Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu jedna je od najstarijih visokoobrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini. Ove godine, Šumarski fakultet u Sarajevu obilježava 70 godina uspješnog rada, obrazovanja stručnih kadrova. Na dva odsjeka, Šumarstvo i Hortikultura, ovaj Fakultet obrazuje i educira kadrove koji brinu o zaštiti, gospodarenju, iskorištavanju šuma. Prof. dr. Mirza Dautbašić, dekan je Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu od 2012. godine. U razgovoru za Business magazine dekan Dautbašić govori o Fakultetu, njegovoj poziciji u obrazovnom sistemu, stanju bh. šuma, (ne)poštivanju struke kada je u pitanju jedan od najznačajnijih resura
BM: Zahvaljujući kojim fundamentalnim principima je Šumarski fakultet u Sarajevu uspio ostvariti dugu i uspješnu 70-ogodišnju tradiciju?
DAUTBAŠIĆ: Unapređenje znanja, stručni i naučni pristup istraživanju, održavanju, upravljanju i korištenju šuma, najznačajnijeg prirodnog resursa Bosne i Hercegovine, osnovni su principi na kojima je utemeljen Šumarski fakultet u Sarajevu, prije 70 godina, kao jedan od najstarijih fakulteta u BiH i Univerzitetu u Sarajevu, zahvaljujući kojima smo i danas prepoznati, kao institucija koja znanjem brine o bh. šumama, u regionu i Evropi. Naše područje istraživanja – bh. šume pružaju nam beskrajne mogućnosti za naučna istraživanja, stručni rad, kombiniranje savremenih svjetskih naučnih i stručnih dostignuća na terenu, inovacije, nove mogućnosti, a sve s ciljem kvalitetnog čuvanja, gospodarenja i iskorištavanja šuma u BiH.
U ovoj godini jubileja često se sjetimo priče o tome kako je formiran Šumarski fakultet u Sarajevu prije 70 godina, koja je pomalo već i legenda među šumarima u BiH. Priča kaže da je uvaženi profesor Fazlija Alikalfić, vijećnik AVNOJ-a pomalo indisponiran otvaranjem šumarskih fakulteta u drugim jugoslovenskim republikama, te davne 1948. godine, otišao direktno Josipu Brozu Titu i tražio da se u Bosni i Hercegovini, „Republici najbogatijoj šumom“ odmah osnuje Šumarski fakultet. Njegovom zaslugom odluka o osnivanju Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu donesena je 23.12.1948. godine. Želimo vjerovati da smo u proteklih 70 godina barem dijelom ostvarili njegovu viziju da o bh. šumama brinu, da ih istražuju, proučavaju, čuvaju i promoviraju najprije Bosanci i Hercegovci, ali i ljudi iz cijelog svijeta.
BM: Na poziciji dekana Šumarskog fakulteta ste od 2012. godine. Što znači upravljati jednom od najstarijih visokoškolskih instutucija u BiH? Koji su prioriteti Vašeg rada i koji su glavni ciljevi koje želite ostvariti? Na čemu insistirate u rukovođenju Šumarskim fakultetom i koje novine sprovodite sa pozicije dekana?
DAUTBAŠIĆ: Biti dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu najprije je čast, jer se radi o jednoj od najstarijih visokoobrazovnih institucija u BiH, sa zavidnom regionalnom i međunarodnom reputacijom, Fakulteta koji obrazuje stručnjake koji svojim znanjem doprinose čuvanju, zaštiti, upravljanju i korištenju šumskih bogatstava. S druge strane, to je i obaveza da sačuvate i dodatno poboljšate tu reputaciju, da sa timom profesora, asistenata, saradnika i uposlenika pratite savremene trendove i osigurate studentima, magistrantima i doktorantima Fakulteta znanja u skladu sa savremenim svjetskim trendovima.
