Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane, narodna je doskočica koja se nameće kao najjednostavnije objašnjenje fenomena u vidu činjenice da je Bosna i Hercegovina, ekonomski jedna od najslabijih zemalja u Evropi, sa blizu pola miliona nezaposlenih i približno istim brojem ljudi koji žive ispod granice siromaštva, istovremeno evropski rekorder po broju kladionica po glavi stanovnika, sa više od 3.500 kladioničarskih uplatnih mjesta rasprostranjenih po svim dijelovima države.
Što zbog mentaliteta sklonog težnji ka hljebu bez motike, što zbog zaglavljenosti u tranzicijskoj fazi prvobitne akumulacije kapitala koja ne daje puno prostora za pristojan život od poštenog rada, industrija igara na sreću, koja je i u svijetu jedna od najprofitabilnijih, sa godišnjim prometom većim od 400 milijardi američkih dolara, iz dana u dan predstavlja svojevrsno posljednje utočište u kojem sanjaju snove o lakoj zaradi koja će ih barem privremeno, ako već ne može trajno, izvući iz hronične finansijske dubioze. S obzirom na to da im, za razliku od kazina i sličnih kockarskih objekata namijenjenih klijenteli dubljeg džepa, obnavljanje tog sna omogućavaju već po cijeni od jedne konvertibilne marke, a u državnim lutrijama i za 50 feninga, kladionice u tom kontekstu imaju apsolutni primat, što su njihovi vlasnici davno prepoznali i na krilima tog saznanja u proteklim godinama i decenijama u BiH zaradili milijarde. Da li u neznanju ili radi pojedinačnih “talova“, država je godinama ignorirala tu “zlatnu koku“, propuštajući čak da uzme i ono što joj po inerciji pada u krilo, poput direktnih poreza – tako je, recimo, Federacija BiH samo Derby Gamesu oprostila porezni dug veći od 70 miliona KM, omogućivši njegovom vlasniku da u međuvremenu bezbolno ugasi tu i otvori nekoliko novih kladionica.
Oprečna mišljenja
No, posljednjih godina, mada više deklarativno nego putem konkretnih mjera, primjetno je blago triježnjenje nadležnih, koje se sa Federacije BiH, gdje su kladionice koliko-toliko dovedene u red i ustrojene u smislu izvršavanja poreznih obaveza, prenijelo i u Republiku Srpsku, gdje je početkom marta usvojen novi Zakon o igrama na sreću, koji ni na koji način nije posebno fokusiran na kladionice, ali je izazvao najviše bure upravo u tom kockarskom sektoru, u kojem je u znak protesta protiv tog zakonskog rješenja čak bio organiziran i jednodnevni kladioničarski štrajk, praćen bujicom plaćenog medijskih oglasa u kojima se entitetske vlasti upozoravaju da će novi Zakon rezultirati gašenjem 190 privrednih subjekata i 2.900 radnih mjesta te gubitkom 23,3 miliona eura budžetskih prihoda, odnosno padom entitetskog bruto društvenog proizvoda za 107,8 miliona KM.
Glavna primjedba kladioničara odnosi se na zakonsku izmjenu kojom se državnoj Lutriji RS daje ekskluzivno pravo organiziranja elektronskih igara na sreću, što su protumačili kao neustavan, intervenionistički i antievropski potez usmjeren na uvođenje monopola, neprimjeren demokratskim društvima sa tržišnom ekonomijom.
“Država koja teži ulasku u Evropsku uniju nikako ne smije gajiti ove principe koji su karakteristični za socijalističke režime Huga Čaveza ili Fidela Kastra, gradeći pri tome zakonodavnu praksu koja teži uništavanju privatnog kapitala i preduzetništva.
Napominjemo da je u EU najoštrije zabranjen svaki vid monopola, državnog intervencionizma i protekcionizma.
Ustav RS je u svom članu 5. propisao da se ustavno uređenje Republike Srpske temelji na tržišnoj ekonomiji. Također, u članu 52. nedvosmisleno je propisano da su zabranjeni svi monopoli“, zajednički su ukazali kladioničari udruženi u Asocijaciju legalnih priređivača igara na sreću.
Na strahu od monopola svoje neslaganje sa Zakonom temeljile su i opozicione stranke zastupljene u entitetskoj Narodnoj skupštini, čiji su predstvanici pravo Lutrije RS da ekskluzivitet organiziranja elektronskih igara na sreću podijeli sa eventualnim privatnim poslovnim partnerima protumačili kao pripremu terena za slijevanje u džepove određenih pojedinaca i interesnih grupa bliskih vladajućoj političkoj strukturi, što je teza koju zastupaju i kladioničari koji posluju na području RS.
