U Srbiji je početkom godine na snagu stupila zabrana uzgoja i ubijanja životinja radi proizvodnje krzna, a taj su čin pozdravila mnoga udruženja za zaštitu životinja, ali i mnogi ljubitelji životinja i prirode širom svijeta. U BiH je na snazi prijelazni period od 10 godina, koji bi trebao trajati do 2028. godine.
Zakonodavni postupak
“Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH je 2009. godine donesena zabrana uzgoja životinja radi krzna, sa prijelaznim periodom do 2018. godine. Međutim, još 2016. godine je krznarski lobi u BiH pokrenuo inicijativu brisanja zabrane, a nakon neuspjeha, hitnu proceduru za izmjenu Zakona, odnosno odredbe, kojom se rok produžava za dodatnih 10 godina. Mi iz Koalicije bez krzna smo reagovali, instantno, na ovu inicijativu i uključili Aarhus Centar u BiH, s obzirom na to da se niti jedna odluka, niti jednog nivoa vlasti ne može donijeti po hitnom postupku, bez uključenja cjelokupne javnosti, inače se krši Aarhuska konvencija, čija smo mi zemlja potpisnica”, kaže za Business Magazine Maida Šabeta, aktivistica Koalicije bez krzna.
Prema njenim riječima, zabrana je stupila na snagu 1. januara 2018. godine, ali je Parlamentarna skupština BiH nastavila zakonodavni postupak i krajem januara 2018. godine izglasali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, kojim se ovaj rok pomjera do 2028. godine.
“Smatramo da je ovakva odluka neustavna, s obzirom na to da je prekršen osnovni princip pravne sigurnosti. Uzgoj životinja radi krzna je čak 40 dana bio ilegalan u BiH, tj. od 1. januara do objavljivanja izmjene u Službenom Glasniku BiH”, kaže Šabeta.
Na pitanje koliko je registriranih farmi za uzgoj krzna u BiH, Šabeta kaže kako ne postoji službeni registar. Aktivisti iz Koalicije bez krzna BiH su došli da informacije, koja je neslužbena, da u BiH djeluje oko 60 farmi činčila i 13 farmi kuna.
Mađarska i Danska
“Činčile se iz BiH žive izvoze u Mađarsku. A krzno kuna, koliko znamo, prodaje se u Dansku, gdje je sjedište Fur Europe – centralne lobističke organizacije.Uzgoj životinja radi krzna štetan je za okoliš, a najveća šteta je kod uzgoja kuna. Pored stručnih studija koje ukazuju da je uzgoj kuna radi krzna daleko štetniji po okoliš, čak i od vune, najbolje pokazuju iskustva ljudi koji žive u blizini takve farme. Naprimjer, u Poljskoj su se protiv farmi krzna pobunili obični ljudi, oni koji žive u susjedstvu farmi kuna. Prema njihovim riječima, nesnosan smrad, pogotovo u ljetnim mjesecima širi se i do 10 kilometara, imaju najezdu muha, potpuno zagađene vode. Kune, također često bježe s farmi. Problem kod bijega je što se radi o invazivnoj vrsti na našem kontinentu. Američka kuna je predator, koji našem ekosistemu ne pripada, a pri tome, nakon bijega s farme napada sve ostale životinje koje im se nađu na putu”, upozorava Šabeta.
Ona kaže da aktivisti koji se bore za zabranu uzgoja životinja zbog krzna u BiH nastoje pravnim putem vratiti staru odredbu Zakona na snagu.
Austrija, Velika Britanija, Holandija, Luksemburg, Češka, Makedonija i Slovenija u potpunosti zabranile uzgoj životinja radi krzna.
