Dok je u 2017. godini izvoz iz SAD u BiH iznosio 336,9 miliona dolara i bilježio rast, a izvoz iz BiH u SAD 42 miliona dolara – savjetnik za ekonomska pitanja u Ambasadi SAD u Sarajevu John M. Ashworth u razgovoru za Business magazine ističe da želi vidjeti mnogo više trgovine i investicija u BiH. To je, prema njegovom mišljenju, moguće kroz važne ekonomske reforme, reforme koje jačaju vladavinu prava i reforme koje podstiču politički sistem u kojem ljudi vide budućnost u BiH – a to su prioritetne tačke na kojima Sjedinjene Države sarađuju sa BiH u naporima na njihovom provođenju.
BM: Kakva je trenutna ekonomska saradnja između BiH i SAD i kako bi se mogla poboljšati? Koliko je važna uloga USAID-a u BiH?
ASHWORTH: Sjedinjene Države snažno podržavaju zdravu, rastuću ekonomiju u BiH. Sarađujemo sa BiH u naporima na provođenju ekonomskih reformi s ciljem povećanja rasta i stvaranja više mogućnosti za prosperitet građana u BiH. Sjedinjene Države, između ostalog, blisko sarađuju sa kolegama iz EU, Velike Britanije, Njemačke i međunarodnih finansijskih institucija kako bi se podstakli razgovori sa političkim strankama o novom krugu reformi. Željeli bismo da ove reforme budu lokalno osmišljene, jasne, fokusirane i da demonstriraju opipljive prednosti za ljude u BiH. Također, voljeli bismo vidjeti ambiciozni plan za “prvih 100 dana” rada novih vlada kako bi se reformski zakoni na svim nivoima usvojili odmah nakon formiranja vlada.
U BiH imamo dva glavna ekonomska cilja na kojima radimo zajedno sa vladama, međunarodnom zajednicom i poslovnom zajednicom kako bismo ih ostvarili. Želimo vidjeti efikasniji i manje korumpirani javni sektor koji pruža kvalitetne javne usluge i želimo da BiH postane mjesto gdje njeni građani žele da započnu i prošire biznise, a strane kompanije da trguju i investiraju.
U 2017. godini, izvoz iz SAD u BiH iznosio je 336,9 miliona dolara, što je porast od 82 posto u odnosu na 2016. godinu, dok je bh. izvoz u Sjedinjene Države iznosio 42 miliona dolara. Sjedinjene Države uložile su više od 250 miliona dolara u BiH.
Željeli bismo vidjeti mnogo više trgovine i investicija u BiH, ali američke kompanije, koje dolaze ovdje i žele da investiraju, često imaju pitanja kako će biti tretirani. Pitaju se da li će se regulator okrenuti protiv njih, jer njihove firme predstavljaju izazov za aktuelnu državnu kompaniju. Također, pitaju se i da li će moći dobiti pravedan tretman od strane sudova u slučaju eventualnog poslovnog spora, da li je administrativni proces za pokretanje poslovanja efikasan i brz, mogu li dobiti građevinske i druge dozvole koje su im potrebne, ili da li mogu poslovati u skladu sa američkim standardima, a da ih ne pitaju za mito. To su sve važna pitanja i nažalost, odgovor je često “ne”.
BiH je rangirana na 89. mjestu u indeksu Doing Business Svjetske banke, što je najgora pozicija na zapadnom Balkanu. Reforme koje skraćuju vrijeme potrebno za registraciju preduzeća, poboljšavaju procese izdavanja dozvola i licenci, unapređuju vladavinu prava i smanjuju korupciju značajno bi pomogle američkim i drugim kompanijama da posluju više u BiH.
Krajnji cilj USAID-a je da pomogne stvaranju stabilne, prosperitetne, suverene, demokratske i multietničke BiH, kako bi ona mogla biti integrirana u zapadne institucije. U smislu ekonomskog rasta, USAID pomaže BiH da postane konkurentna, tržišno orijentirana ekonomija koja pruža bolje ekonomske mogućnosti za sve svoje gradjane. Ova pomoć je usmjerena na povećanje kapaciteta privatnog sektora da se takmiči u tržišnoj utakmici i poboljša ekonomske aspekte upravljanja poslovnim procesima.
Pristup tržištima
BM: Kakvi su uticaji američkog protekcionizma na ekonomiju BiH i gdje vidite male, otvorene ekonomije, poput BiH, u trenutnom globalnom okruženju i komercijalnim tenzijama?
ASHWORTH: Sjedinjene Države nedavno su preduzele trgovinske mjere kako bi poboljšale pravičnost trgovinskog sistema i ispregovarale bolje uslove za američki narod.
