Vijeće ministara Bosne i Hercegovine krajem augusta usvojilo je Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine, čime je zaokružen strateški paket za ekonomski i infrastrukturni razvoj zemlje, koji uključuje i transportnu, poljoprivrednu te strategiju ruralnog razvoja, a ujedno i ispunjen i ključni uvjet za povlačenje sredstava Evropske unije za energetski sektor.
Kako se navodi u Strategiji, dugoročna vizija energetike u BiH je stvaranje konkurentnog i sa aspekta sigurnosti snabdijevanja održivog energetskog sistema.
“Jasan smjer razvoja energetike važan je preduvjet za jačanje investicijskih aktivnosti u
energetici, što će posljedično dovesti i do rasta investicijskih aktivnosti i u drugim, povezanim privrednim granama te imati širi pozitivan učinak na cjelokupnu ekonomiju.
S namjerom postizanja navedene vizije, te ujedno i cilja, definirano je pet ključnih prioriteta te povezanih fokus područja“, konstatira se u Strategiji.
Strateški prioriteti
Prvo na listi strateških prioriteta istaknuto je efikasno korištenje resursa, pri čemu je preizirano da je ugalj trenutno dominantan prirodni resurs u proizvodnji električne energije, koji kao takav predstavlja “jednu od ključnih osnova energetike“.
“lako dugoročni razvoj energetskog sektora BiH podrazumijeva smanjenje štetnih emisija i proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva, i dalje je iznimno važno da se buduće aktivnosli eksploatacije i proizvodnje uglja provode efikasnije, primjenjujući odgovarajuću tehnologiju i metode rada“, potcrtava se u Strategiji, uz opasku da su bh. prirodni potencijali u segmentu nafte i plina potpuno neiskorišteni te da je stoga nužan nastavak istražnih radnji radi dokazivanja komercijalnih rezervi tih energenata i potencijalnog jačanja energetskog bilansa njihovom eksploatacijom.
“S druge strane, buduća snažnija orijentacija prema čistijoj energiji, koja je danas bazirana dominantno na hidroenergetskim potencijalima, zahtijeva dobro gazdovanje prirodnim potencijalima, što podrazumijeva identitikaciju i mapiranje prirodnih resursa i
kapaciteta u svim segmentima obnovljivih izvora energije te procjenu mogućnosti iskorištenja, imajući u vidu održivost i uticaj na okoliš, ali i dugoročne ciljeve dekarbonizacije.
Budući da efikasna transformacija obnovljivih izvora energije u električnu energiju podrazumijeva i iskorištavanje novih, inovativnih tehnologija, važno je stvoriti optimalne uvjete koji će potaknuti njihovo korištenje, a isto pravilo vrijedi i za ostatak energetskog
sektora u kojem digitalizacija, nove tehnologije i lT sistemi omogućavaju smanjenje troškova, kvalitetnji rad te nove poslovne modele“, zaključuje se u definiranju ciljeva koji se odnose na efikasno korištenje resursa.
Sigurna i pristupačna energija je druga tačka liste prioriteta, u elaboraciji koje je upozoreno da BiH trenutno ne može samostalno postići energetsku sigurnost u svim segmentima, primarno zbog nepostojanja vlastite proizvodnje nafte i plina.
“Tu je, prije svega, važno aktivno upravljati fizičkom integracijom tržišta sa
zemljama u okruženju, razumjeti i provesti opcije diverzifkacije dobavnih pravaca te razvijati partnerske odnose s privrednim subjektima koji opskrbljuju domaće trzište
U segmentu nafle i naftnih derivata, potrebno je uspostaviti sistem obaveznih rezervi“, sugerira se u Startegiji.
Treće u redu prioriteta je efikasno korištenje energije, čiji su ključni elementi, kako se pojašnjava u Strategiji, definirani su po uzoru na dugoročnu viziju EU zemalja, “na način da usklade realne interese BiH i zahtjeve evropske Direktive 2012127“.
“Tri su ključne strateške poluge za postizanje ciljeva energetske efikasnosti, a odnose se na uštede u finalnoj potrošnji, procesu transformacije, prijenosa i distribucije električne energije, plina i toplinske energije te kroz stvaranje uvjeta za visokoefikasnu kogeneraciju, odnosno promociju i ekspanziju efikasnih sistema daljinskog grijanja.
