Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Kine Xi Jinping učestvovali su u ceremoniji otvaranja plinovoda Snaga Sibira i putem video linka dali znak za početak isporuka ruskog prirodnog plina u Kinu preko istočnog kraka plinovoda. Plinovodom Snaga Sibira bit će transportiran prirodni plin iz ogromnog nalazišta nafte i plinskog kondenzata Chayandinskoye u Yakutiai i nalazišta gasnog kondenzata Kovyktinskoye u oblasti Irkutska, najhladnijeg dijela Istočnog Sibira, za isporuke na domaćem tržištu preko Khabarovska do Vladivostoka i dalje do rusko- kineske granice u Blagoveshchensku za izvoz u Kinu.
Plinovod prolazi kroz ekstremne prirodno-klimatske uslove, kroz močvarna područja, planine i seizmički aktivne teritorije, kroz stjenovita i ledom okovana područja. U Yakutiai recimo temperature padaju i na minus 62 stepena Celzijusa, piše Sputnjik.
Dug 3.000 kilometara, najveći graditeljski poduhvat ruske energetske industrije poslednjih decenija projekt je ruskog energetskog giganta Gazprom, koji je 2014. godine sa Kineskom nacionalnom naftnom korporacijom (China National Petroleum Corp – CNPC) potpisao 400 milijardi dolara vrijedan ugovor kojim je predviđena isporuka 38 milijardi kubnih metara prirodnog plina godišnje u Kinu u periodu od 30 godina. To je najunosniji Gazpromov ugovor ikada, piše Bloomberg.
Smanjivanje ovisnosti
Izvoz ruskog plina u Evropu zabilježio je 2018. godini novi rekord bez obzira na diplomatske napetosti i namjeru Evropske unije da smanji svoju ovisnost o Rusiji, objavio je ruski Gazprom. Prema rezultatima iz 2018. godine, udio ruskog plina na evropskom tržištu iznosio je 36,7 posto. Gazprom, koji ima monopol na izvoz putem plinovoda i pokriva približno trećinu evropskih potreba za plinom, prodao je u Evropu 201,8 milijardi kubnih metara prirodnog plina tokom 2018. ili oko 3,8 posto više nego godinu dana ranije, rekao je ruskim agencijama generalni direktor Gazproma Alexei Miller, precizirajući da se
ukupna proizvodnja prirodnog plina oporavila za više od pet posto tokom 2018. godine.
„Treba napomenuti da je potražnja za ruskim plinom ubrzano rasla u Njemačkoj, koja je naš najvažniji partner i klijent. Naše isporuke u Njemačku iznosile su 58,5 milijardi kubnih metara“, rekao je Miller, prenijele su ruske agencije.
Dok je Rusija isticala stalni porast evropske potražnje za ruskim plinom, Evropska unija je oklijevala i godinama tvrdila da želi različite izvore snabdijevanja ovim energentom, prenose agencije.
Ipak, ruski plinski div Gazprom objavio je da mu je neto dobit snažno pala u trećem tromjesečju ove godine zbog manjeg obima izvoza i niže cijene plina na ključnom evropskom tržištu. U razdoblju od jula do septembra neto dobit ruske kompanije pala je 45 posto, na tri milijarde eura. Bruto prihodi od isporuka plina u Evropu i druge zemlje, izuzev Rusije i bivših članica Sovjetskog Saveza, pali su 37 posto. U Gazpromu taj pad objašnjavaju nižom prosječnom cijenom plina od 169,8 dolara za 1.000 kubnih metara. U istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila je 250,8 dolara. Smanjen je i obim prodaje, te je ruska kompanija u trećem tromjesečju u Evropu i druge zemlje isporučila šest posto manje plina nego u istom lanjskom razdoblju, prenosi Reuters.
Politički odnosi između Rusije i Evrope postepeno su zaoštravani od kada je Rusija zauzela Krim 2014. godine, na šta su Evropa i Amerika odgovorile sankcijama. U međuvremenu, Rusija je ostala sa ogromnim neiskorištenim zalihama plina, piše Bloomberg.