“S obzirom na to se svaki dan obistinjuju naša upozorenja da su se predstavnici vlasti služili netačnim argumentima i da se iza donošenja ovog zakona kriju proptivpravni interesi lobija iz Bugarske, koji su ovaj scenario već uspjeli da sprovedu u Makedoniji, već smo obavijestili naše advokate u Banjoj Luci, Beogradu i Londonu da se počne sa pripremama tužbi i obavještavanjem tužilaštava i policija u regionu o djelovanju ove grupe lica, koja, predvođena osobom sa ovih prostora, uvijek primjenjuje isti scenario – pod izmišljenim tvrdnjama o punjenju budžeta, u korist državne lutrije uništava privatne priređivače i to na način na koji se to radi u Venecueli i Kubi, zatim, obezbjeđujući monopolski položaj državnoj lutriji na štetu privatnih priređivača i preko pravnih lica povezanih sa Lutrijom, izvlače profit u korist organizatora ove grupe i povezanih političara.
Kontaktirane su najmanje još dvije lutrije iz regiona, jer smatraju da je Balkan još jedino područje gdje se ovakve aktivnosti mogu izvoditi“, u izjavi za Business Magazine iz kladioničarske kuće Meridian konkretizuju navedene sumnje u skrivene motive donošenja novog Zakona, pritom najavljujući nastavak pravne bitke usmjerene na njegovo obaranje.
“S obzirom na to da je procedura koja je primjenjena pri donošenju novih propisa protivzakonita, kao i da je sam zakon protivustavan, obratit ćemo se – Ustavnom sudu RS sa inicijativom za ocjenu ustavnosti dijelova Zakona, Ministarstvu finansija i poslaničkim grupama, kako bi kroz dijalog pokušali da im ukažemo na štetnost predloženih izmjena i, naravno, zatim institucijama BiH i Evropske unije – visokom predstavniku i Delegaciji EU u BiH, a naknadno i Sudu pravde u Strazburu, ako lokalne institucije budu blokirane u primjeni prava i pravde.
Sporni dijelovi Zakona su protivustavni monopolski položaj koji je dodijeljen Lutriji u dijelu priređivanja elektronskih igara, kao i četiri puta lakše poresko opterećenje, gdje bi višak profita bio korišten za plaćanje dobavljača, odnosno privatnih firmi i političara uključenih u ovaj posao, protivustavna zabrana korištenja zakonitih sredstava plaćanja za određene vidove igara na sreću, prekomjerno povećanje poreskih obaveza koja su u neskladu sa realnošću, a koja će dovesti privatni sektor do zatvaranja, dok se istovremeno sve obaveze za Lutriju umanjuju.
Sam način donošenja ovog zakona je protivustavan, protivzakonit i, u najmanju ruku, skandalozan – pripremili smo cijelu studiju dešavanja koju ćemo poslati predstavnicima EU u BiH“, potcrtavaju iz Meridiana.
Iz Ministarstva finansija RS, koje je predlagač novog Zakona, pak, ne žele se posebno osvrtati na spomenute primjedbe kladioničara i skupštinske opozicije, a u izjavi za Business Magazine suštinu usvojenih zakonskih izmjewna sažimaju u konstataciju da je “Lutrija RS u vlasništvu Republike Srpske i radi se na jačanju njene uloge“. Pritom, kada je riječ o kontroverzama vezanim za Zakon, a u prvom redu razlozima zbog kojih je Lutriji RS dato ekskluzivno pravo na organiziranje elektronskih igara na sreću i usklađenosti te odredbe sa ustavnim i zakonskim odredbama koje zabranjuju monopol, iz Ministarstva podsjećaju na argumente kojim su obrazloženi razlozi, ciljevi i način primjene novog zakonskog rješenja kojim se u manjem bh. entitetu regulira oblast klađenja i kockanja u cjelini.
“Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u Amandmanu XXXII na član 68.,tačke 6, 7. i 18., Ustava RS, prema kojima RS uređuje i obezbjeđuje pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, poreski sistem, kao i druge odnose od interesa za RS.
Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su potrebi unapređivanja sistema igara na sreću, a naročito sistema nadzora, koje bi doprinijelo razvoju poslovanja u ovoj oblasti u zakonskim okvirima, kao i povećanju budžetskih prihoda iz ovog izvora“, potcrtava se u obrazloženju Prijedloga zakona o igrama na sreću RS, kojim se, u segmentu usklađenosti Zakona sa propisima Evropske unije, ukazuje na stav Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju da “nije ustanovljeno da pravo EU sadrži obavezujuće izvore koji su relevantni za predmet uređivanja Prijedloga“, s tim što su u dijelu neobavezujućih sekundarnih izvora prava EU, prilikom izrade predmetnog zakona uzete u obzir Preporuka Evropske komisije o načelima za zaštitu potrošača i igrača internetskih igara na sreću te sprečavanju maloljetnika u igranju internetskih igara na sreću, kao i Zelena kljiga o elektronskom priređivanju igara na sreću na unutrašnjem tržištu EU.
U skladu sa ciljanim jačanjem uloge Lutrije RS, novim Zakonom propisano je da je “priređivanje igara na sreću djelatnost od javnog interesa i kao takva isključivo pravo Republike Srpske, koja to svoje pravo prioritetno prenosi na Lutriju RS samostalno ili u saradnji sa pravnim licem čiji je većinski osnivač, dok licencu za priređivanje pojedinih vrsta igara na sreću RS može prenijeti na pravna lica koja su u smislu predloženog Zakona registrovana za djelatnost igara na sreću“.
“Ovakve odredbe predstavljaju novinu u odnosu na postojeći Zakon, prema čijim odredbama je Lutrija RS imala jedino isključivo pravo da priređuje lutrijske igre na sreću, koje se proširuje i na elektronske igre na sreću, dok posebne igre na sreću i internet igre na sreću mogu priređivati i pravna lica koja ispune zakonske uslove za to, kako je to i sada slučaj“, napominje se u Obrazloženju. Pritom se kao osnovni motiv za davanje ekskluziviteta Lutriji RS za priređivanje elektronskih igara navodi podatak Republičke uprave za igre na sreću da “nijedno pravno lice nije pokazalo zainteresovanost za priređivanje elektronskih igara na sreću samostalno, u mjestima primarno predviđenim za priređivanje ovih igara, već isključivo za njihovo priređivanje u kladionicama“.
“Kao što je obrazložio sam predlagač Zakona, pravo na priređivanje elektronskih igara na sreću postaje isključivo pravo Lutrije RS zato što su elektronske igre u suštini lutrijske igre na sreću koje se priređuju putem terminala za elektronske igre, odnosno putem video lutrijskih terminala, i kao takve prirodno ne mogu biti priređivane od drugih priređivača, već isključivo od strane Lutrije.
Prema ranijem Zakonu, elektronske igre na sreću mogle su se priređivati u igračnicama za elektronske igre, a od 2012. godine u mjestima gdje se priređuju druge igre na sreću. Nikada nije registrovana niti jedna igračnica, niti je postojao ijedan zahtjev za njeno otvaranje“, napominju u izjavi za Business Magazine iz Uprave, sa čijeg aspekta nema ni najmanje mjesta sumnji da će novi Zakon značajno doprinijeti uređenju odnosa na entitetskom tržištu igara na sreću.
“Zakon o igrama na sreću koji je donesen 2012. godine nije nikako mijenjan niti dopunjavan. Sa druge strane, u periodu njegove primjene tržište igara na sreću u RS je svojim dinamičnim razvojem, naročito u pogledu novih igara i novih tehnologija, nametnulo potrebu i za izmjenom normi koje nisu u skladu sa tim tržištem.
I analize sistema priređivanja igara na sreću u zemljama okruženja – posebno u Hrvatskoj i Makedoniji, pa i u Federaciji BiH, ukazale su na potrebu mijenjanja osnovnih parametara sistema priređivanja igara na sreću u RS, posebno ukazujući na dosta liberalne uslove, nadzor i naknade za prireriđivanje igara na sreću u odnosu na predmetna zakonodavstva iz okruženja.
Cilj novog Zakona, kako je naveo i sam predlagač, je unapređenje sistema igara na sreću u RS, posebno unapređenje nadzora u ovoj oblasti i razvijanje, u zakonskim okvirima, obima poslovanja u igrama na sreću, a samim tim i povećanje budžetskih prihoda od igara na sreću.
