Intenziviranje ciklusa javnih investicija, koji stagnira još od posljednjeg kvartala 2014. godine, svjetlo je na kraju tunela koje bosanskohercegovački građevinari po svemu sudeći još neko vrijeme neće ugledati.
Slično kao i u 2017., kada je, prvenstveno usljed zastoja u izgradnji autoputa na Koridoru Vc te realizaciji energetskih i drugih velikih infrastrukturnih projekata, prošle godine je također izostao zamah bh. građevinarstva, a visokogradnja i niskogradnja su se ponovo kretele suprotnim smjerovima – u segmentu visokogradnje zabilježen je blagi rast, dok je kod niskogradnje bio prisutan kontinuirano negativan trend.
Suprotni trendovi
Prema podacima državne Agencije za statistiku, ukupna desezonirana proizvodnja u građevinarstvu u Bosni i Hercegovini u trećem kvartalu 2018. smanjena je za 0,7 posto u poređenju sa drugim kvartalom iste godine. U visokogradnji zabilježen je rast od 0,2 posto, a u niskogradnji pad za 1,4 posto.
Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja, pak, u trećem prošlogodišnjem kvartalu smanjena je za 0,2 posto u odnosu na isti kvartal 2017. godine – posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u visokogradnji je zabilježen rast od 1,5 posto, dok je u niskogradnji ostvaren pad od 1,6 procenata. Navedenom blagom rastu visokogradnje najviše je doprinijela stanogradnja –u prvih devet mjeseci 2018. broj završenih stanova iznosio je 1.537, što predstavlja nominalni rast od 6,0 posto u odnosu na isti period 2017. godine.
Broj nezavršenih stanova na kraju trećeg kvartala 2018. bio je 4.091, što predstavlja rast od 33,0 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Ako je vjerovati statistici, postoje tek blage naznake kakvog-takvog uspona domaće građevinske industrije u predstojećoj građevinskoj sezoni, imajući u vidu brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе koji je u trećem kvartalu 2018. povećan zа 3,6 posto u оdnоsu nа prоsјеčаn brој оdоbrеnjа izdаtih u 2017. gоdini, mada je u оdnоsu nа treći kvartal 2017. umanjen zа 1,9 posto. I u ovom segmentu najbolja situacija je u stanogradnji, budući da je brој stаnоvа prеdviđеnih zа grаdnju u trećem kvartalu 2018. povećan za 20,1 posto u оdnоsu nа prosjek iz 2017., а 14,3 posto u poređenju sa trećim kvartalom 2017. godine.
Slična konstatacija vrijedi i kada je riječ o građevinskim radovima bh. kompanija na stranim tržištima, a temelji se na vrijednosti novih narudžbi u trećem kvartalu 2018.
koja je za 8,4 posto veća u odnosu na isti period prethodne godine. Vrijednost radova izvršenih u inozemstvu u trećem kvartalu 2018. bila je veća je za 4,4 posto u odnosu na isti kvartal 2017.godine. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u trećem kvartalu 2018. godine, 32,0 posto odnosilo se na objekte visokogradnje, a 68,0 posto na objekte niskogradnje.
Na naročito pozitivne trendove ne ukazuju ni podaci entitetskih agencija za statistiku, koje su nešto ažurnije od državne Agencije i barataju brojevima koji se odnose na posljednji prošlogodišnji kvartal, a u nekim segmentima i na prve mjesece ove godine.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupna desezonirana proizvodnja u građevinarstvu FBiH u četvrtom tromjesečju 2018. smanjena je za 0,3 posto u poređenju sa prethodnim tromjesečjem, s tim što je u visokogradnji zabilježen rast od 0,2 posto, a
u niskogradnji pad od 0,8 posto.
Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu u zadnjem lanjskom kvartalu bila je veća za 0,2 posto nego u istom periodu 2017. godine – na objektima visokogradnje zabilježen je rast od 0,7 posto, a na objektima niskogradnje pad od 0,2 posto.
Kada je riječ o odobrenjima za građenje izdatim u prošlogodišnjem četvrtom kvartalu, njihov broj je povećan za 3,6 posto u odnosu na prosjek iz 2017. godine,
a za 3,0 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2017. godine. Broj stanova predviđenih za gradnju, u četvrtom tromjesečju 2018. smanjen je za 1,9 posto u odnosu na prosjek iz 2017. i čak za 12,3 posto u poređenju sa završnim kvartalom te godine.
Vrijednost ugovorenih građevinskih radova u inozemstvu u 2018. povećana je za 8,8 posto u odnosu na 2017. godinu. Vrijednost građevinskih radova izvršenih u inozemstvu u 2018. bila je veća za 1,9 posto nego u 2017. godinu. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u inozemstvu u 2018. godini, najveći dio odnosi se na zemlje Evrope – 87,7 posto. Udio objekata visokogradnje u ukupno izvršenim građevinskim radovima u inozemstvu iznosi 39,9 posto, objekata niskogradnje 60,1 posto.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, pak, ukupna desezonirana proizvodnja u građevinarstvu RS u četvrtom tromjesečju 2018. godine, u poređenju sa prethodnim tromjesečjem, smanjena je za 0,5 posto. Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u navedenom periodu proizvodnja u građevinarstvu na objektima visokogradnje povećana je za 0,8 posto, dok je na objektima niskogradnje smanjena za 1,5 posto.
Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u četvrtom kvartalu 2018. godine, u poređenju sa istim tromjesečjem 2017. godine, smanjena je za 0,6 posto. Proizvodnja u visokogradnji povećana je za 6,5 posto, a u niskogradnji smanjena za 5,3 posto.
Broj izdatih građevinskih dozvola za gradnju u RS, u februaru 2019. godine bio je za 12,0 posto manji u odnosu isti prošlogodišnji mjesec, a za cijelih 22 posto manji u poređenju sa prošlogodišnjim prosjekom. Broj stanova predviđenih za gradnju, u februaru 2019. povećan je za 16,5 posto u odnosu na drugi mjesec prošle godine, ali smanjen za čak 48,5 posto u odnosu na prošlogodišnji prosjek.
Ne baš ružičastu sliku i perspektive domaćeg građevinarstva, iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, u svom Izvještaju o stanju građevinskog sektora u Bosni i Hercegovini u 2018. godini, objašnjavaju konstatacijom da je njegova ekspanzija “donekle zaustavljena zbog sporosti domaće administracije u pripremi projekata (niskogradnja) i finasijske krize (visokogradnja)“.
“Na značajniju realizaciju projekata u inostranstvu uticala je i svjetska ekonomska kriza, kao i sukobi na sjeveru Afrike.
Iako su pokazatelji u prethodnim godinama bili nešto bolji u BiH, ali i u inostranstvu, još uvijek nisu dostignuta optimalna i željena unapređenja u okviru sektora“, napominje se u Izvještaju, u kojem se preciziraju i ključni problemi koji koče razvoj ovog sektora.
“Kao generalni problem bh. građevinara može se istaknuti nedostatak finansijskih sredstava za neophodnu modernizaciju mehanizacije, tako da su direktna strana ulaganja ili partnerski odnos i zajednička ulaganja sa stranim kompanijama od značaja za bosanskohercegovački građevinski sektor. Tehnološka unapređenja, kao i unapređenja u okviru profitabilnosti i konkurentnosti su neophodna, naročito u okviru proizvodnje građevinskih materijala. Neophodno je stvoriti uslove za veći obim proizvodnje, uvođenje proizvodnje sa većom dodanom vrijednošću, a s obzirom na trenutni deficit stvoriti uslove za značajniji izvoz građevinskih materijala.
Ako se analizira produkcija kadrova za zanimanja u građevinarstvu i interes mladih za zapošljavanjem u ovom sektoru, a s druge strane stanje i strukturu zaposlenih u građevinarstvu, za samo nekoliko godina možemo doći u situaciju da uvozimo taj kadar. Trenutno najzastupljenija starosna dob u građevinarstvu je od 40 do 49 godina, koja će u skoro vrijeme biti u statusu penzionisanja, te bi se pažljivije trebalo pristupiti planiranju kadrova u budućnosti.
Politička nestabilnost i previranja su također jedan od bitnih faktora usporenog napretaka sektora i izostanka stranih investitoranja, kao i ozbiljnijeg dolaka stranih kompanija na naše prostore. Zakonska regulativa uređuje ovu oblast po entitetima, a po dubini dalje po kantonima, dok nije u dovoljnoj mjeri usaglašena unutar BiH niti sa evropskim zakonodavstvom, što utiče na aktivnosti u državi i šire.
Naročit problem u prošloj godini bilo je dobijanje viza u Ambasadi SR Njemačke, tj. dugo vrijeme čekanja za zakazivanje termina. Djelimično je problem riješen sredinom prošle godine, ali je ponovo aktiviran krajem godine i još uvijek traje, te bi se trebalo angažirati radi prevazilaženja nastale situacije. Najava liberalizacije prijema radne snage u Njemačkoj dodatno usložnjava ionako tešku situaciju u građevinarstvu“, navodi se u Izvještaju.
Kao specifičan hendikep vezan za građevinski sektor BiH, iz VTK ukazuju na činjenicu da u BiH nije preuzeta evropska Uredba o građevinskim proizvodima CPR .
“Stanju nesigurnosti o vrsti zakonskih i podzakonskih dokumenata koji se moraju poštovati veoma je doprinijelo donošenje građevinske regulative vezane za građevinske proizvode u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu.
