Smanjenjem carinskih stopa uveliko olakšano domaćoj privredi

Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba u kontinuitetu se donosi već sedam godina, a do sada je ostvarila brojne pozitivne rezultate koji se ogledaju u povećanja obima proizvodnje, broja zaposlenih, te proširenja proizvodnih kapaciteta.

70
Carine

Piše: Mirela Haskić-Suša

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa,početkom decembra donijelo je Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. decembra 2020. godine. Inače, ova Odluka se u kontinuitetu donosi već sedam godina,acilj je poboljšati uslove poslovanja domaće proizvodnje, zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta.Robe koje su obuhvaćene ovomOdlukom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom, jer ih koriste bh. proizvođači u vlastitoj proizvodnji, za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji proizvoda za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda.

„U odnosu na Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba iz 2019. godine, kojom je obuhvaćeno 57 tarifnih oznaka, u Odluci za 2020. godinu, na listi se nalazi 58 tarifnih oznaka. Odlučeno je da se za 44 tarifne oznake, za koje se primjenjuje tarifna suspenzija do 31.decembra 2019. godine produži važenje i u 2020. godini, da se 13 tarifnih oznaka briše sa liste te da se na listu doda 14 novih tarifnih oznaka.Za tarifne oznake koje su u 2020. godini izbrisane sa liste zaključeno je da više nisu u interesu bosanskohercegovačke privrede zbog tehničkog razvoja proizvoda ili izmjenjenih okolnosti ili ekonomskih trendova na tržištu.Za nove tarifne oznake koje su uvrštene na listu u 2020. godini, nakon svih potrebnih analiza, konstatovano je da su stvarna potreba privrednika, a njima su obuhvaćene i nove grane industrije“, za Business Magazine kaže Mirko šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Pozitivni rezultati

Član 2.Odluke propisuje da se robe koje će se do 31.decembra 2020. godine uvoziti uz korištenje tarifnih suspenzija, utvrđuju prema kriteriju da se radi o materijalima i sirovinama koji se koriste u vlastitoj proizvodnji, a koje se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda. Robe na koje se odnosi korištenje tarifnih suspenzija propisanesu sa ciljem da se omogući povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata iz oblasti tekstilne industrije, obućarske industrije, hemijske industrije, metalske industrije, elektroindustrije, prehrambene industrije, grafičke industrije, drvne industrije (proizvodnja namještaja), proizvodnja medicinskih sredstava i sanitetskih proizvoda, automobilske industrije i prvi put iz oblasti proizvodnje higijenskih proizvoda. Tokom svih ovih godina donošenje ove Odluke je polučilo dosta  pozitivnih rezultata. Prema riječima ministra Šarovića, Odluka je dovela do veće angažiranosti – iskorištenosti instalisanih kapaciteta i povećanja proizvodnje, sa čime je spriječeno gubljenje radnih mjesta i po pokazateljima iz nekih preduzeća, došlo je do novog zapošljavanja. Također, prema informacijama Vanjskotrgovinske komore BiH,Odluka ima vrlo pozitivan efekat na domaće proizvođače i izvoznike, kojima je smanjila troškove i omogućila povećanje obima proizvodnje, ulaganja i izvoza.

„Analizirajući postignute efekte Odluke došli smo do zaključka da je u ovim granama industrije došlo do sljedećih efekata:povećanje izvoza za oko 35 posto u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu i došlo je do novog zapošljavanja cca 1.200 radnika u godišnjem prosjeku. Odluka se odnosi na najmanje  40.000 radnika, a od toga najmanje 30.000 se odnosi na oblasti obućarske i tekstilne industrije. Ulaganja u proširenja postojeće proizvodnje su višemilionska i u prosjeku godišnje iznose cca 50 miliona KM.Svake godine Vijeće ministara dopunjava ovu Odluku u skladu sa zahtjevima privrednih subjekata tako da se i u narednom periodu očekuje trend rasta izvoza, zapošljavanja i ulaganja“, pojašnjava ministar Šarović.

A ovom Odlukom i njenim rezultatima zadovoljni su i privrednici, posebno oni koji djeluju u tekstilnoj i obućarskoj industriji.

