Prirodne ljepote, mirno okruženje, domaća hrana i toplo gostoprimstvo sve više privlače kako domaće tako i strane turiste u bosanskohercegovačka sela. Ruralni turizam u BiH ima ogroman potencijal te je prepoznat kao jedan od načina razvoja ruralne ekonomije i obezbjeđenja egzistencije za ruralno stanovništvo. Ruralni turizam podrazumijeva sve ekonomske aktivnosti koje imaju za cilj pokrivanje potreba turista u ruralnim područjima gdje preovladava priroda. To podrazumijeva smještaj i ugostiteljske usluge, ali i ekonomsku valorizaciju seoskog nasljeđa, kao i animaciju i aktivnosti koje se turistima nude na selu. U posljednjih deset godina ruralni turizam doživio je značajan napredak, a turistička ponuda značajno je obogaćena sadržajima u okviru ruralnog turizma. U cijeloj BiH mogu se pronaći domaćinstva, planinske kuće, kampovi i etno- sela koja nude različite sadržaje- sportske i rekreativne, poput lova, ribolova i raftinga, zatim prisustvovanje ili učestvovanje u poslovima na njivi i brige o životinjama, jahanje, obilazak obližnjih značajnih lokaliteta. Naravno, da bi ova vrsta turizma zaživjela još jačim intenzitetom, poduzetnici koji se odluče baviti ovom djelatnošću trebaju finansijsku podršku te edukaciju koja će im omogućiti da od seoskog domaćinstva izgrade uspješan biznis.
Brojni benefiti
Alterural je udruženje za promociju i profesionalizaciju ruralnog turizma u Bosni i Hercegovini, osnovano 2007. godine s ciljem prezentiranja neotkrivenih ljepota u BiH koje predstavljaju ogroman potencijal i bogatstvo, kao i proizvoda i usluga koje se postepeno mogu proširiti na turističku sezonu u sva četiri godišnja doba.
„Kada smo prije deset godina počeli raditi u Srednjobosanskom kantonu, ruralni stanovnici bili su prilično skeptični u vezi ekonomskih mogućnosti koje nudi ovaj sektor. Ruralni turizam bio je razvijeniji kroz koncepte “etno-selo” i vrlo masivni pristup turističke industrije od strane investitora. Međutim, ta je percepcija progresivno promijenjena. Manja poduzeća počela su razvijati vlastite ponude kao što je naprimjer iznad Sarajeva područje Bukovika“, za Business magazine kaže Sarah Dewisme, direktorica udruženja Alterural.
Dewisme objašnjava da se ruralni turizam počeo razvijati prvenstveno zahvaljujući inicijativi stanovnika koji su voljeli područje na kojem žive.
„EU također podupire ovaj sektor kao obećavajuću mogućnost stvaranja prihoda za ruralna područja u BiH. U nekim općinama kao što je Vareš, javne ustanove i tijela počeli su podržavati ove male poduzetnike mapiranjem, promoviranjem, osiguravanjem bolje signalizacije ili manjim ulaganjem u infrastrukturu. Neka ruralna mjesta kao što su Umoljani, Lukomir ili Prokoško jezero postaju i glavna odredišta“, dodaje Dewisme.
Udruženje ne raspolaže preciznim podacima o procentu rasta ove grane turizma, ali od 2012. godine kada su počeli vršiti monitoring, vlasnici seoskih domaćinstava zabilježili su prosječan rast dolazaka turista od deset do 15 posto.
Socio-ekonomski benefiti investiranja u ovu granu turizma su ogromni. Ruralni turizam se pokazao kao efikasan model razvoja ruralnih područja u zemljama EU. Također, ova vrsta turizma doprinosi obezbjeđenju većih prihoda za poljoprivrednike, posebno za manja poljoprivredna gazdinstva i ona koja se bave organskom prozvodnjom. Jedan od ciljeva udruženja Alterural je upravo unaprjeđivanje i održavanje poljoprivrednog sektora. Također, porodice koje imaju domaćinstva u blizini glavnih turističkih destinacija u BiH, kao što su Bjelašnica, Bijambare i Boračko jezero na ovaj način mogu obezbijediti prihode.