Te godine, Rusija je potpisivanjem ugovora o izgradnji plinovoda Snaga Sibira, otvorila put da svoj energetski posao usmjeri sa zapada ka istoku. Snaga Sibira dio je plana ruskog predsjednika Vladimira Putina da smanji ovisnost svoje zemlje o tržištima plina u Evropi, istovremeno koristeći potencijal brzorastuće ekonomije Azije, piše Bloomberg.
Procijenjena vrijednost izgradnje novog plinovoda je 12 milijardi dolara dok je u proizvodnju plina uloženo 6,7 milijardi dolara, prenosi ruski Interfax.
Snaga Sibira jača poziciju Rusije u pregovorima za isporuku plina ka zemljama Evrope.
„Kada Rusija svoj izvoz usmjeriti na istoku, zapad će možda morati platiti više kako bi osigurali snabdijevanje plinom. Uz to, Gazprom otvara i novi naftovod poznatiji kao Sjeverni tok 2, koji udvostručuje kapacitet na postojećoj sjevernoj ruti. To će Rusiji omogućiti da u isporuci potpunosti zaobiđe Ukrajinu ako tenzije s ovom zemljom porastu“, piše Bloomberg.
Iz Gazproma očekuju isporuku od 4,6 milijardi kubnih metara u 2020. godini koja će za porasti na 10 milijardi u 2021., potom na 15 milijardi u 2022. i 25 milijardi kubnih metara u 2024. godini, dok konacnog punog kapaciteta isporuke ruskog plina u Kinu od 38 milijardi kubnih metara 2025. godine, prenosi Sputnjik.
Vrijednost međutrgovinske razmjene Rusije i Kine 2018. godine iznosila je 87 milijardi dolara. Putin je za ruske medije izjavio da će vrijednost razmjene ove godine porasti na rekordnih 100 milijardi dolara, a zvanična Moskva predviđa da će zahvaljujući plinu ta cifra porasti i na 200 milijardi dolara do 2024. godine.
Nezasiti apetit
Savremena ruska politika temelji se na izgradnji dobrih odnosa te zemlje sa državama koje je okružuju, a naročito s Kinom čija je ekonomija doživjela rast u proteklih nekoliko godina i s kojom ima zajedničke ekonomske interese.
“Rusko-kineska saradnja ima veliki potencijal i pozitivno ce utjecati i na ekonomije naših zemalja i na globalnu ekonomiju. Rusija i Kina nastoje koristiti zajedničke ljudske i energetske resurse, ali i zajednički razvijati naučno-tehničke potencijale. Osim toga, rusko-kineska saradnja predstavlja alternativu za razvoj svjetske ekonomije i daleko je zanimljiviji format saradnje od postojećih, kao što je recimo G7“, rekao je za Sputnjik šef Rusko-kineskog centra za analitiku Sergey Sanakoev.
Kineska potrošnja plina porasla je u posljednjoj deceniji. Ekonomski rast zemlje utjecao je na veću potražnju energetski efikasnijih resursa i donošenja eventualnog rješenja za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Potražnja za plinom u Kini porasla je jer je kineska vlada prisilila milione fabrika i kuća da umjesto potrošnje uglja koriste plin, izvještava CNBC.
Rast potrošnje plina u Kini iznosio je čak 33 posto tokom dvije posljednje godine, prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (International Energy Agency).
Bloomberg navodi da je oko dvije petine ukupnih uvezenih količina plina u Kinu došlo putem Central Asia – China Gas Pipeline uglavnom iz Turkmenistana, preko Uzbekistana i Kazahstana, dok je ostatak činio uvoz ukapljenog prirodnog plina (liquified natural gas – LNG) uglavnom iz Australije, Katara, Malezije i Indonezije.
Za Kinu, čija domaća proizvodnja energije ne može odgovoriti potražnji, Snaga Sibira predstavlja novi važan izvor snabdijevanja, piše Bloomberg.
