Evropska unija je polovinom jula prošle godine uvela privremene kvote na čelik i aluminij kao odgovor Unije na carine koje su ranije njima uvele Sjedinjene Američke Države. Privremene mjere, u obliku carinskih kvota, odnosile su se na 23 kategorije proizvoda od čelika. Uredbom o uvođenju privremenih zaštitnih mjera bilo je predviđeno da će se za svaku od 23 kategorije carina od 25 posto uvoditi tek nakon što uvoz premaši prosječni uvoz tokom zadnje tri godine. Navedene mjere odnosile su se za sve zemlje, uz iznimku nekih zemalja u razvoju čiji je obim izvoza u EU ograničen.
Smanjen izvoz
Već je u julu bilo jasno da će se ove mjere negativno odraziti i na bh. kompanije, čime su ugrožene hiljade radnih mjesta. Rezultat ovih i mjera koje je Kosovo uvelo našoj zemlji je to da je izvoz proizvoda od čelika smanjen za 50.000 tona.
„Prema informacijama koje smo zaprimili od privrede, prije svih ArcelorMittala iz Zenice, naši izvoznici u EU su sa privremenom primjenom ove mjere pretrpili gubitke koje će teško nadoknaditi. Još je rano da se sa stanovišta zvanične statistike mogu izračunati stvarni gubici privrede BiH. Po podacima koje smo dobili od zeničke željezare, usljed zaštitnih mjera EU, na tržište zemalja EU u 2018. godini, isporučili su 50.000 tona manje toplo valjane žice i rebraste betonske armature“, za Business Magazine kaže Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Iz ArcelorMittala Zenica, za naš magazin potvrdili su da se suočavaju sa velikim gubicima, s obzirom da su zemlje EU bile njihova osnovna tržišta.
„Privremene trgovinske zaštitne mjere Evropske unije već su imale ozbiljan utjecaj na naš izvoz u četvrtom kvartalu 2018. godine. Ograničenje je još uvijek na snazi za više od 60 posto našeg proizvodnog kapaciteta (toplo valjana žica i betonski čelik u koturu). Jedan od problema je što naša država nije zaštićena i otvorena je za uvoz iz drugih zemalja. Time nam prijeti konkurencija drugih velikih dobavljača koji će preusmjeriti na naša tržišta u regiji količine namijenjene tržištu Evropske unije. Dakle, suočit ćemo se sa konkurencijom velikih proizvođača iz cijelog svijeta. Oni mogu u kratkom periodu potrošiti cijelu kvotu, dok mi, kao mali proizvođač, ne možemo. To će imati ozbiljan utjecaj na našu trenutnu prodaju, a budući planovi proširenja bit će zaustavljeni zbog ograničenja od strane Evropske unije. Dakle, zaštitne mjere će nas pogoditi na dva načina: ograničit će našu prodaju i povećat će prodaju na našim tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Kosova i Crne Gore iz zemalja koje su pod mjerama restrikcije Evropske unije. Inicijativa koju smo pokrenuli za Nacionalni standard i dalje je u proceduri. Nažalost, napredak je poprilično spor“, kažu iz ArcelorMittala.
Povoljnije za kategoriju 13
Situaciju dodatno otežava i uvođenje konačnih zaštitinih mjera. Naime, Evropska komisija je polovinom januara 2019. godine donijela Uredbu kojom se uvode konačne zaštitne mjere, a koje su stupile na snagu početkom februara i ostat će na snazi do juna 2021. godine. Zbog svega ovoga biletaralna kvota je jedini spas za BiH. Ministar Šarović je nastojao u pregovorima s EU obezbijediti povoljnije uslove za bh. kompanije. Postupajući prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (čl 34 i čl. 35) Evropska komisija provela je prethodne konsultacije za provođenje ovih mjera, koje su za BiH na kraju rezultirale bilateralnim konsultacijama održanim 04. decembra 2018. Godine. Od 02. februara 2019. godine BiH je počela sa izvozom u EU bez carine u okviru globalne kvote za proizvode koji su predmet Uredbe, a za kategoriju proizvoda 13 (CN Kodove: 7214 20 00, 7214 99 10: šipke od željeza sa udubljenjima, rebrima, žljebovima ili drugim deformacijama dobivenim u procesu valjanja ili usukane poslije valjanja), djelimično se izašlo u susret zahtjevima BiH pa u 2019. godini važi posebna kvota za BiH.
„BiH su bili posebno važni proizvodi iz grupa proizvoda 13 i 16, koje i najviše izvozi u EU, pa je za ove proizvode u bilateralnim konsultacijama kao drugu opciju tražila posebnu kvotu samo za BiH. EU je na kraju i odobrila Specifičnu kvotu samo za BiH prema tzv. country specific tariff-rate quota system-u, eng.skraćeno:CSQ za proizvodnu kategoriju 13. Što se tiče kategorije proizvoda 16, BiH se nije kvalificirala za specifičnu kvotu za određenu zemlju jer je njen izvoz iznosio manje od pet posto ukupnog uvoza EU u referentnom periodu (2015 -2017), što je uvjet da EU razmatra odobrenje CSQ jednoj zemlji. Nivo tarifne kvote za BiH za grupu proizvoda 13 povećan je sa dodatnih pet posto od 9. februara, odnosno nakon stupanja na snagu mjera, a dodatna povećanja će se izvršiti od 01. jula 2019. i 01. jula 2020. godine zbog postepene liberalizacije mjere. Za sav izvoz preko odobrenih kvota za sve grupe proizvoda koje su uključene u Uredbu, BiH za period od 02. februara 2019. do 30. juna 2021. godine može izvoziti uz plaćanje carine u iznosu od 25 posto. BiH može nakon što iskoristi specifičnu kvotu za grupu proizvoda 13, tražiti da joj se odobri bescarinski izvoz u okviru globalne kvote ukoliko ona nije iskorištena do početka posljednjeg tromjesečja u godini za koju je odobrena. Kada su u pitanju očekivanja u narednom periodu, ona uglavnom zavise od strateških odluka samih kompanija“, pojašnjava Šarović.
Kada su u pitanju radna mjesta u ArcelorMittalu rade sve da ih zaštite, ali ističu da im je potrebna potpuna podrška Vlade kako bi prevazišli trenutnu situaciju. Dodaju da povećanje cijena električne energije i prirodnog plina samo dodatno otežava njihovu situaciju.
U slučaju da zaštitne mjere prouzrokuju teže posljedice, potrebno je pronaći druge načine kako bi zaštitili bh. privredu.
„Treba imati na umu da podaci i prethodne analize pokazuju da je izvoz ovih proizvoda iz BiH vrlo skroman i procentualno iznosi ispod jedan posto EU tržišnog udjela, a statistički podaci za period 2013-2017. ne ukazuju da izvoz navedenih proizvoda iz BiH u EU ima trend povećanja, štaviše BiH u razmjeni sa EU bilježi deficit. Međutim, za ovakvu malu ekonomiju i ovaj izvoz je značajan. Za vrste proizvoda koje su obuhvaćene ovim sporazumom, odnosno izvoz u EU preko kvote bi trebao pokušati iznaći druga atraktivna tržišta (npr. azijska tržišta)“, dodaje Šarović.
U ArcelorMittalu kažu da u ovoj fazi nemaju spremno rješenje, ali rade na svim mogućnostima kako bi zaštitili poslovanje. Prema njihovim riječima, slobodan pristup tržištu Evropske unije osnovni je princip Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i on je neophodan za održivost bh. industrija te da je potrebno vidjeti koje su sve mogućnosti zaštite tržišta Bosne i Hercegovine.
