Evropska komisija je još 2017. godine predložila uspostavljanje panevropske penzije kako bi povećala obim ušeđevine građana Evropske unije i podstakla rast industrije. Prijedlog je dio napora da se iznađe optimalan odgovor na demografsku „bombu koja otkucava“, a koja bi mogla pogoditi Evropsku uniju u narednih 50 godina, budući da se procjenjuje kako će se u tom periodu omjer broja penzionera na broj radnika udvostručiti. Države članice Evropske unije ističu da javne finansije jedva pokrivaju čak i trenutni broj penzija, te je Evropska komisija željela ohrabriti građane da više štede za vlastitu budućnost kako bi ušteđevinama nadoknadili male penzije.
Prema prijedlogu Komisije, PEPP će poštovati iste standarde u svim dijelovima Evropske unije, a usluge štednje moći će nuditi različiti pružaoci, od osiguravajućih kuća, banaka, penzionih fondova, do investicionih firmi i upravljača imovinom. Očekuje se da će PEPP najprije zainteresirati građane Evropske unije koji su radni vijek proveli u nekoliko država članica EU, kao i samozaposlene kojima će to biti dobra opcija za štednju za starost, ali je Komisija izričito navela da PEPP nema namjeru nadomjestiti državne penzione sisteme i da se radi o dobrovoljnoj štednji. Najvažnije pitanje u vezi s PEPP-om koje tek treba biti riješeno jeste kako će ova sredstva biti oporezovana.
Tržište privatne penzije
Ideja vodilja Evropske komisije bila je povećati broj građana Evropske unije koji štede za penzionerske dane. Procjene iz 2017. godine govore da samo 27 posto radnika i radnica Evropske unije starosti između 25 i 59 godina ima privatnu štednju za penzionerske dane, koju će koristiti kao dopunu zarađenoj državnoj penziji. Privatna penziona štednja u Evropskoj uniji proteže se na oko 700 milijardi eura u bankama, penzionim fondovima i osiguravajućim kućama. Procjene iz iste godine govorile su da će se ovaj iznos ušteđevine širom Evropske unije udvostručiti do 2030. godine, ali je Komisija ocijenila da bi s PEPP-om iznos mogao doseći 2,1 triliona eura.
Povećanje obima lične ušteđevine građana koristilo bi naročito onim državama članicama Evropske unije gdje gotovo da ne postoji tržište privatne penzije, naročito u istočnoj Evropi. Prema navodima Evropske komisije, samo u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Španiji i Švedskoj 15 posto ili više građana odlučuje se na takve investicije. Od PEPP-a bi naročitu korist imali i radnici koji penziju zarađuju u nekoliko država Evropske unije, ali takvih je samo 1,4 miliona, ističe Financial Times. Države članice EU zadržale bi slobodu da same određuju poreski tretman PEPP-a, premda je Komisija apelirala na sve da PEPP-u osiguraju jednake poreske olakšice kakve primjenjuju na državne penzije.
Penzija prosječnog evropskog penzionera u starosti od 65 do 74 godine iznosi 58 posto plaće koju zarađuju radnici starosti između 50 i 59 godina, ali brojni evropski penzioneri dobijaju samo trećinu svoje nekadašnje plaće, što predstavlja veliki udar na kućni budžet stanovništva po odlasku u penziju. Poslije bogatog Luksemburga gdje su penzije samo 12 posto manje od plaća, najveće penzije imaju Italijani, gdje one iznose 69 posto plaće, Francuzi sa 68 posto te Mađari sa 67 posto. Austrijanci, Poljaci i Slovaci primaju penzije u iznosu 62 posto plaće, Česi u iznosu 50 posto, Slovenci 47, a Nijemci 46 posto.
Za sve njih, panevropske penzije trebale bi nadomjestiti pad prihoda s kojim se suoče u trenutku kad se penzionišu. Upravljači imovinom i osiguravajuće kuće PEPP-om će dobiti pristup više od 240 miliona štediša širom Evropske unije, a štediše na fragmetiranom i neujednačenom evropskom tržištu na raspolaganju će imati više izbora, podsjeća Financial Times. „Panevropska penzija je važna prekretnica na putu oblikovanja Unije tržišta kapitala“, ocijenio je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Evropske komisije odgovoran za finansijsku stabilnost, finansijske servise i Uniju tržišta kapitala.
