Vlasnici kompanija okupljeni oko Udruženja poslodavaca FBiH u predloženim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju traže da za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika, nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti za rad, vrši direktor ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ovlašteno lice privatne prakse sa kojom Zavod ima zaključen ugovor, kontrolori nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i stručna tijela koja odredi upravni odbor zdravstvene ustanove. Također, predloženo je da kontrola osiguranika za vrijeme privremene spriječenosti za rad obuhvata kontrolu u ordinaciji izabranog doktora te neposrednu kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije izabranog doktora, uključujući i kontrolu u stanu/kući osiguranika ako cjelovitu kontrolu nije moguće obaviti u ordinaciji izabranog doktora, ili ukoliko postoji sumnja na zloupotrebu privremene spriječenosti za rad od strane osiguranika. Dok vlasti pokušavaju održati nestabilan zdravstveni sistem u BiH, poslodavci na ovaj način pokušavaju spriječiti česte zloupotrebe bolovanja.
Faruk Bešlić, Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja i odgoja, nauke i kulture KS, predsjednik
Sindikat se slaže da je potrebno vršiti kontrolu bolovanja i da li se bolovanje koristi u skladu sa važećim propisima, ali upitno je ko može kontrolirati ljekare i njihovu etičnost. Zloupotrebe bolovanja ima, ali smatramo da zloupotrebe nisu u tolikoj mjeri učestale da ugrožavaju poslovanje poslodavaca i industrije. I sada postoje komisije, ali ne rade svoj posao. Poslodavci bi trebali biti u mogućnosti kontrolirati osiguranike kada su u pitanju teže povrede radnog odnosa. Kod koga se utvrdi da je zloupotrijebio bolovanje, neka izgubi posao. S druge strane, Sindikat traži da ostane odredba prema kojoj poslodavci na svoj teret isplaćuju bolovanja koje traju do 42 dana.
Samir Kurtović, Sindikat državnih službenika i namještenika u FBiH, predsjednik
Protivim se u cijelosti prijedlogu da se u Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH, izvrše izmjene na način da se zakona definiše da se za vrijeme privremene spriječenosti za rad vrši kontrola nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije i osiguranika za vrijeme privremene spriječenosti za rad. Ovo pitanje je već regulirano Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, jer bi se u protivnom radilo o grubom kršenju prava propisanih ovim zakonom, u smislu povjerljivosti informacija i prava na tajnost podataka. Podaci iz medicinske dokumentacije pacijenta mogu se dostavljati na uvid u obliku zapisa, odnosno izvoda iz medicinske dokumentacije i to samo na u slučajevima predviđenim propisima o zaštiti ličnih podataka. Vršenje kontrole nad ljekarom i osiguranikom predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Elmir Krdžević, GD48, direktor
Općenito, sektor poduzetništva je u velikom zaostatku za evropskim i svjetskim praksama. Evidentno je da postoji određeni broj korisnika zdravstvenog osiguranja koji zloupotrebljavaju prava iz radnog odnosa. Nama koji radimo u realnom sektoru u interesu je da se to pitanje riješi, ali pooštravanje nadzora i kontrola neće proizvesti povoljne rezultate koji će dugoročno riješiti problem. Kontinuirane kontrole mogu samo djelimično riješiti problem zloupotreba bolovanja, ali istinsko rješenje treba funkcionirati malo drugačije. Zdravstvo i prava i obaveze zaposlenika i poslodavaca koji proizilaze iz sistema zdravstva veoma su kompleksno pitanje koje se ne može riješiti jednim setom mjera, već multidisciplinarnim pristupom.
Safudin Čengić, Centrotrans Eurolines, direktor
Poslodavci imaju problem sa zabrinjavajućim načinom korištanja bolovanja, odnosno njegovom zloupotrebom, koji je potpomognut od strane ljudi u zdravstvenim organizacijama. Zaposlenicima treba omogućiti maksimalnu zaštitu i liječenje, kako bi mogli normalno živjeti i odgovoriti zahtjevima na svom radnom mjestu, ali treba naći način da se onemoguće neopravdana odlaženja na bolovanje na štetu poslodavaca i društva. Mislim da smo došli u fazu kada su već prisutne i zloupotrebe prava na zaštitu podataka pa nije moguće provjeriti ni da li je uposlenik na bolovanju ili ne, jer se to smatra kršenjem njegovih prava. S druge strane, smatram da je i principijelno iz humanih i etičkih razloga obići zaposlenika koji je na bolovanju duže od 15 dana.