Osim navedenih elemenata, bitno je poboljšati zakonski i regulatorni okvir za energetsku efikasnost, definirati finansijske mjere i institucionalni okvir za provedbu, kao i provoditi info kampanje, edukacije i osposobljavanja“, projicira se u Strategiji.
Energetska tranzicija i odgovornost prema okolišu također je jedan od prioriteta definiranih Strategijom, u kojoj se podsjeća da je BiH do 2028. godine preuzela
obvezu smanjenja sumpor -dioksida za 95 posto, azotnih oksida za 62 posto i čvrstih čestica za 88 posto u velikim postrojenja za sagorijevanje.
“Za uspješnu energetsku tranziciju potrebno je sistemski i dosljedno provoditi mjere očuvanja okoliša i racionalnijeg korištenja resursa. Konkretno, potrebno je uvođenje mehanizama redovne kontrole i praćenje ostvarenja pojedinih ciljeva.
Kao idući korak, svakako se predlaže izrada analiza strateškog utjicaja na okoliš te strategije zaštite okoliša i prirode koja će pratiti i energetsku strategiju“, napominje se u Strategiji.
Listu prioriteta zaključuje usklađivanje bh. zakonodavstva s pravnom stečevinom
Evropske unije, odnosno provedba obaveza preuzetih Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice.
“Cilj BiH je uskladiti energetski sektor s Trećim energetskim paketom i budućim EU direktivama.
Odgovarajuće uređenje tržišta u srednjem i dugom roku potaknut će veću efikasnost i konkurentnost te će se ostvariti efikasnije funkcioniranje administrativnog aparata, a najveće povlastice toga imat će krajnji korisnici“, zaključuje se u Strategiji, u vezi sa čijim sadržajem i kvalitetom za sada nema naročitih stručnih analiza i u prvom planu je praktično opći konsenzus da su njome oživljene šanse za pokretanje ozbiljnog investicijskog ciklusa u oblasti energetike.
“Sada, kada je konačno usvojena Strategija, njena implementacija će dovesti do strateškog pristupa sektoru, naravno uz finansijsku podršku EU u okviru IPA II za period 2018-2020. godina. Ovdje je bitno napomenuti da je usvajanje Strategije omogućilo BiH da koristi ne samo novac iz Državnog IPA programa, već i iz regionalnih fondova tipa Višedržavne IPA-e kroz WBIF i tzv. Connectivity Agendu.
Iznos moguće pomoći EU za grantove zavisit će od kvaliteta i zrelosti projekata, kao i napretka BiH u ispunjavanju obaveza koje proizlaze, prije svega, iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i obaveza iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Sada je do nadležnih vlasti u BiH da definiraju svoje potrebe tokom sljedeće faze programiranja.
Prvi korak je da se usvoji Jedinstvena lista prioritetnih projekata u sektoru energetike i odobri od strane Državnog odbora za investicije. Mi očekujemo da će projekti predloženi za razvoj sektora odražavati prioritete za finansijsku pomoć EU u energetskom sektoru, kao što je i naznačeno u nedavno objavljenom IPA II Revidiranom indikativnom strateškom dokumentu za BiH za period 2014.-2020. godina.
Na osnovu navedenog dokumenta za BiH je, samo u okviru IPA II, za zaštitu životne sredine, klimatske akcije i energiju, na raspolaganju 63,2 miliona eura grant sredstava. Napominjemo da se radi o iznosu koji je na raspolaganju, a da će ukupni odobreni iznos zavisiti od samog kvaliteta projekata, kao i od stepena ispunjavanja naših obaveza“, kažu za Business magazine iz državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, odgovarajući na pitanje o obimu i strukturi novčanih sredstava na koja bh. energetski sektor može računati zahvaljujući usvajanju Strategije.
U prvim komentarima usvajanje Strategije, ona se navodi i kao uslov za “privlačenje drugih ulagača u energetski sektor”. Pojašnjavajući zbog čega je nedostatak Strategije predstavljao odvraćajući faktor za privatne investitore i koji su to investicijski projekti te vrste koji bi uskoro mogli biti realizirani zahvaljujući njenom usvajanju, iz Ministarstva naglašavaju da će “transparentna investicijska politika bazirana na jasnim ciljevima energetskog razvoja stvoriti stabilan okvir domaćim, kao i stranim ulagačima“.