Doprinos socijalnoj Evropi
Evropski parlament nedavno je odobrio pravni okvir za uvođenje PEPP-a.
„Odobrili smo ono što smo obećali: istinski panevropski proizvod koji će biti jednostavan, siguran i dobar za građane“, istakla je Sophie in ‘t Veld, holandska poslanica u Evropskom parlamentu koja je radila na pravnom okviru za PEPP, dodajući da se novi penzioni fond nije tu da zamijeni postojeći penzioni sistem, već da „dodatno doprinese socijalnoj Evropi koja brine o ljudima“. PEPP će nadzirati Evropsko nadzorno tijelo za osiguranje i penziono osiguranje (EIOPA), što će uključivati i pružanje jasnih informacija svakom korisniku, naveo je Parlament.
Osim što će koristiti štedišama, PEPP će koristiti i pružaocima usluga budući da će s novim sistemom dobiti pristup jedinstvenom tržištu ušteđevina. Zahvaljujući standardizaciji na kojoj će PEPP počivati, pružaoci usluga će također moći nuditi PEPP putem interneta te svoje usluge distribuirati u nekoliko država članica Evropske unije sa samo jednom registracijom. Osiguravajuće kuće će imati koristi od širenja svojih aktivnosti sa domaćeg tržišta na prekogranični prostor Evropske unije, a oni koji tek ulaze na tržište, recimo upravljači imovinom, moći će se takmičiti s tradicionalnim osiguravajućim kućama, navela je Evropska komisija.
Pravila pod kojim će PEPP djelovati u junu je odobrilo i Evropsko vijeće, što je označilo zeleno svjetlo za uspostavljanje panevropskog penzionog sistema. Zaštita potrošača će biti prioritet, te će štediše moći konsultirati finansijske savjetnike prije pristupa PEPP-u, kako bi se osiguralo da znaju šta kupuju i šta mogu očekivati. Osnovna opcija PEPP-a koštat će jedan posto godišnjeg prihoda, a štedišama će se pružati opcije za ulaganje na nivou koji žele i mogućnost zamjene pružatelja usluge, čime Evropska komisija namjerava doći do predviđenog povećanja iznosa ličnih ušteđevina na 2,1 trilion eura širom Evropske unije.
No, neki zadržavaju dozu skepse, te Nicolas Jeanmart iz osiguravajuće lobističke grupe Insurance Europe ističe da je „prerano za predviđanja da li će ljudi biti zainteresovani“ za koncept PEPP. Matti Leppälä, generalni sekretar tijela Pensions Europe, uvjeren je, ipak, da će panevropski karakter PEPP-a osigurati potrebno povjerenje. „PEPP može biti vrijedan način za dopunjavanje penzije brojnih građana Evropske unije, a oznaka panevropski će koristiti i potrošačima, garantirajući im snažnu zaštitu, kao i pružaocima usluga, kojima će omogućiti okvir za djelovanje širom Evropske unije“, istaknuo je Leppälä za strukovni list IPE.
Nakon što su PEPP odobrili Evropski parlament i Evropsko vijeće, regulativa će biti objavljena u Službenom listu Evropske unije i zaživjeti 20 dana nakon objavljivanja. Evropska komisija će potom u saradnji s EIOPA-om raditi na implementiranju PEPP-a, te se očekuje da će prve štednje u sistemu PEPP-a zaživjeti za dvije godine. Najveći izazov bit će pomiriti različite sisteme širom Evropske unije.
„Evropska unija ima veoma različite sisteme kad je riječ o porezima, penzionim sistemima, demografijom i kulturom. Svaki pokušaj da se oni podvedu pod isti sistem štednje neće biti jednostavan“, istaknuo je Alistair McQueen iz osiguravajuće kuće Aviva.
, novi oblik štednje za starost koji će se odnositi na čitavo područje EU){kind=link}