“Ruralni turizam doprinosi očuvanju seoskog naslijeđa, ne samo materijalnog kao što su građevine i spomenici, nego i nematerijalne baštine kao što je tradicija, zanati, domaći recepti. Također, smatra se i načinom povezivanja seoskih obitelji s ostatkom svijeta. Ova vrsta turizma otvara i mogućnost zaposlenja za mlade osobe, posebno iz razloga što se dolaskom turista javlja potreba i za znanjima i vještinama koje imaju mlade generacije, a koje se odnose na marketinške aktivnosti putem društvenih mreža, usluge turističkih vodiča, poznavanje stranih jezika radi lakše komunikacije s turistima iz inozemstva te mogu pomoći u animaciji turista u okviru avanturističkog turizma kao što je paraglajding, rafting itd.”, naglašava Dewisme.
S obzirom na sve benefite može se zaključiti da strateškim planom razvoja, BiH i njeni građani mogu dobro profitirati od ove grane turizma. A činjenica je da turistima možemo ponuditi puno. Netaknuta priroda, zelenilo i bogatstvo rijekama, odlična hrana po vrlo povoljnim cijena te toplo i opušteno turističko iskustvo koje se može rijetko gdje doživjeti. Upravo je slogan udruženja Alterural-Upoznajte BiH kroz njena sela, jer kako Dewisme ističe to je za njih najljepši način da posjetioci osjete duh BiH.
Prema istraživanju projekta LANDS, najveći problemi s kojima se susreću privrednici u ovoj grani su nedostatak zakonske regulative i finansijskih sredstva. Istog mišljenja su i u Udruženju Alterural. Interes ruralnog stanovništva da se bave ovom granom postoji, međutim nedostaje im kapital za investiranje u objekte koji bi zadovoljavali međunarodne standarde, a koje očekuju turisti koji preferiraju ovu vrstu turizma. Potrebna im je i edukacija iz oblasti digitalnog marketinga, prilagođavanje ponude, uvođenje inovacija u njihovu ponudu te širenje gastro ponude. Ono što ne zaobilazi ni ove privrednike su i veliki troškovi za registraciju objekata.
„Zakonska regulativa je najveći problem u ovom sektoru. Unatoč jakoj želji, većina inicijativa još je uvijek u zoni sive ekonomije upravo zbog kompliciranih procedura koje nisu prilagođene zahtjevima ruralnog poduzetništva. Međutim, ruralni turizam počinje se prepoznavati u BiH. Sve više i više je projekata fokusiranih na ovaj sektor, podržanih prvenstveno od strane EU“, naglašava Dewisme.
Posjetioci iz svijeta
Na sreću, turista ne manjka. Bilježi se povećan interes kako domaćih tako i stranih turista. Svi segmenti ove grane turizma postaju veoma interesantni posjetiocima. Međutim, turističke agencije u BiH moraju raditi više na širenju ponude u ovoj oblasti. Uglavnom se još uvijek nude jednodnevne posjete. Stanovništvo iz urbanih sredina kako u BiH tako i u Evropi, bijeg od gradske buke upravo pronalaze u prirodi.
“Inozemni turisti veoma su zainteresirani za ponudu bh. sela. Najviše turista bilježimo iz EU, ali ima ih i iz Australije i SAD. Veliki broj posjeta bilježi se i iz arapskih zemalja. Međutim, još uvijek ne raspolažemo dovoljnim smještajnim kapacitetima koji bi zadovoljili zahtjeve turista”, kaže Dewisme.