Imajući u vidu mali obim trgovine između Sjedinjenih Država i BiH, ove mjere trebale bi imati prilično mali uticaj na BiH. BiH može izvoziti mnoge proizvode u SAD bez carine u okviru programa Generalni sistem preferencijala (GSP) i trebala bi proširiti korištenje tog programa. BiH je u snažnoj poziciji da više trguje sa svijetom. Nalazi se na granici EU i ima odličan pristup regionalnim i globalnim tržištima. Također, BiH je nedavno ostvarila napredak u pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (World Trade Organization – WTO). BiH i Sjedinjene Države su 26. jula 2018. godine potpisale bilateralni sporazum o pristupu tržištu u sklopu procesa pristupanja WTO. Jedini bilateralni sporazum koji još uvijek nije potpisan je sa Rusijom. Pristupanje WTO poslat će jak signal da je BiH spremna da poveća trgovinu i učestvuje u potpunosti na globalnim tržištima.
Na kraju, najveći trgovinski izazovi za BiH su kod kuće – u domaćoj poslovnoj klimi. Sa pravim reformama, BiH bi mogla stvoriti dinamičniju ekonomiju u zemlji, koja bi obezbijedila da BiH izvozi mnogo više u susjedne zemlje, u EU i šire.
Kao primjer posvećenosti Sjedinjenih Država da pomogne BiH da proširi trgovinu, program USAID-a za radnu snagu i veći pristup tržištima (Workforce and Higher Access to Markets- WHAM) radi na stvaranju radnih mjesta u BiH kroz trgovinske integracije sa Evropskom unijom i regionalnim tržištima. WHAM nudi grantove brzorastućim, izvozno-orijentiranim i izvozno-spremnim malim i srednjim preduzećima koja posluju u sektorima drveta, metala i tekstila.
BM: U kojoj mjeri je BiH koristila Generalni sistem preferencijala (GSP) sa SAD?
ASHWORTH: Program GSP u SAD je najveći i najstariji program preferencijalne trgovine. Uspostavljen je Zakonom o trgovini iz 1974. godine, a GSP promovira ekonomski razvoj ukidanjem carina na hiljade proizvoda koji su uvezeni iz jedne od 120 određenih zemalja i teritorija. Između 2010. i 2015. godine, BiH je izvezla u SAD više od 22 miliona dolara roba, koje su podlijegale GSP programu, a postoje mogućnosti da kompanije iz BiH bolje iskoriste ovaj program i izvoze još više u SAD.
BM: Koje su prioritetne reformske mjere koje bi mogle podržati održivi rast realnog sektora? Kolika je američka podrška za sprovođenje ovih značajnih reformi?
ASHWORTH: BiH ima ogroman potencijal – ima pametne ljude, prelijepu prirodu i odličnu lokaciju na granici sa EU. Da bi se iskoristio ovaj veliki potencijal, BiH bi trebala preduzeti neke reforme.
Brži rast BDP-a zahtijeva poboljšanja u pogledu toga kako se firma tretira od strane regulatora, sudova, vlada i političara. Sa sistemom koji podržava, umjesto napada, privatni biznis, privatne kompanije mogu napredovati, zapošljavati više ljudi i ulagati u inovativne industrije i vrste poslova koji su trenutno aktuelni u privredi; poput informatičkih tehnologija i turizma. Nužno je ubrzanje izgradnje ključne infrastructure, poput Koridora VC, obnovljive energije i Termoelektrane Tuzla 7 što će pomoći stvaranju radnih mjesta i postaviti temelje za brži dugoročni rast. Također, smanjenje poreskog opterećenja na plaće moglo bi učiniti mnogo u podsticanju rasta i smanjenju sive ekonomije i ohrabriti preduzeća da zapošljavaju više radnika. Važno je nastaviti zamah u reformama fiskalnog i finansijskog sektora, kako bi se osiguralo da je bankarski sistem dobro reguliran i stabilan, a troškovi vlade pod kontrolom. Jedna konkretna akcija na ovom polju je donošenje Zakona o osiguranju depozita kako bi se kompletirao paket reformi bankarskog sektora.