„Pomenuta Odluka u proteklom periodu primjene daje pozitivne rezultate u više privrednih grana, a prije svega u industriji tekstila, kože i obuće, elektro, metalnoj i prehrambenoj industriji,  gdje je u većini privrednih društava došlo do povećanja obima proizvodnje, broja zaposlenih, te proširenja određenih kapaciteta. Pojedine fabrike obuće su započele i proizvodnju vlastite robne marke, što je u ovim izuzetno teškim uslovima privređivanja veliki iskorak.Industrija tekstila, kože i obuće je uvozno zavisna u smislu  uvoza repromaterijala koji se ne proizvodi u BiH, stoga je Odluka o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba od izuzetne važnosti jer su carinske stope kod uvoza repromaterijala koji nije porijeklom iz EU, vrlo visoke i kreću se od 10 do 15 posto. Cilj donošenja ove Odluke je da se pomogne privrednim subjektima u smislu da se visoke carinske stope koje su se plaćale pri uvozu repromaterijala, a koji nije porijeklom iz EU, smanje odnosno izjednače sa stopama carine koje se primjenjuju pri uvozu iste robe iz EU“, za Business Magazine kaže Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženje tekstila, kože i obuće Privredne komore RS.

Istog stava su i u Privrednoj komori FBiH, gdje ističu da svaka suspenzija ili smanjenje obaveza  plaćanja donosi benefiite svim poslovnim subjektima koji u svojoj proizvodnji koriste repromaterijale koji su obuhvaćeniOdlukom.

„Kada govorimo o tekstilnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji, značajan broj tarifnih oznaka, odnosi se na repromaterijal koji je potreban za proizvodnju proizvoda u ovoj industrijskoj grani. Ova olakšica pomaže povećanju izvozne konkurentnosti naših privrednika i zasigurno je jedan od razloga što posljednjih godina imamo pozitivne trendove u tekstilnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji“, za Business Magazine kažu iz Privredne komore FBiH.

Privremenost Odluke

Međutim, ono što stvara problem jeste što se Odluka donosi na kraju godine, a ove godine zbog neformiranja vlasti, privrednici su bili dodatno zabrinuti.Stoga je jako bitno blagovremeno donošenje Odluke s aspekta obezbjeđenja kontinuiteta proizvodnje pod istim uslovima. Mihajlović Bijelić ističe da velika većina kompanija iz oblasti tekstilne i kožarsko-prerađivačke industrije radi uslužne, odnosno lohn poslove za strane nalogodavce, te je posebno značajno da se planovi za ugovaranje poslova urade na realnim osnovama u smislu troškova proizvodnje.Također, privrednici smatraju da bi Odluka trebala biti trajnog karaktera.

„Treba imati u vidu da se radi o privremenoj Odluci, koja se donosi sa rokom trajanja od godinu dana, što ograničava privredna društva da dugoročno ugovaraju poslove. Još vidljiviji rezultati ove Odluke i povoljnije poslovanje privrednih subjekata iz oblasti tekstilne, obućarske, hemijske, prehrambene  i metalne industrije, bi se osjetili tek kada bi ista bila donesena bez ograničenja trajanja. Privrednici smatraju da upravo  zbog privremenog karaktera Odluka  predstavlja određeni rizik za strane investitore“, pojašnjavaju iz Privredne komore FBiH.

S druge strane Ministar Šarović ističe da zbog zakonskih odredbi trenutno nije moguće donošenje trajne Odluke. Također, ministarstvo prati primjenu Odluke u prethodnom periodu i to praćenjem podataka i dokumentacije i obilaskom najvećih uvoznika te da  se na osnovu toga vrše analize koje su do sada pokazale da je za neke tarifne oznake prestala potreba da budu na listi jer nisu više u interesu bh. privrede ili zbog tehničkog razvoja proizvoda ili izmjenjenih okolnosti ili ekonomskih trendova na tržištu.

„Iz istih razloga, s druge strane, imamo sve više zahtjeva za uvrštavanjem na listu novih tarifnih oznaka. U skladu sa navedenim smatramo da je upravo privremeni karakter ovih mjera ključan za privredu čiji se zahtjevi mijenjaju iz godine u godinu. Također, ove mjere su Zakonomcarinskoj tarifi propisane kao privremene i Odlukom se ne mogu donijeti kao trajne. Trajno smanjenje carinskih stopa može se izvršiti jedino izmjenama propisa u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovakav model se također koristi i u EU i zemljama CEFTA-e što se pokazalo kao odličan način za praćenje postignutih efekata. Što se tiče uvođenja još tarifnih oznaka na Odluku moramo naglasiti da svake godine ministarstvo dobije zahtjeve koji se odnose na više stotina tarifnih oznaka. Ti zahtjevi se detaljno analiziraju u smislu opravdanosti s obzirom da svako uvrštavanje na Odluku značajno utiče na budžet u smislu umanjenja prihoda od carina“, pojašnjava Šarović.