Dosta je izazova, od činjenice da nam je Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo te 2012. godine za plaće uposlenih osiguravalo 137.000 KM mjesečno, a danas je taj iznos 130.000 KM mjesečno, dakle smanjen. A mi mjesečno trebamo osigurati 140.000 KM samo za plaće uposlenih, tako da svaki mjesec samo za plaće moramo sami dodatno zaraditi još 10.000 KM. Da ne spominjemo materijalno održavanje, kapitalna ulaganja, ulaganja u naučno-istraživački rad itd. Uloga dekana i jeste da upravlja, da nađe sredstva, jer za bilo koji kvar ili nedostatak osnovnog sredstva u našim laboratorijama morate planirati, naći sredstva. Pritisci su ogromni, ali ističem da je Šumarski fakultet u Sarajevu, ako ne jedini, a onda jedan od rijetkih koji snosi troškove pripreme i štampanja svih publikacija naših uposlenika, što finansiramo iz našeg naučnog fonda. Te publikacije su našim uposlenicima potrebne i radi napredovanja u karijeri, ali su i promocija Fakulteta i Univerziteta u Sarajevu. Kada je u pitanju ulaganje u naučna istraživanja, moramo istaknuti da su posljednje odluke u potpunosti demoralisale stručnjake za bavljenje naučnim radom, jer od ukupnog iznosa za naučni rad više od 70 posto sredstava se plaća za poreze, davanja u Fond za razvoj Univerziteta, a naučnicima koji osmisle, apliciraju i vode projekat ostaje jedva 25 posto od ukupne cijene projekta. Naravno, fakultet je PDV obveznik, a nijedna institucija koja ulaže u naučni rad ne priznaje PDV kao trošak. Mi na Šumarskom fakultetu smo na sebe preuzeli i plaćanje troškova PDV, kako bismo podržali naučni rad naših uposlenika.
BM: U kojoj mjeri licenciranost studijskih programa Šumarskog fakulteta odgovara zahtjevima savremenog obrazovanja?
DAUTBAŠIĆ: Naša je zakonska obaveza, a mi smo to uradili prije dvije godine, da inoviramo nastavne planove. Koliko uspješno smo uradili inoviranje nastavnog plana najbolje svjedoči podatak da je upravo nastavni plan Šumarskog fakulteta izabran za evaluaciju ispred grupacije bio-tehničkih fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Pratimo trendove. Kao sastavnii dio nastavnog procesa imamo i praktičnu nastavu, koja dodatno poboljšava kvalitet obrazovanja na našem Fakultetu.
BM: Kako je regulirano finansiranje Šumarskog fakulteta i da li su ta sredstva dostatna? Kakva je struktura rashodovanih sredstava?
DAUTBAŠIĆ: Već sam rekao da nam za plaće mjesečno treba 140.000 KM, a od Ministarstva dobijamo 130.000 KM. Finansiranje je neadekvatno, nedovoljno i nimalo stimulirajuće za rad i razvoj. Mogućnosti su neslućene i sa samo malo većom dozom razumijevanja i pojednostavljivanjem procedura i u tom segmentu bi se moglo uraditi puno više. Npr. kada je riječ o istraživanjima, naš, ali i svi drugi fakulteti bore se sa aktuelnim Pravilnikom za izdvajanje vanbudžetskih sredstava, ljudi su potpuno demoralisani da uopće apliciraju na konkursima. Ljudi jednostavno neće više aplicirati na konkurse, ne dobijaju dovoljno sredstava, ne bivaju adekvatno nagrađeni za uloženi trud i rad.
BM: Koliko katedri broji Šumarski fakultet?
DAUTBAŠIĆ: Trenutno imamo šest katedri, uvodimo i nove tematske jedinice, jer nam i zakon to nalaže, da stalno pratimo trendove i uvodimo nešto novo u nastavni plan i program. Na Šumarskom fakultetu egzistiraju katedre za ekologiju šuma i urbanog zelenila, uzgajanje šuma i urbanog zelenila, zaštitu šuma i urbanog zelenila i lovno gospodarenje, iskorištavanje šuma, projektovanje i građenje u šumarstvu i hortikulturi, uređivanje šuma i urbanog zelenila te ekonomiku, politiku i organizaciju šumarstva i urbanog zelenila.
BM: Koliko je zaposlenih na Šumarskom fakultetu u Sarajevu?
DAUTBAŠIĆ: U ovom trenutku imamo 54 uposlenika na Šumarskom fakultetu. Do kraja oktobra se završava konkurs za još tri nova mlada asistenta, što znači da ćemo imati ukupno 57 zaposlenih, što je malo, imajući u vidu značaj ovog fakulteta. No, mogu reći da je sa ovim obimom posla to i dovoljan broj uposlenika. Imamo šest redovnih, 15 vanrednih profesora, tri docenta, četiri viša asistenta… Imamo i relativno mlad nastavni kadar. Nagla smjena generacija i problem koji smo imali sa nastavnim kadrom nakon agresije na BiH su prevaziđeni. Većina naših profesora je doktorirala u inostranstvu, što također smatramo našom dodatnom prednosti.
