Prema raspoloživim podacima, rast BDP-a se ubrzao u 1. kvartalu 2018. Brže zapošljavanje uz stabilan rast realne neto plate pomoglo je povećanju maloprodaje za 9,9 posto u prva dva mjeseca u poređenju sa prošlom godinom. Izvoz roba se povećao za prosječno 17,7 posto u prva dva mjeseca 2018., u poređenju sa prošlom godinom (nasuprot 15,7 posto u 4. kvartalu 2017.), dok se uvoz povećao za 10,9 posto u odnosu na prošlu godinu (nasuprot 10,2 posto u 4. kvartalu 2017.), a pokrivenost uvoza izvozom narasla je 500 bp u odnosu na prošlu godinu, do rekordnih 65.7 posto na temelju realnog tromjesečnog pomičnog prosjeka.
Očekujemo rast BDP-a za 3,1 posto u 2018. cikličkog karaktera uz povećanje javnih investicija. Usvajanjem budžeta za 2018., s obavezom privatizacije dva dominantna telekom operatera, BiH je konačno odblokirala drugu tranšu MMF-a (75 miliona eura), koja je bila zamrznuta uslijed nepostojanja političkog dogovora. Odobrenje finansiranja MMF-a bilo je ključno za drugo nadnacionalno finansiranje, od strane EBRD koja se obavezala uložiti najmanje 700 miliona eura (4,4 posto BDP-a) u periodu 2018.-2020. u cestovnu infrastrukturu (koridor Vc).
Glavni pokretač privrednog rasta je još uvijek rast privatne potrošnje od oko 2,5 posto, uz veću zaposlenost, plate, kao i novčane doznake. Neto trgovina će i dalje negativno doprinositi, obzirom da će jača potražnja za uvozom otežana ulaganjima u infrastrukturu koja se finansiraju eksterno, neutralizovati veći izvoz, kojeg potiče potražnja u EU. Rizici za rast su većinom političke prirode, prije izbora u oktobru, tj. sporiji tempo reformi, što bi ponovo moglo utjecati na eksterno finansiranje. Političke tenzije mogu se pojaviti usljed implementacije sudske presude o izbornom zakonu. Nakon izbora, BiH bi mogla ponovno pokrenuti reforme nakon što su vlasti u februaru konačno odgovorile na EU upitnik, te time dovele državu jedan korak bliže članstvu u EU.
Kreditne agencije za rejting, S&P i Moody su potvrdile rejting BiH kao vrlo špekulativan (B i B3 sa stabilnim izgledima), što odražava ekonomsku i institucionalnu slabost, kao i visoku podložnost riziku događaja. Političke podjele, institucionalna slabost i loša implementacija politike još uvijek ograničavaju mogućnost države da popravi svoje loše poslovno okruženje i da time ojača svoj potencijal za rast.
S druge strane, rejtinge podržavaju stalan ekonomski rast, stabilan fiskalni položaj i relativno nisko i prihvatljivo opterećenje dugom. Agencije za rejting bi razmotrile povećanje rejtinga ukoliko bi BiH ubrzala reforme uz stabilnije političko okruženje, što bi pomoglo povećanju potencijalnog rasta i dohotka. Prioritet u reformama treba se dati poboljšanju fizičke infrastrukture, smanjenju birokratije i administrativnih opterećenja, reformama tržišta rada, boljem upravljanju državnim preduzećima, jačoj konkurenciji i poslovnoj klimi.