Da bi domaći proizvođači sa svojim proizvodima izašli na zahtjevna tržišta EU i ostalih zemalja, veoma je bitno da uvedu zahtjevne standarde koji se primjenjuju u EU, tu se prvenstveno misli na uvođenje CE oznake. Kada proizvođač postavlja oznaku CE na građevinski proizvod, također bi morao naznačiti da preuzima odgovornost za usklađenost tog proizvoda sa njegovim navedenim svojstvima. Oznaku CE potrebno je staviti na sve građevinske proizvode za koje je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima u skladu sa Uredbom o građevinskim proizvodima. Ozbiljni domaći proizvođači su već pristupili, angažujući ovlaštene strane certifikacijske kuće, označavnju istih sa CE oznakom na čemu im treba u budućnosti dati još veću podršku kroz edukacije kako bi bili shvatili važnost i neophodnost primjene standarda u svom radu kao i samog označavanja proizvoda.
Ključni problem u Bosni i Hercegovini je nepostojanje zakonskog okvira, a koji se može početi rješavati preuzimanjem Uredbe o građevinskim proizvodima br. 305/11 (CPR), što je prema Odluci o aktivnostima za realiziranje programa preuzimanja tehničkih propisa u nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH“, potcrtvaju iz VTK, uz opasku da je neminovnost i razvoj nacionalnog sistema akreditiranja, odnosno “prilagođavanje rada tijela za ocjenjivanje usklađenosti jednoobraznim uslovima koji su prihvaćeni u cijelom svijetu“.
Razvojne perspektive
Pritom ukazuju i na pravce razvoja bh. građevinarstva, pri čemu se u prvi plan ističu izgradnju autocesta, željeznice i energoenergetskih objekata, koji, kako se napominje u Izvještaju, predstavljaju šansu za domaća građevinska preduzeća i građevinski sektor u cjelini.
“Izgradnja autoputa na Koridoru Vc, koji povezuje sjever i jug zemlje od Svilaja do Ploča, u prošloj godini je stagnirala zbog nedostatka finansijskih sredstava iz inostranstva, ali očekivati je, nakon usvajanja akciza na gorivo, da će se obezbijediti sredstva za nastavak rada. Trenutno aktivna gradilišta su poddionice Drivuša-Klopče, Klopče – Donja Gračanica, Odžak- Svilaj i Buna – Počitelj, započeta je izrada primarne podgrade putnog tunela Hranjen, što predstavlja početak izgradnje prve faze brze ceste Sarajevo – Goražde, autoput Gradiška- Banja Luka – Doboj je završen i pušten u funkciju 2018. godine, počela je izgradnja mosta na Savi kod Svilaja, a onaj kod Gradiške je u pripremnoj fazi, u planu je dionica Jadransko–jonskog autoputa koja prolazi kroz BiH, najavljena dionica autoputa prema Beogradu u dva pravca (jedan krak prema Višegradu, a drugi ka Bijeljini) je u početnoj fazi, potpisan ugovor za autoput prema Prijedoru čiji početak izgradnje se očekuje u 2019. godini“, podsjećaju iz VTK na potencijale u izgradnji nove, uz rekonstrukciju postojeće putne infrastrukture, a ako veliki prostor za razvoj potencira se i izgradnja privrednih objekata, u prvom redu energetskih, odnosno investiranja termoelektrane Gacko, Ugljevik, Bugojno, Banovići i Tuzla (Blok 7).
Na pozitivnoj strani priče o perspektivama bh. građevinarstva, u Izvještaju se potcrtava da su kvalitetna radna snaga građevinske operative i kvalitetan inženjerski kadar jedna od prednosti sektora.
“Projektovanje i izvođenje radova u BiH prati visoke zahtjeve standardizacije i kvalitete proizvoda i izvedenih radova. Ovaj sektor može privući strane investitore i partnere, s obzirom na resursne potencijale, kvalitetnu i cjenovno konkurentnu radnu snagu, ali i planirane projekte u BiH, kao i moguće zajedničke projekte u inostranstvu.
Naše građevinske kompanije iz BiH evidentno osvajaju tendere i dobijaju poslove u EU, kao glavni izvođači ili kooperanti. To potvrđuje činjenicu da smo osposobljeni za izvođenje radova na globalnom tržištu, da imamo zadovoljene tehničke uslove, opremu, mehanizaciju neophodnu da bi se realizirali takvi projekti. Ono što je važno pomenuti je da se nakon završenih poslova ugovaraju novi, ostvaruje kontinuitet poslovanja na EU tržištu, što govori u prilog da naše kompanije imaju uspješne reference izvedenih radova i zadovoljen standard poštovanja rokova, zbog čega imaju takav kontinuitet poslovanja.
Bh. građevinska preduzeća stekla su solidan ugled u svim aspektima građevinskih projekata, počev od dizajna, građevinarstva pa do proizvodnje visokokvalitetnih građevinskih materijala. Zemlja obiluje prirodnim resursima kao što su drvo, kamen, šljunak, pijesak, glina i metalne rude. Potencijal za rast tržišta građevinarstva u zemlji je zaista veliki, s tim da je prvobitni prioritet da se obnovi i oporavi postojeća imovina i infrastruktura“, zaključuje se u Izvještaju.