BM: Kako je realizirana međunarodna saradnja sa srodnim fakultetima i drugim institucijama?
DAUTBAŠIĆ: Slobodno možemo reći da nema niti jednog bitnog domaćeg i međunarodnog projekta i programa koji se tiče šumarstva, u koji aktivno nisu uključeni profesori i uposlenici Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Među rijetkim smo fakultetima u svijetu koji ima potpisan memorandum o razumijevanju sa Šumarskim fakultetom iz Getingena, najpoznatijim svjetskim šumarskim fakultetom.
Nedavno smo potpisali međunarodni sporazum sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Poznanu, u Poljskoj, u okviru kojeg je predviđena i razmjena studenata i predavača. Usko sarađujemo sa Buckinghamshire New University High Wycombe iz Velike Britanije, Department for Innovation in Biological, Agro-food and Forest systems
DIBAF – University of Tuscia iz Italije, sa više šumarskih fakulteta u Turskoj, poput onih u Kastamonu, Bursi, Isparti, Istanbulu… Usko sarađujemo na nizu projekata iz oblasti šumarstva sa kolegama sa šumarskih fakulteta u regionu. Moram istaknuti i činjenicu da od Japana do Kanade imamo bivše studente našeg Fakulteta sa kojima sarađujemo. I to moramo naglasiti, niti jedan diplomant Šumarskog fakulteta u Sarajevu nije imao problem dobiti posao u struci bilo gdje u inostranstvu.
BM: Koliko ste od strane vlasti prepoznati u smislu stručnih konsultacija ili angažmana kada je donošenje zakonskih propisa i odluka za oblast šumarstva? Da li su stručnjaci sa Šumarskog fakulteta bili angažirani na izradi posljednjeg prijedloga zakona o šumama FBIH?
DAUTBAŠIĆ: Zvanično u timu koji je pisao zakon o šumama, a koji je Ministarstvo dostavilo u parlamentarnu proceduru, kao dio tima bio je angažiran jedan naš kolega, ali ne na poziv predstavnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, nego kao privatno lice. On je nakon nekoliko sastanaka dao ostavku na mjesto u timu, jer nije bilo ni želje ni volje da se u izradi zakona poštuju postulati struke. Nismo bili zadovoljni odnosom Ministarstva prema našem Fakultetu, prema struci, nauci kod pisanja zakona. Pokušali smo na brojnim sastancima sa ministrima i premjerom ukazati na manjkavosti u zakonu i ponuditi adekvatna ii argumentirana rješenja, temeljena na iskustvima drugih država. Nažalost, nije bilo sluha sa njihove strane, tako da su (kvazi)argumenti politike nadvladali argumente struke.
Pri tome moram istaknuti da su profesori sa našeg Fakulteta bili angažirani na izradi Šumarskog plana Federacije BiH, koji je odlična osnova za izradu zakona. Također, veliki broj zastupnika Federalnog ili kantonalnih parlamenata privatno je dolazio na Fakultet, tražio sastanke i naše stručno mišljenje o federalnom, ali i kantonalnim zakonima. Vrlo rado se odazivamo takvim njihovim potezima i nadamo se da će i nadležne institucije slijediti taj primjer i uključiti struku u stvaranje zakonskog okvira. Mi smo svi u odličnim i kolegijalnim odnosima personalno, ali kada dođe do nekih pitanja za rješavanje problema na nivou cijele zajednice i društva, onda se javljaju određene prepreke, koje su prvenstveno političke naravi.
BM: Kakva je saradnja sa privredom?
DAUTBAŠIĆ: Puno, puno bolja nego sa politikom… Direktori svih šumsko-privrednih društava u cijeloj BiH redovno traže stručnu pomoć i angažiraju uposlenike sa Šumarskog fakulteta u realizaciju projekata na terenu. Redovno se sastajemo, uzajamno se pomažemo, imamo direktnu i vrlo plodonosnu komunikaciju. Rukovodioci u preduzećima koja se bave šumarstvom u BiH su ljudi koji su svjesni da im je pomoć stručnjaka neophodna, počev od edukacije, preko predlaganja do realizacije projekata koji će u konačnici njihovim firmama, a i uposlenicima osigurati i olakšati poslove.