Primjer da se itekako može biti uspješan u ovoj grani je i Planinska kuća Varda, smještena u blizini Mostara. Zvanično je za posjetioce otvorena u maju 2017. godine, a vlasnica je Zejna Sanjević-Kussmaul. Inače, ideju za pokretanje ovog biznisa Sanjević-Kussmaul dobila je od svog supuga, porijeklom iz Njemačke koji se zaljubio u Mostar i BiH, a koji je nažalost preminuo, tako da je ova poduzetnica odlučila njegovu ideju pretvoriti u stvarnost. Kako nije imala iskustva sa turizmom, kroz Turističku zajednicu Hercegovačko-neretvanskog kantona prošla je edukaciju koja joj je pomogla da shvati kojim putem treba da ide.
Planinska kuća Varda prostire se na površini od 100 metara kvadratnih, posjeduje dvije spavaće sobe sa osam kreveta te potpuno opremljene prateće prostorije koje omogućavaju ugodan boravak.
“Ovo područje nudi široku paletu pješačkih staza i staza za brdski biciklizam. Pored toga, u periodu od maja do septembra može se naći na desetine vrsta raznolikog ljekovitog bilja. Za one zainteresirane priređuju se mali časovi o branju ljekovitog bilja, sušenju i pripremanju čajeva. Pruža se i mogućnost rada u vrtu ovisno o periodu boravka-od obrađivanja zemljišta do skupljanja plodova. Ili posjetioci jednostavno mogu uživati u slušanju tišine, daleko od svih zvukova i svjetala civilizacije”, kaže Sanjević-Kussmaul.
Gosti ove planinske kuće mogu uživati u tradicionalnoj bh. kuhinji, vegetarijanskim obrocima te jelima iz internacionalne kuhinje. Sve namirnice za pripremanje hrane su organski uzgojene, a nabavljaju se po potrebi i kod lokalnog stanovništa, što je jedan od dokaza koliko ova vrsta turizma može doprinijeti razvoju sela.
“Rado pripremam marmelade i džemove, sokove pa i likere od sezonskog voća tako da svi gosti imaju priliku da probaju domaće proizvode kojima su uglavnom oduševljeni. Povrće poput krompira, luka, tikvica, mrkve, kupusa koristi se direktno iz bašte. Sve je potpuno prirodno i ekološki čisto. A ono što eventualno nedostaje obezbijedimo od ljudi koji proizvedu više i raznolikije u nižim predjelima. Bijelopoljska kotlina kao i ostatak Hercegovine veoma je plodno područje i veliki broj stanovništva bavi se poljoprivrednom proizvodnjom. Praktično sve vrste povrća iznimno velikog kvaliteta se relativno lako mogu nabaviti kod lokalnog stanovništva”, objašnjava Sanjević-Kussmaul.
Planinsku kuću Varda posjećuju kako domaći tako i strani turisti koji vole prirodu i mir koji ona pruža. Do sada su je posjetili turisti iz različitih zemalja kao što su Njemačka, Francuska, Engleska, Holandija, Poljska, Srbija, Španija, Škotska, Norveška, Indija, USA, Filipini, Kuvajt što je vrlo interesantno i obećavajuće.
“Ono što je svima zanimljivo je sama destinacija i mir koji pruža. Svi su začuđeni komforom i kvalitetom objekta i usluge na takvom jednom udaljenom mjestu. Pored dugih šetnji po okolnim brdima, domaća hrana i proizvodi pokazali su se najinteresantnijim stranim turistima”, dodaje Sanjević-Kussmaul.
Sanjević-Kussmaul također ističe da su u ovoj grani turizma brojni problem. Nedostatak prepoznatljivosti od strane lokalne vlasti i vlasti generalno, nepostojanje strategije razvoja agro/ruralnog turizma, skoro nikakva finansijska pomoć za proširenje i unapređenje postojećih kapaciteta te nedostatak adekvatne signalizacije samo su neki od njih.
