Piše: Mirela Haskić
Na trećoj po redu Sarajevo Unlimited konferenciji jedan od panela bio je posvećen i predstavljanju mogućnosti inovativne saradnje u okviru Inicijative 16+1. Naime, Inicijativu je pokrenula 2012. godine NR Kina s ciljem intenziviranja i širenja saradnje između 11 zemalja EU i pet balkanskih zemalja u području investicija, transporta, finansija, nauke, obrazovanja i kulture. Zemlje članice ove inicijative su Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Estonija, Mađarska, Latvija, Litvanija, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunija, Srbija, Slovačka i Slovenija. U fokusu djelovanja, a s ciljem ekonomske saradnje su infrastruktura, tehnologija i zelena tehnologija.
Značajan partner
Rezultati saradnje Kine i 16 država, ostvareni tokom proteklih šest godina, premašili su očekivanja. Na sastanku održanom u julu ove godine u Sofiji rečeno je da je u posljednjih šest godina trgovinski volumen između Kine i 16 zemalja centralne i jugoistočne Evrope porastao sa 40 milijardi na gotovo 70 milijardi dolara, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 6,5 posto, koja trenutno čini 11 posto ukupne trgovine između Kine i Evrope, što je porast od 9,3 posto. Kina je važan partner u mehanizmu saradnje između zemalja jugoistočne i centralne Evrope, ali i značajan partner zemalja Evropske unije.
„Saradnja se odvija putem tri kanala. Prvi od njih je na nivou EU, kao što je npr. Sporazum sa Evropskim istraživačkim vijećem, a neke od ovih 16 zemalja također su potpisnice Sporazuma. Drugi se odnosi na bilateralne sporazume koje smo potpisali sa nekim zemljama kao što su Poljska i Češka Republika, a u toku su i pregovori za potpisivanje još nekih ugovora. Treći mehanizam podrazumijeva naučno-istraživačku saradnju sa zemljama EU, u kojima učestvuje i ovih 16 zemalja“, rekao je na konferenciji XIE Xincheng, potpredsjednik Nacionalne naučne fondacije Kine (NSFC) i član Akademije nauka Kine.
Smiljana Preljević, sekretar Ministarstva nauke Crne Gore, istaknula je najznačajnije modele saradnje između ove zemlje i Kine realizirane u prethodnom periodu te koje aktivnosti su preduzete u Crnoj Gori s aspekta unaprjeđenja inovacija.
„Crna Gora ostvaruje izuzetnu saradanju sa NR Kinom. Do sada je realizirano 14 projekata iz oblasti nauke i tehnologije. Također, uskoro počinje implementacija Sporazuma između dvije države koji će imati za cilj naučnu mobilnost, razmjenu dokumentacije, objavljivanje naučnih radova, zajedničke projekte itd. Na isti način realiziramo saradnju i sa drugim državama. Ono što bih istaknula kao nešto što bi moglo biti od velikog značaja za sve zemlje regiona je infrastrukturno povezivanje“, navela je Preljević.
S ciljem unapređenja inovacija u Crnoj Gori je u toku izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Podgorici, vrijednog 13 miliona eura, koji bi trebao početi sa radom 2020. godine. Preljević se osvrnula i na uspostavljanje Međunarodnog naučnog instituta za jugoistočnu Evropu koji bi trebalo da bude finansiran sa oko 150 do 200 miliona eura iz EU fondova. S obzirom na to da se sve zemlje regiona suočavaju sa odlaskom mlade, radne snage, Preljević upravo kao jedan od načina zadržavanja talenata na ovim prostorima vidi saradnju u oblasti inovacija, a Međunarodni naučni institut bi bio jedan od mehanizama.
Bosna i Hercegovina ima zaključene bilateralne sporazume s mnogim zemljama na bazi kojih se realiziraju određeni projekti. Ove godine zaključeni su sporazumi sa Austrijom i Slovenijom, naredne godine je u planu sporazum sa Turskom, a ranije je ostvarena saradnja sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.
„Posebno je značajno što je BiH članica programa EU Horizon 2020 putem kojeg EU podržava projekte iz oblasti istraživanja i inovacija. Od 2014. godine subjekti iz BiH povukli su više od pet miliona eura za projekte, a oko 56 subjekata učestvuje u 36 projekata. Projekti u kojima učestvuju subjekti iz BiH uglavnom su u oblastima hrane, životne sredine, energetike i naravno IT. Na osnovu svega ovoga dolazimo do zaključka da u ovim oblastima zaista imamo razvijene resurse i kapacitete. Posebno su značajni inovativni centri u IT sektoru u Banjoj Luci, Mostaru, Zenici i Tuzli“, rekla je Biljana Čamur-Veselinović, sekretar Ministarstva civilnih poslova BiH.