Osim toga, u Zakon se prvi put uvodi međunarodni standard odgovornog priređivanja igara na sreću koji, između ostalog, označava i obavezu priređivača igara na sreću da usmjere određena sredstva u sprečavanje zavisnosti od kockanja, na način da finansiraju
psihološka savjetovališta koja će biti besplatna za igrače, kao je to uređeno u svim razvijenim zemljama. Međunarodni standard podrazumijeva i ograničenje reklamiranja te upućivanje na mjesta na kojima igrači mogu dobiti besplatnu psihološku pomoć ili upozorenja o štetnosti kockanja kao obavezu u okviru reklama“, obrazlažu svoj optimizam iz Uprave.
Porezna politika
Unatoč tome što predlagač Zakona kao glavni novitet potencira preraspodjelu prava na organiziranje elektronskih igara na sreću, koje u fokus stavljaju i njegovi oponenti, ključna zakonska novina, u kojoj leži i njegova realna suština, jeste promjena porezne politike u ovoj oblasti, koja je ustvari i najveći kamen spoticanja na relaciji vlasti RS – kladioničari.
Naime, za razliku od dosadašnje prakse, koja je podrazumijevala oporezivanje priređivanja igara na sreću u paušalnom iznosu po uplatnom mjestu, terminalu ili automatu, novim Zakonom uvodi se elektronski nadzor prometa u kladionicama, koji podrazumijeva oporezivanje priređivača prema stvarno ostvarenom prihodu. Osim toga, značajno se proširuje i obuhvat dobitaka koji podliježu oporezivanja, jer se umjesto dosadašnjeg oprezivanja isključivo dobitaka od lutrijskih i nagradnih igara većih od 1.000 KM, porez sada plaća na dobitke od svih igara na sreću iznad 100 KM i to po progresivnoj stopi -10 posto na dobitke veće od 100 KM i jednake ili manje od 10.000 KM, 15 posto na dobitke veće od 10.000 KM i jednake ili manje od 50.000 KM, 20 posto na dobitke veće od 50.000 KM i jednake ili manje od 100.000 KM te 30 posto na dobitke iznad 100.000 KM.
“Imajući u vidu da su prema odredbama važećeg Zakona naknade u oblasti igara na sreću bile određene u paušalnom iznosu, a porez na dobitke plaćao se samo na dobitke od lutrijskih i nagradnih igara većih od 1.000 KM, teško je procijeniti finansijske efekte predmetnog Zakona, jer podaci o uplatama i isplatama u igrama na sreću nisu bili relevantni za plaćanje naknada.
Međutim, prema podacima iz finansijskih izvještaja priređivača igara na sreću, ukupan prikazan prihod u RS je oko 350.000.000 KM. No, i ovaj podatak treba posmatrati sa rezervom, jer pojedini priređivači igara na sreću kao ukupan prihod prikazuju neto (prebijeno) stanje, odnosno uplate umanjene za isplate, pa se ne može sa sigurnošću doći do tačnog podatka.
Dakle, ukoliko uzmemo podatke iz finansijskih izvještaja, doći ćemo do procjene da bi finansijski efekat predloženog Zakona na budžet Republike Srpske i budžete lokalnih zajednica, uključujući i dobit Lutrije RS, a posebno kao posljedica nadzora u realnom vremenu, trebao biti rast prihoda za oko 30 miliona KM na godišnjem nivou“, procjenjuje se u Obrazloženju, a otprilike jednakim argumentima i brojevimaiz Uprave negiraju tvrdnje kladioničara da će novi Zakon naštetiti privredi i budžetu RS:
“Ukupan prihod budžeta RS od naknada od priređivanja igara na sreću u prošloj godini iznosio je 27 miliona KM.
Cilj novog Zakona jeste unapređenje sistema igara na sreću, posebno nadzora u ovoj oblasti i razvijanje obima poslovanja, a samim tim i povećanje budžetskih prihoda u ovoj godini za 30 miliona KM, a jačanje uloge Republike Srpske u nadzoru i priređivanju igara na sreću prioritetno ima svrhu zaštite i igrača i javnih prihoda“, potvrđuju iz Uprave u kojem grmu ustvari leži zec.
No, taj zec je za sada još uvijek duboko u šumi, a da li su zakonodavci u RS prerano pripremili ražanj i dobro procijenili njegovu veličinu, znat će se krajem godine, kada budu sumirani rezultati primjene novog entitetskog Zakona o igrama na sreću. Ono što je, međutim, apsolutno izvjesno, jeste da kladioničari, unatoč silnoj halabuci, zbog novousvojenih zakonskih rješenja koji reguliraju njihovo poslovanje neće zatvoriti nijednu svoju poslovnicu u Republici Srpskoj. U to se smijemo kladiti.