Za bolje rezultate reformi potrebne su i bolje javne usluge. Podrška uspješnoj ekonomiji zahtijeva vladu koja može efikasno, djelotvorno i pravično regulirati ekonomiju. Upošljavanje profesionalaca u regulatorna tijela, ljudi koji zapravo poznaju industriji koju reguliraju, bio bi odličan korak. Također, potreban je napor da se uradi šira reforma javne uprave, kako bi proces zapošljavanja u vladi bio pravičan i transparentan i kako bi se upošljavali najbolji kandidati umjesto onih koji imaju najbolje političke veze. Poboljšanje javnih usluga će tražiti puno vremena dok se dobije zdrava, obrazovana radna snaga koju BiH treba. Ovo uključuje stvari poput zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne zaštite, ekološke regulative i profesionalnih i nepristrasnih regulatornih tijela. Naročito, bh. zvaničnici bi se trebali boriti za manje zagađenje zraka kroz primjenu propisa o zaštiti životne sredine i prelaskom na grijanje kuća i ureda koji manje zagađuju okoliš. Ambasada SAD je instalirala PM 2.5 monitor za kvalitet zraka kako bi se osiguralo da ljudi u Sarajevu znaju kakav je kvalitet zraka i na osnovu toga mogu tražiti od vladinih službenika da preduzmu odgovarajuće akcije. Ono što je najvažnije da bi se ekonomija zaista pokrenula, jeste da BiH osigura vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Fraza “jednaka pravda po zakonu” uklesana je na zgradi Vrhovnog suda SAD i predstavlja važan ideal za sve zemlje. BiH treba da se bavi ovim pitanjem, da ostvari pravdu za ljude i stvori uslove u kojima preduzeća žele da trguju i investiraju više, stvarajući više radnih mesta.
BM: Koliko je loše za ekonomiju BiH činjenica da ova zemlja nema jedan već dva odvojena ekonomska sistema?
ASHWORTH: Moguće je imati zemlju u kojoj se vlast obavlja na različitim nivoima, ali u kojoj postoji jedinstveni ekonomski prostor. Uzmimo naprimjer Sjedinjene Države. Imamo 50 država i mnogo lokalnih tijela u ovim državama, ali smo sačuvali jedinstveni ekonomski prostor. BiH nije tako dobra kako bi mogla biti kada se radi o stvaranju i čuvanju jedinstvenog ekonomskog prostora. BiH je malo tržište sa samo 3,5 miliona ljudi na maloj površini. Dodatno cjepkanje tržišta nema nikakav ekonomski smisao.Tačno je da se većina ekonomskih odluka donosi na entitetskom nivou, ali entiteti trebaju učiniti sve da koordiniraju politike jedni s drugima i sa državnim i kantonalnim/općinskim nivoima radi očuvanja jedinstvenog ekonomskog prostora. Entiteteski i državni nivo se trebaju redovno sastajati i usklađivati politike koje promoviraju jedinstveni ekonomski prostor.
BM: Da li je proces privatizacije donio ekonomske koristi ovoj zemlji?
ASHWORTH: Postoji vrlo uporan mit da se kompanijama u državnom vlasništvu može dobro upravljati i da one pružaju stalnu korist za zemlju i ljude. Također, postoji element nostalgije za preduzećima u bivšoj Jugoslaviji koja su bila u državnom vlasništvu i koja su se takmičila na globalnoj sceni. Istina je da je kvalitetno upravljanje preduzećima u državnom vlasništvu rijetki izuzetak, a ne pravilo – posebno u okruženju loše vladavine prava i visoke korupcije, kao što je BiH. Također, globalno tržište 2018. godine mnogo je više povezano i konkurentno od globalnog tržišta u 1960-im i 1970-tim godinama i državnim preduzećima koja su usporena, neefikasna mnogo je teže da se takmiče. Velika jugoslovenska preduzeća iz prošlosti ne mogu biti obnovljena. U stvarnosti, kompanije u državnom vlasništvu dio su mreže političkog pokroviteljstva, ali čak i pod najboljim okolnostima, sa “savršenom” vladom koja samo brine za potrebe ljudi, kompanije koje imaju zadatak da postignu socijalne ciljeve umjesto poslovnih rezultata na kraju imaju manje investicije i manji rast dugoročno gledano, sa vrlo snažnim iskušenjem da koriste preduzeća u državnom vlasništvu za političke ciljeve umjesto da njima upravljaju kao sa svakim drugim biznisom. Imajući u vidu ove faktore, jednostavno nije realno očekivati da će preduzeća u državnom vlasništvu biti efikasna i da će pružiti usluge visokog kvaliteta po razumnim cijenama. Isti socijalni ciljevi koje društvo možda želi postići putem preduzeća u vlasništvu države, mogu se gotovo uvijek postići efikasnije kroz direktnu aktivnost vlade. Naprimjer, umjesto da se naplaćuju niske cijene električne energije, moguće je omogućiti funkcioniranje tržišta, a siromašnim ljudima dati subvencije za struju kako bi im se pomoglo. Kompanije u vlasništvu države predstavljaju teret za privredu. Oni pružaju lošije usluge po višim cijenama za potrošače, često ne plaćaju poreze i doprinose i time opterećuju vladine budžete, ne ulažu dovoljno u nove tehnologije i efikasnije poslovne metode. U područjima gdje se takmiče sa privatnim kompanijama, aktivno pokušavaju da koriste regulatorna tijela i politički uticaj protiv svojih rivala.