BM: Vjerovatno ste jedan od pozvanijih ljudi u BiH da nam kažete kakva je stvarno situacija sa šumama u BiH, naročito ako se imaju u vidu dva preovlađujuća, a nekako suprotstavljena stava – šume su najveće bh. bogatstvo i šume u BiH su uništene?
DAUTBAŠIĆ: Istina je, kao i obično negdje u sredini. Nažalost, država se opet pokazala kao loš gospodar svoga bogatstva. Godinama ukazujemo na problem nelegalne sječe šuma, nudimo rješenja koja svuda u svijetu daju rezultate. Svi znamo da se i legalno i nelegano posječena šuma provozi istim saobraćajnicama, zar je toliki problem postaviti kontrolne rampe, kontrolirati izvoženje stabala, rad pilana itd. I dalje su glavni zaštitnici šuma upravo ljudi šumarske struke koji se u ograničenim mogućnostima, bez adekvatne podrške državnih organa bore protiv nelegalnih sječa. A sve se to vrlo lako da kontrolirati, samo naravno ukoliko postoji želja od strane države.
S druge strane, još uvijek imamo šume, a podsjetit ću na izjavu jednog švicarskog stručnjaka iz polovine prošlog stoljeća koji je nakon boravka u BiH rekao „BiH je bogata siromašnim šumama“. Činjenica je da imamo značajan šumski fond u BiH, a mi ga dodatno možemo unaprijediti u smislu kvaliteta, ako to budemo znali iskoristiti na pravi način. Kvalitetnim zalaganjem šumu možemo zaštiti i dovesti na zavidan nivo kvaliteta. Evo, brojni stručnjaci za obradu drveta govore da je bosanska bukva sirovina izuzetnog kvaliteta. Ima tu još kvalitetnih vrsta drveta, ali bukva kao dominantna vrsta treba biti dodatno zaštićena, brendirana. U okviru obilježavanja 70 godina Šumarskog fakulteta i zvanično ćemo pokrenuti inicijativu i ponuditi svu stručnu pomoć za brendiranje bosanske bukve. Ali taj proces traži interdisciplinarni pristup, uključenost vlasti i poslovne zajednice. Vjerujemo da će međuanrodne institucije rado prihvatiti neku vrstu pokroviteljstva u tom procesu. Ali i prije nego taj proces privedemo kraju možemo odrediti šume visokog kvaliteta zaštite. U Evropi je prosjek takvih šuma u odnosu na ukupne šume od 10 do 15 posto, posljednje istraživanje rađeno u BiH prije nekoliko godina kaže da mi imamo tek dva do tri posto šuma visokog kvaliteta zaštite. Zato kažem da država mora bolje upravljati svojim bogatstvom. Tu smo za svu stručnu i naučnu pomoć, pokretanje inicijativa, ali nije nadležnost Fakulteta da određeno šumsko područje proglasi nacionalnim parkom ili šumom visokog kvaliteta zaštite. Zna se u čijoj je to nadležnosti.
BM: Za Šumarski fakultet u Sarajevu kažu da ne proizvodi kadrove za biroe za zapošljavanje. Da li je to tačno?
DAUTBAŠIĆ: Do prije nekoliko godina nije bilo šumarskih inženjera na biroima za zapošljavanje. Danas ih ima, ali se ne radi o nekom zabrinjavajućem broju. Pri tome moram istaknuti da naša iskustva rada na terenu, svakodnevnog kontakta sa poslovnom zajednicom u BiH i FBiH govore da ovdje nedostaje inženjera šumarstva. Iz prostog razloga što poslove u javnih preduzećima i različitim institucijama koje se bave šumarstvom rade veterinari, poljoprivredni inženjeri, pravnici itd. Šumarski fakultet u Sarajevu je temeljni fakultet, a bez takvih fakulteta ne opstaje ni ekonomija, ni poljoprivreda, ni društvo, ako baš hoćete. Imamo problem da nam se smanjuje broj upisanih studenata u protekle dvije-tri godine. Nadamo se da je to privremeni trend i kao Fakultet nastojimo promovirati prednosti studiranja i završavanja Šumarskog fakulteta . Gdje god smo pozvani išli smo da promoviramo Šumarski fakultet, međutim država mora učiniti puno više na promociji našeg i onih fakulteta koji baštine temeljnu nauku. Država mora raditi na promociji ovih zanimanja, promociji srednje šumarske škole, na promociji šumarstva kao struke. Nije alarmatno, ali bojim se ako se nastavi ovako kao i do sada, možemo imati problema.