Reuters prenosi da novi plinovod potencijalno može usporiti kineski uvoz ukapljenog plina.
Za sada, Snaga Sibira ce iz Heihe u Heilongjiangu na granici s Rusijom, usmjeravati plin ka kineskim provincijama Jilin i Liaoning, kineskim industrijskim čvorištima na sjeveroistoku zemlje.
Naime, Kineska nacionalna naftna korporacija CNPC ili PetroChina, koja isporučuje 70 posto kineskog plina, posljednjih pet godina radi na postavljanj distribucijske infrastrukture.
Završila je 728 kilometara dugu distribucijsku dionicu do grada Changling u Jilinu, a etapno proširenje mreže od 1.100 kilometara do Yongqinga u provinciji Hebei očekuje se do 2020. godine. Dovršetak čak 3.371 kilometara dugog plinovoda koji će povezati Heinhe sa glavnim industrijskim čvorištem u Shanghaiju planiran je za 2024. godinu, izvijestili su kineski državni mediji.
CNBC piše da je kroz kineske pokrajine na sjeveroistoku već postavljena mreža plinskih cjevovoda, ali da ce isporuka plina u ovom relativno nenaseljenom području koje se oslanjalo na ugalj, predstavljati izazov za CNPC.
“Trebat će puno vremena da CNPC transformira tržište na sjeveroistoku, jer je industrijski sektor tu nešto slabiji. Ranije je ovdje preko luke Dalian u Liaoningu stizao jeftini ugalj”, rekao je Li Yao, izvršni direktor konzultantske kuće SIA Energy.
U međuvremenu, China Gas Holdings i Hongkong and China Gas Co. Ltd, gradski distributeri plina na krajnjem sjeveru zemlje u Heilongjiangu, vide veliki potencijal, piše CNBC.
“China Gas je tokom proteklih 10 godina ulozila više od 1,4 milijarde dolara za dobijanje dozvola za distribuciju ruskog plina i polaganje cjevovoda u sjevernoistočnoj regiji. Sad je vrijeme za žetvu plodova”, rekao je za Reuters pomoćnik predsjednika China Gas Holdingsa Frank Li.
Formuliranje cijene prirodnog plina iz Rusije u Kini i dalje je poznato samo nekolicini ljudi zbog komercijalne osjetljivosti.
Bloomberg navodi i da bi prirodni ruski plin mogao biti jeftiniji od ukapnog koji u Kinu dolazi u tankerima, prenoseci i Putinovu izjavu će cijena plina koji će dolaziti kroz Snagu Sibira biti povezana sa cijenama nafte, prema sličnom sistemu s kojim su upoznati evropski kupci. Prema izjavama ruskih zvaničnika, bazna cijena iznosit će oko 360 dolara za 1.000 kubnih metara, što je u rangu cijena koje Gazprom ima ugovoren sa Njemačkom, piše Bloomberg. Iz CNPC je rečeno da će cijena plina isporučenog u Kinu preko Snage Sibira treba biti konkurentna s cijenama isporučenog plina iz srednje Azije.
Ling Xiao, potpredsjednik CNPC-a, prošlog mjeseca je rekao da će se sibirske isporuke biti “nešto jeftinije” od cijene plina uvezenog iz Turkmenistana, prenosi Reuters.
Agencije prenose i da je nekoliko ruskih izvora potvrdilo da će ugovorene cijene biti revidirane zbog pada globalne cijene nafte sa oko 100 dolara po barelu koliko je iznosila ugovor potpisan, na 60 dolara po barelu koliko iznosi sada.
CNPC planira i izgradnju podzemnog skladišta plina od pet do šest milijardi kubika u provincijama Liaoheu i Jilin, kako bi osigurali i potražnju izvan sezone, rekao je Ding Guosheng, stručnjak za skladištenje plina u ovoj kompaniji, prenose agencije.
Uz to, dvije zemlje razgovarale su i o jos jednom plinovodu, Snaga Sibira 2, koja bi snabdijevao industrijska područja na istočnoj kineskoj obali, podsjeća Sputnjik.