Zajednički benefiti
Čamur-Veselinović istaknula je da je veoma značajno to što je BiH dio Inicijative 16+1, posebno kada je u pitanju saradnja u oblasti inovacije, te da je također značajna ministarska saradnja u ovoj oblasti i da očekuje mnogo od Sekretarijata za saradnju iz oblasti inovacija (u okviru Inicijative 16+1) sa sjedištem u Bratislavi koji ima za cilj da uvezuje zemlje.
„Imamo kapacitete da u okviru Inicijative 16+1 zajednički radimo te budemo tačka spajanja privrede, nauke i nevladinog sektora. Mnogo je mogućnosti, a najvažnije da su donosioci odluka otvoreni ka onome što je na političkom nivou potrebno za ostvarivanju ove saradnje“, dodala je Čamur-Veselinović.
Edin Hrnjica ispred Vijeća stranih investicija (FIC) naveo je da su 2015. godine radili istraživanje o iskustvima stranih investitora kada je u pitanju poslovni ambijent u BiH. Rezultati su pokazali da tri četvrtine investitora smatra da je poslovno okruženje u BiH nestabilno, ali ohrabrujuće je što bi 84 posto ispitanika preporučilo BiH kao mjesto ulaganja.
„Kao osnovne prednosti BiH većina ispitanika navela je njenu geostratešku poziciju, blizinu tržištima, infrastrukturnu pozicioniranost i potencijal domaćeg tržišta. Naravno, postoje i određeni nedostaci na kojim je potrebno raditi. To je, prije svega, stabilnost poslovnog okruženja, što je po mom mišljenju izazov u svim zemljama regiona. Potrebno je puno raditi na zadržavanju kvalitetne radne snage ,jer će u naredne tri godine tri četvrtine kompanija raditi dodatna zapošljavanja i to visoko educiranih kadrova. Ovisimo o inovacijama i sva buduća investiranja ići će u smjeru inovativnih tehnologija, a ne u smjeru masovnih, zastarjelih tehnologija“, rekao je Hrnjica.
Kada je u pitanju ICT sektor ulaže se svega 11 posto, a da bi bila veća ulaganja potreban je sistematičan, dugoročan pristup koji bi krenuo od obučavanja mladih od ranih godina. Hrnjica je dodao da se trenutno ubrzano radi na dostizanju svega onoga što smo ranije propustili u ovoj oblasti, ali da se veliki uspjeh ne može očekivati preko noći te da je potrebno nastaviti raditi kao do sada i da će rezultati doći.
Pozitivni primjeri u oblasti inovacija dolaze iz Srbije, gdje je napravljen određeni pomak, jer prvi put u Vladi Republike Srbije sjedi ministar za inovacije.
„Ono što je potrebno jeste novac i u budžetu za ovu godinu dobili smo pet puta više novca za inovacije. Trenutno smo u procesu izrade budžeta za narednu godinu, nadam se da ćemo imati rast, jer svaki uloženi dinar u inovacije vraća se za pet do sedam godina. Osim budžeta koji je povećan, imamo poseban budžet za izgradnju inovacionog eko- sistema. Osim Naučno-tehnološkog parka u Beogradu, gradimo dva industrijsko-inovacijska centra na univerzitetima u Novom Sadu i Nišu. Univerzitet u Novom Sadu, gdje je 15.000 studenata tehničkih nauka, iznjedrio je više od 50 start-upa u posljednjih deset godina. Dajemo grantove za start-up kompanije, između ostalog za mala i srednja preduzeća koja se bave inovacijama do 300.000 eura. Međutim, 90 posto aplikacija dolazi iz ova tri velika grada. Riješili smo da gradimo inovacione start-up centre, njih osam, u manjim gradovima, sa najsavremenijom opremom i mentorima, kako bi ideje dolazile do tržišta i kako bi došlo do povezivanja“, rekao je Nenad Popović, ministar inovacija i tehnologije Srbije.
Popović je dodao da veliki problem predstavlja i nedostatak žena u sektoru inovacija te da 95 posto aplikacija dolazi od strane muškaraca. Iz tog razloga su realizirali program ženskog inovacionog poduzetništva, sa evropskim Institutom za inovacije i tehnologije, koji ima za cilj poticanje žena ka edukaciji u programiranju i ICT sektoru.
„Moramo raditi zajedno. Ne vjerujem u izolovane inovacione eko-sisteme Srbije, Crne Gore Makedonije, BiH itd. Trudit ću se da zajedno sa kolegama iz zemalja regiona napravimo zajednički program. Bit će nam lakše i prema EU, ali i prema našim partnerima u Kini, Rusiji, SAD. Zajedničim radom možemo doći do nekog rezultata“, naglasio je Popović.