Iako je ova Odluka vjetaru leđa bh. privrednicima i izvoznicima, ipak za dalji razvoj potrebno je uraditi još puno toga.

„Ono što bi bilo značajno za kompanije je pokretanje bazne proizvodnje za pomenute sektore, gdje je to moguće, odnosno gdje postoje mogućnosti proizvodnje repromaterijala u BiH, kako bi se uvozna zavisnost u tom smislu smanjila. Naravno, pored toga, vrlo je značajno unapređenje sveukupnog ambijenta za poslovanje naših kompanija, te podrška proizvodnim kapacitetima u smislu proizvodnje proizvoda sa višom dodanom vrijednošću“, dodaje Mihajlović Bijelić.

Ministar Šarović naglašava da ministarstvo ima razumijevanja za probleme i poteškoće privrednih subjekata Bosne i Hercegovine i izražava spremnost da se ide u prilog njihovim zahtjevima, sa ciljem prevazilaženja privredne krize i poboljšanja uslova poslovanja.

„Ta činjenica se konstatuje iz niza aktivnostiiz nadležnosti ovog Ministarstva kao što su na primjer Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba. Tu je i Odluka o oslobađanju od plaćanja uvoznih dažbina za opremu za proizvodnju. Na osnovu ove Odluke, od dana stupanja na snagu u aprilu 2018. godine, u BiH je uvezeno opreme za proizvodnju u vrijednosti oko 81 milion KM. Oko 80 posto uvezene opreme je za potrebe metaloprerađivačke industrije, a ostalo se odnosi na drvoprerađivački i građevinski sektor, te elektroindustriju. Kao što se vidi, Odluka je polučila pozitivne efekte u proširenju i modernizaciji proizvodnje, a samim tim zapošljavanja i izvoza. Ministarstvo je također preduzelo više mjera koje se tiču porijekla robe i olakšavanja trgovine –Odluku o uspostavljanju validacionog postupka za međusobno priznavanje nacionalnih programa ovlaštenih privrednih subjekata CEFTA Strana u pogledu sigurnosti i zaštite, primjena pune kumulacije i povrate carina (tzv. pravilo DRAW BACK) počela je u CEFTA Stranama od 01.jula 2019. godine, donešena je Odluka o nepreferncijalnom porijeklu robe, koja je značajna za privredne subjekte jer predstavlja prvi akt ovog tipa u Bosni i Hercegovini i doprinosi jačanju izvoznih mogućnosti privrede na teritorije gdje BiH nema ugovore o slobodnoj trgovini itd.“, dodaje Šarović.

Izjednačavanje carinskih stopa sa EU

Iako suspenzija i  privremeno smanjenje carinskih stopa kod uvoza određenih roba u BiH, privrednicima mnogo znači ipak konačno rješenje je, kako kažu, promjena zakona u smjeru izjednačavanja carinskih stopa s onima koje važe u EU. Ministar Šarović naglašava da je ova Odluka trenutno optimalno rješenje za olakšavanje poslovanja privrednicima u segmentu koji se odnosi na uvoz repromaterijala.

„Prema odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH, BiH nije u obavezi  da vrši izjednačavanje carinskih stopa. Cijenimo da se privremenim važenjem carinskih stopa za određene robe postiže cilj Odluke da se omogući povoljnije i konkurentnije poslovanje bh. privrednih subjekata. Detaljnim analizama zahtjeva privrednih subjekata, praćenjem uvoza tih roba, praćenjem ulaganja u investicije, podataka o zapošljavanju i povećanju izvoza, koje se vrši svake godine, dolazi se do stvarnih potreba bh. privrednih subjekata. Iskustvo je pokazalo da se te potrebe razlikuju u odnosu na EU i zemlje regije. Robe obuhvaćene Odlukom se odnose na uvoze iz trećih zemalja sa kojim BiH nema zaključene sporazume o slobodnoj trgovini. EU i zemlje regije imaju zaključene takve sporazume sa nekim drugim zemljama“,dodaje Šarović.

 

 

 

PREKOMirela Haskić-Suša
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here