BM: Šta BiH nedostaje da jače poveže nauka i privredu? Koliko je akademska zajednica proaktivna?
DAUTBAŠIĆ: Shvatanje vlasti da su nauka i obrazovanje generatori razvoja svakog društva. U tom procesu i akademska zajednica treba biti aktivna, a nivo te aktivnosti je uslovljen različitim faktorima i uticajima. U ovom momentu smatram da bi akademska zajednica trebala biti puno aktivnija u cilju promocije značaja nauke i obrazovanja za razvoj društva u cjelini.
BM: Koliko se danas u bh. društvu cijeni struka šumarstva i hortikulture?
DAUTBAŠIĆ: Šumarska struka vrlo malo, nažalost, a hortikultura gotovo nikako.
Otkrivena nova vrsta drveta – Sorbus bosniaca
BM: Koliko je javnost, ali i država svjesna bogatstva koje imamo u našim šumama?
DAUTBAŠIĆ: Nažalost, puno više pažnje posvećuje se negativnim i lošim stvarima koje se prezentiraju u javnosti od onih pozitivnih. Moram pohvaliti uposlenike Šumarskog fakulteta u Sarajevu koji rade vrlo interesantna istraživanja od interesa za svjetsku javnost. Naše kolege su bile uključene u projekat otkrivanja nove vrste drveta u BiH, koja je već na svjetskoj Crvenoj listi zaštićenih vrsta. Vrstu su nazvali Sorbus bosniaca i terenska istraživanja rađena u BiH, a potom genetička na vodećim evropskim institutima u Parizu i Insbruku pokazala su da se radi o novoj, našoj vrsti drveta. Tim stručnjaka sa Šumarskog fakulteta predvođen dr. Almom Hajrudinović- Boguniće odradio je sjajan posao. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u vodećim svjetskim časopisima iz oblasti šumarstva. Radi se o mladim i perspektivnim stručnjacima i nemojte se iznenaditi ako uskoro ponovo otkrijemo neku novu biljnu vrstu u BIH. Istraživanja idu dalje, u nekoliko posljednjih godina otkrili smo neke invazivne vrste štetočina u BiH. To su otkrića od značaja za naučnu zajednicu. Bh. šume su nepresušan izvor za istraživače i naučnike ne samo iz BiH nego i iz cijelog svijeta. I to je još jedan aspekt šumskog bogatstva kojeg moramo još više i značajnije koristiti.
Obilježavanje 70 godina Fakulteta
BM: Kako obilježavate 70 godina Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu?
DAUTBAŠIĆ: Tokom cijele ove godine obilježavamo ovaj značajan jubilej jednog od najstarijih fakulteta na Univerzitetu u Sarajevu. Od 10. do 12. oktobra ove godine Sarajevo i Šumarski fakultet bit će domaćini velikog Međunarodnog naučnog simpozija Čovjek – Šuma – Nauka, u čijem radu će učestvovati neki od vodećih svjetskih stručnjaka iz oblasti šumarstva i hortikulture. Više od 200 stručnjaka i praktičara iz oblasti šumarstva i hortikulture razmatrat će aktuelne teme i najnovija naučna dostignuća. Naš Fakultet domaćin je 5. međunarodnog savjetovanja Šumsko inženjerstvo jugoistočne Europe – stanje i izazovi, koje će biti održano na Bjelašnici i Igmanu. .. Svečanu akadamiju povodom obilježavanja 70 godina uspješnog rada Šumarskog fakulteta održat ćemo 21.12.2018. godine. U toku je priprema Monografije 70 godina Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Također ćemo promijeniti i logo Fakulteta i prilagoditi ga našem osnovnovom pozivu. Zapravo su sve naše aktivnosti ove godine u znaku ovog velikog jubileja.