“Ja sam do sada samo imala mogućnost prisustvovanja radionicama koje je organizovala Turistička zajednica HNK i ta edukacija mi je zaista bila bitna i nekako se desila za mene u pravo vrijeme. Generalno, država propušta da učini nešto što dugoročno svima može biti od značajne koristi. Ljudi su individualno manje više prepušteni sami sebi”, naglašava Sanjević-Kussmaul.
Ono u čemu su naše sagovornice saglasne, osim da je ovo veoma perspektivna grana turizma, je da upravo ulaganje u ruralni turizam može biti ključ zadržavanja ljudi na selima.
“Ljudi vole svoja imanja i rado bi ih očuvali i ostavili potomcima ukoliko bi imali adekvatnu finansijsku podršku države”, ističe Sanjević-Kussmaul, dok Dewisme dodaje da bi se ovo ostvarilo potrebna je jaka želja i vizija donosioca odluka te da lokalne inicijative pojedinaca nisu dovoljne da spriječe negativan demografski trend u BiH.
Edukacija kroz projekat LANDS
Značaj ove grane turizma prepoznao je projekat Sljedeća destinacija Balkan: razvoj agroturizma – LANDS. S obzirom na to da je agroturizam uži pojam, projekat se odnosi na kompletan ruralni turizam. Cilj projekta je izgradnja kapaciteta u visokom obrazovanju, kako bi imali aktivniju ulogu u razvoju društva i poboljšanju kvaliteta života u ruralnim oblastima kroz diverzifikaciju ruralne ekonomije. U projektu učestvuju četiri regionalne razvojne agencije, Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu REDAH, Regionalna razvojna agencija Jug Niš i Regionalna razvojna agencija Zlatibor. Projekat LANDS se implementira u okviru programa ERASMUS+ u konzorciju od 15 partnera koji čine visokoškolske ustanove iz BiH, Srbije, Slovenije, Grčke, Slovačke i Rumunije. Ukupna vrijednost projekta je 1,5 miliona KM.
„Projekat ima zadaću da ojača kapacitete iz oblasti agroturizma, nešto što je potrebno BiH i Srbiji kao regionalnim partnerima. Kroz ovaj projekat će se nastojati ojačati kapaciteti visokoškolskih ustanova, kroz razne vrste obuka, a nakon toga ćemo sa novim znanjima na bazi modernih tehnologija prenijeti znanje do edukatora-predstavnika regionalnih agencija. Cilj je da ta znanja dođu do ljudi koji se žele baviti agroturizmom-preduzetnici, seoska domaćinstva i koji vide agroturizam kao izvor prihoda. Agroturizam tek počinje da zaživljava na području BiH. Riječ je o jednoj složenoj oblasti koja zahtijeva zakonodavnu regulaciju i značajna finansijska ulaganja. Potrebno je da ruralna politika prepozna agroturizam kao nešto što omogućava ostanak ljudi na selu“, rekao je prof. dr. Sabahudin Bajramović, koordinator projekta ispred UNSA tokom predstavljanja projekta u julu ove godine.
Zlatan Saračević, projekt menadžer iz SERDA istaknuo je da je glavna uloga regionalnih razvojnih agencija da odaberu edukatore koji će u okviru projekta biti educirani i svoje znanje prenijeti krajnjim korisnicima.
„Regionalne razvojne agencije će doprinijeti da ovaj projekat bude održiv kako bi se benefiti koji se proizvedu mogli na najbolji mogući način primijeniti i na terenu, a ne da se završetkom samog projekta završe i aktivnosti koje su predviđene projektom. U BiH i Srbiji samo se tri posto ljudi koji se bave agroturizmom dodatno educira i bit ćemo sretni ako taj procenat povećamo. Cilj je da oni prođu edukaciju, vide koji su benefiti, upoznaju se kako da dođu do još veće zarade i da se zadrže na svom prostoru, a da potrošači, tačnije ljudi iz gradova mogu otići i posjetiti te lokacije i provesti ugodno vrijeme“, dodao je Saračević.
