kompanije moraju prevazići.
„Dapače, naši izvoznici lakše ispune zahtjeve kupaca i regulative EU, nego nekih drugih tržišta. Dakle ako govorimo o izazovima i problemima onda bi se to najprije odnosilo na usklađivanje standarda sa onima koje propisuje EU, a čije ispunjavanje podrazumijeva sinhronizovane aktivnosti svih aktera, počev od samih kompanija koje standarde trebaju uvesti/ implementirati pa do relevantnih institucija koje trebaju omogućiti uvođenje standarda. Činjenica je da ograničenja postoje, posebno u pogledu izvoza roba animalnog porijekla jer u tim slučajevima uvjet za izvoz je da relevantna stručna tijela EU izvrše rigorozne inspekcije u zemlji porijekla prije nego se odobri izvoz ovakvih proizvoda u EU, što je često dugogodišnji proces. Do sada na zelenu listu EU za proizvode animalnog porijekla iz BiH uvršteni su sljedeći proizvodi: med, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, pileće meso i proizvodi, te jaja za industrijsku upotrebu“, ističe Egrlić.
Govoreći o značaju i benefitima KIF ZB6 za bh. kompanije Egrlić naglašava da se trenutno kroz Forum implementiraju tri projekta: EU podrška WB6 CIF čiji je cilj doprinjeti povećanju konkurentnosti ekonomija zapadnog Balkana, Partnerski program između Asocijacije njemačkih trgovinskih i industrijskih komora (DIHK) i nacionalnih komora država zapadnog Balkana – KVP WB6 kojim se jačaju organizacioni kapaciteti ZB6 privrednih komora i unapređuje se njihova umreženost unutar ZB6 KIF i Regional Challenge Fond čiji je cilj poboljšati strukovno obrazovanje i osposobljavanje (VET), a time i zapošljivost diplomiranih VET-a u zemljama WB6 CIF.
„Između ostalog, implementacija EU projekta podrazumjeva aktivnosti u vezi stvaranja mrežnih alata koji će kompanijama pomoći da pristupe novim tržištima i pridruže se EU i globalnim lancima vrijednosti. Trenutno su u izradi dvije mrežne platforme: Market Access platforma za pristup tržištu čiji je glavni dio baza podataka dobavljača i platforma Market Intelligence, a u toku je i mapiranje dobavljača iz zapadnog Balkana, kao dio aktivnosti u okviru Razvojnog programa za ulazak u lanac dobavljača„ dodaje Egrlić.
Pojašnjava da će KIF ZB6 baze podataka o pristupu tržištu i baze podataka o istraživanju tržišta biti na raspolaganju kompanijama Zapadnog Balkana koje žele sarađivati sa potencijalnim partnerima u regionu i inozemstvu. Sadržavat će tačne informacije o potencijalnim tržištima, omogućit će pretraživanje partnera i razmjenu podataka između kompanija. Prikupljeni podaci o dobavljačima i investitorima također će biti uključeni kao komponente baza podataka. Sve informacije će biti objedinjene kako bi se obezbijedila buduća održivost i nadogradnja baze podataka dobavljača i kompanije/korisnici će se moći pridružiti Razvojnom programu za ulazak u lanac dobavljača.
Baze podataka će također kompanijama i komorama u regionu pružiti spisak i opis svih potrebnih dokumenata i procedura za izvoz/uvoz za svaku zemlju Zapadnog Balkana pojedinačno i za svaki proizvod, osnovne informacije o pravilima porijekla za izvoz/uvoz unutar regiona Zapadnog Balkana i u inozemstvu ,informacije o općim i posebnim zahtjevima (samo za određene proizvode) za proizvode kojima se trguje unutar regiona Zapadnog Balkana (sanitarni, fitosanitarni, veterinarski, tehnički…), spisak i vrijednost unutrašnjih poreza za svaku zemlju Zapadnog Balkana pojedinačno i za svaki kod proizvoda.
„Baza podataka o istraživanju tržišta omogućit će kompanijama da analiziraju trenutne izvozne performanse, ocijene nivo konkurentnosti na globalnom tržištu, procijene nivo konkurentnosti na određenom izvoznom tržištu, identifikuju nova tržišta snabdijevanja, pregledaju mogućnosti za diversifikaciju na određenom tržištu upoređivanjem potražnje za nizom sličnih ili srodnih proizvoda/usluga na tržištu koje se ispituje, da procijene nacionalne trgovinske performanse i identifikuju postojeću i potencijalnu bilateralnu trgovinu sa bilo kojom partnerskom državom ili regionom. Baze podataka će takođe pružati B2B i platformu događaja (uključujući B2B modul, modul za upravljanje događajima i modul lanaca snabdijevanja)“, naglašava Egrlić.
KIF ZB6 također aktivno prati najnovije propise koje je objavila Evropska komisija, te objavljuje sve relevantne informacije za kompanije ZB6 u odjeljku „Signal“ na stranici KIF ZB6.
„Pored navedenog, KIF je objavio i nekoliko studija od kojih bih posebno izdvojio nedavno objavljenu Potencijal Zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u post-kovid periodu koju je KIF realizovao u saradnji sa Bečkim ekonomskim institutom i uz podršku Projekta komorskog partnerstva za Zapadni Balkan, a koja ukazuje da bi ekonomije zapadnog Balkana mogle imati velike koristi od trenda vraćanja proizvodnje multinacionalnih kompanija iz Azije u Evropu. Da bi se ova šansa iskoristila, potrebna su ulaganja u obrazovanje kvalifikovanog stručnog kadra, razvoj infrastrukture i podsticajnog ekonomskog ambijenta koji će region Zapadnog Balkana učiniti konkuretnijim. Sve navedeno je samo djelić onoga na čemu KIF ZB6 aktivno iz godine ugodinu sve intenzivnije radi, a sve s ciljem pružanja pomoći i podrške kompanijama iz regiona“, dodaje Egrlić.