Najgore od svega, one su u centru mreže političkog pokroviteljstva, gdje političari mogu da dijele poslove zasnovane na političkim vezama – ne profesionalnim vještinama. Na kraju, za sve ove ljude koji imaju lijepe poslove i ne rade ništa ili imaju ugovore sa višestruko uvećanim cijenama sa vladinim kompanijama plaćaju potrošači i poreski obveznici BiH. U ovom kontekstu, privatizacija je jedino dugoročno rješenje. Jedina prava alternativa za otklanjanje problema preduzeća u državnom vlasništvu je njihova prodaja – predate ih u privatne ruke gdje će njima moći upravljati poslovni eksperti, a ne političari. Iako neke privatizacije u BiH u prošlosti nisu bile ispravno urađene i imale su negativne efekte, svijet je od tada mnogo toga naučio o tome kako provesti adekvatnu privatizaciju i postoje stotine studija o tome šta raditi, a šta ne. Uz pomoć međunarodnih finansijskih institucija i drugih stručnjaka, entitetske vlade mogu provesti odgovarajuće privatizacije, koje bi pomogle da se iskoristi ekonomski potencijal BiH.
Ekonomski rast
BM: Kako BiH može podsticati održiv ekonomski rast? U kojoj mjeri zavisimo od stranog kapitala i stranih investicija?
ASHWORTH: Finansijski sektor i strane investicije su veoma važne teme za BiH. Valutni odbor (Currency Board) je oduvijek bio oslonac stabilnosti za BiH. Očuvanje aranžmana od bilo kakvih pokušaja političara da ga oslabe ili iskoriste rezerve iz Centralne banke je najvažniji korak za ekonomski rast i održavanje finansijske stabilnosti. Strane investicije mogle bi biti mnogo veće u BiH i mogle bi značajno pomoći poboljšanju ekonomskog rasta. Također, ne treba zaboraviti na domaća ulaganja. Bankarski sektor u BiH je vrlo likvidan. Nove mjere koje bi omogućile više investicionog bankarstva i investiranje u druge finansijske instrumente, pored tradicionalnog bankarskog kreditiranja, mogle bi otključati više sredstava za investiranje. Međutim, mobiliziranje domaćih i stranih investicija zahtijeva razvijen privatni sektor koji je spreman za pokretanje novih projekata, novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Izgradnja dinamičnijeg privatnog sektora zahtijeva vladu posvećenu reformama u cilju poboljšanja poslovne klime i vladavine prava – vladu koja kompanijama i ljudima daje pozitivnu viziju budućnosti BiH. Bez obzira na to odakle dolazi novac, investitori moraju biti sigurni da mogu zaraditi u nekom roku, a kako bi se postiglo povjerenje, potrebna je jasnoća pravila i propisa i izostanak političkog uticaja koji mogu zaustaviti investicione projekte. USAID, kroz aktivnosti reforme finansijskog sektora (Financial Sector Reform Activity- FINRA), radi na obezbjeđivanju dobro reguliranog finansijskog sektora, sa krajnjim ciljem da osigura bolji pristup kreditima i efikasne alokacije kapitala na tržištu.
BM: Teško je riješiti problem migracije mladih i radne snage iz ove zemlje. Postoje određena mišljenja da situacija još nije kritična jer je to opći trend globalizacije. Kako se baviti ovim problemom?
ASHWORTH: Ljudi mogu slobodno ići gdje god hoće i živjeti tamo gdje žele, a činjenica da neki građani BiH odluče da iskuse život van zemlje nije sama po sebi loša stvar. Pravi izazov je stvaranje okruženja u BiH u kojem ti ljudi žele da se vrate i donesu svoje vještine u zemlju, pokrenu biznise i kreiraju poslove kod kuće. Plaće su možda na drugim mjestima više, ali druge prednosti kao niski troškovi života i osjećaj da su kod kuće mogu biti nepobjediva kombinacija. Mladi ljudi posebno svojim odlaskom iz BiH govore šta misle na izborima. Jedini način da ih zadržite u zemlji jeste da napravite ekonomske reforme koje podstiču ekonomski rast, reforme koje jačaju vladavinu prava i osiguravaju pravdu za ljude, te reforme koje podstiču politički sistem u kojem ljudi vide budućnost u ovoj zemlji. Iako pitanje smanjenja broja stanovnika i odliva mozgova nije jedinstven problem za BiH, ovdje je posebno loše, jer su to ljudi koji su već izgrađeni profesionalci sa dobrim poslovima, koji odlaze i traže šansu van zemlje. Jedan način na koji se Sjedinjene Države dotiču ovog pitanja jeste projekat USAID-a Diaspora Invest. Ovaj projekat katalizira doprinos dijaspore društveno-ekonomskom razvoju u BiH kroz struktuiranje, stimulaciju i podršku u investiranju dijaspore u matičnoj zemlji.
