Zakon o javnim nabavkama koji se u BiH primjenjuje od 2014. godine, ne doprinosi transparentnosti postupaka javnih nabavki. Privredni sektor je suočen sa brojnim preprekama tokom učešća u postupcima javnih nabavki, te je svjestan potrebe za njegovim izmjenama.
Poslodavci ukazuju na to da se devijacije koje narušavaju integritet javnih nabavki, a posljedično i sama korupcija, javljaju u svim fazama provođenja postupaka i procedura javnih nabavki. Većina poslodavaca smatra da je za dobijanje poslova u javnim nabavkama potrebno imati političke i lične veze.
Istovremeno, korupcija može biti rezultat aktivnosti obje strane, kako ugovornog organa, odnosno javnog službenika, tako i privatne kompanije, odnosno ponuđača koji učestvuje u postupku javne nabavke.
Uprkos ovakvoj realnosti, borba protiv korupcije uglavnom se vezuje za javni sektor, dok su aktivnosti njenog suzbijanja kod „nepoštenih ponuđača“, mnogo rjeđe. Poslovna zajednica u BiH u velikoj mjeri nema povjerenja u sistem javnih nabavki, kao ni da će koruptivne radnje i neodgovorno trošenje javnih sredstava biti sankcionirani.
Aleksandar Draganić, Agencija za razvoj preduzeća EDA, koordinator za istraživanja i razvoj politika
Sistem javnih nabavki u BiH karakteriše značajno prisustvo korupcije, nepovjerenje aktera, nezadovoljavajući nivo transparentnosti, nizak nivo konkurencije, otvoreno protežiranje pojedinih ponuđača kroz diskriminatoran pristup pri izradi tendera, odsustvo bilo kakve odgovornosti čak i kod utvrđenih nezakonitosti. Zabrinjavajuće je da se pred pravosudnim organima u BiH ne procesiraju slučajevi zloupotreba u javnim nabavkama. Prema obavljenom istraživanju, pred 27 sudova u RS i dva suda u Brčko distriktu je, u periodu od 1. juna 2017. godine do 1. novembra 2019. godine, vođeno ukupno pet sudskih postupaka za krivična djela Zloupotreba u postupku javne nabavke i Nezakonito pogodovanje u postupcima javnih nabavki. Krivični zakoni BiH i FBiH ne predviđaju posebna krivična djela u oblasti javnih nabavki. Međutim, Krivični Zakonik RS od 2017. godine propisuje krivična djela Zloupotreba u postupku javne nabavke i Nezakonito davanje pogodnosti privrednim subjektima.Također, Krivični zakon Brčko Distrikta propisuje krivična djela Zloupotreba u postupku javne nabavke i Nezakonito pogodovanje.
Hajrudin Hrustemović, Trgovačko preduzeće Distributivni centar Sarajevo, zamjenik direktora
Postupci provođenja javnih nabavki sve više gube smisao. Pridaje se važnost formalnim zahtjevima koji namaju nikakav značaj na karakter i kvalitet ponuđenih usluga, osim što se preko „caka“ diskvalificiraju najčešće najpovoljnije ponude, a onda se ugovor dodjeljuje nepovoljnijim i skupljim ponuđačima. Dio uposlenika u upravnim odborima koji se bave ovim aktivnostima nisu dovoljno stručni u ovoj oblasti, pa ih pojedini dobavljači lako dovode u zabludu, a puno je i onih koji nečasno obavljaju svoj posao. Svemu ovome doprinosi Ured za razmatranje žalbi sa davanjem prioriteta formalnim, a ne suštinskim stvarima prilikom razmatranja žalbi. U toku prošle godine je oko 30 posto više izdvojeno za nabavku roba (artikle prehrane i opšte potrošnje što je naš predmet poslovanja), nego što je bilo neophodno.
Arnela Sokolar – Begović, Salon bankarske opreme, direktorica
Potrebno je imati na umu da jedan od osnovnih ciljeva transparentnosti stimuliranje konkurencije, odnosno kreiranje uslova u kojima će što više ponuđača biti u mogućnosti da aplicira veći broj kvalitetnih ponuda. Međutim, stvara se informacijska asimetrija između Ugovornog organa i ponuđača, budući da ponuđači bolje poznaju tržište, proizvode i načine formiranja cijena. Novim Zakonom o javnim nabavkama bolje je normiran aspekt transparentnosti u javnim nabavkama, ali i dalje se mogu uočti nedostaci koji mogu uticati na praksu.
Mervan Miraščija, Fond otvoreno društvo BiH, program menadžer
Prvenstveno zbog neobjavljivanja zakonom propisanih planova javnih nabavki, korištenja neredovnih i javnosti nedostupnih vrsta postupaka, te nedostavljanja obaveznih izvještaja o provedenim postupcima javnih nabavki od strane ugovornih organa odnosno institucija na svim nivoima vlasti, oblast javnih nabavki u BiH je daleko od transparentnosti. Ispravnije bi bilo u bosanskohercegovačkom kontekstu govoriti o “tajnim”, a ne “javnim” nabavkama. Pored netransparentnosti, naštimane procedure i potpuna nekažnjivost nezakonitog ponašanja većine učesnika u postupcima javnih nabavki, glavne su karakteristike sistema javnih nabavki u BiH kroz koji godišnje prođe više od tri milijarde KM.