“Nakon usvajanja Strategije postavljen je jasan strateški okvir za energetski sektor, čime je povećana i sigurnost da će sredstva biti utrošena na pravi način.
Direktna strana ulaganja u BiH značajno su manja nego u drugim zemljama regije, a jedan od uzroka je i manje povoljna investicijska klima te administrativno-pravne prepreke. U strateškom dokumentu navedene su i opisane glavne prepreke za investiranje u sektor energetike u BiH kao i strateške smjernice za poboljšanje“, ukazuju iz Ministarstva.
Kao plod usvajanja Strategije, odnosno njome planiranih reformi, najavljuju se i sekundarni efekti u vidu većeg zapošljavanja, smanjenja javnog duga i povećanja konkurentnosti u BiH.
Optimizam s rezervom
“Smjernice za BiH baziraju se na politikama održivog razvoja koje u balansu imaju tri aspekta – sigurnost snabdijevanja, konkurentnost cijena i politiku dekarbonizacije, odnosno čišće energije. Samo uz ciljanu efikasnost sektora i efikasno korištenje resursa BiH će u cijelosti omogućiti paralelnu konvergenciju preuzetim obvezama i politikama EU te pozicionirati energetiku kao motor stabilnosti i održivog razvoja ekonomije.
Očekuje se da će sekundarni učinci dovesti do zapošljavanja, smanjenja javnog duga i povećanja konkurentnosti. Dugoročna vizija energetike u BiH je stvaranje konkurentnog i dugoročno održivog energetskog sistema, imajući u vidu aspekt sigurnosti snabdijevanja. Navedenu viziju potrebno je realizirati u okvirima dostupnih kapaciteta, resursa i sa odgovarajućom dinamikom.
Jasan smjer razvoja energetike važan je preduslov za jačanje investicijskih aktivnosti u energetici, uz napomenu da Strategija podrazumijeva ulaganja u energetske objekte u periodu do 2035. god u vrijednosti od devet milijardi KM. To će posljedično dovesti i do rasta investicijskih aktivnosti i u drugim, povezanim privrednim granama što će sve skupa imati širi pozitivan uticaj na cjelokupnu ekonomiju, a time i veće zapošljavanje“, obrazlažu iz Ministarstva navedeni optimizam, koji, čini se, ovoga puta i nije potpuno bez pokrića, sudeći barem prema porukama Delegacije Evropske unije u BiH i Ureda specijalnog predstavnika EU koje su uslijedile nakon usvajanja Okvirne energetske strategije, a u kojima se potencira da je to “važan korak ka otvaranju vrata za finansijsku podršku EU energetskom sektoru BiH u okviru IPA-e II i stvaranje vizije za budući razvoj energetskog sektora u BiH iskorištavanjem njegovog potencijala koji može potaknuti održivi ekonomski rast i uspostaviti okvir za uspješne investicije“. Delegacija i Ured također izražavaju spremnost za dalju saradnju sa svim relevantnim akterima “kako bi se definirala podrška energetskom sektoru, koji može služiti kao okosnica za sveukupan ekonomski rast BiH“.
“Strategije na nivou cijele zemlje su ključni preduslovi kako bi BiH ostvarila pravo na finansijsku pomoć EU.
S obzirom na to da je Okvirna energetska strategija konačno usvojena, njena primjena bi trebalo da dovede do većeg strateškog i koherentnijeg pristupa sektoru, uz prateću finansijsku pomoć EU u okviru programa IPA II za period 2018-2020. Iznos mogućih EU grantova zavisit će od kvalitete i ozbiljnosti projekta, kao i napretka BiH u ispunjavanju obaveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Ugovora o Energetskoj zajednici.
Odgovornost nadležnih vlasti BiH je da definiraju svoje potrebe tokom sljedeće faze programiranja. Očekuje se da predloženi projekti odražavaju prioritete za finansijsku pomoć EU u energetskom sektoru, kako je navedeno u nedavno usvojenom revidiranom Indikativnom strateškom dokumentu za BiH za period 2014-2020.”, u izjavi za Business magazine Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, potvrđuje da se energetski sektor BiH ima osnova nadati napretku, ali i da on prvenstveno zavisi od nas, odnosno od ozbiljnosti i ažurnosti nadležnih bh. institucija, što, imajući u vidu dosadašnja iskustva, uključujući i maratonski proces pripreme i usvajanja Strategije, baca sive tonove u prilično ružičast pogled na taj dokument.
