BM:Koliko sadašnja organizacija i finansiranje zdravstvenog sektora osiguravaju sposobnost zdravstvenog sistema da se suoči sarastućim očekivanjima stanovništva?
JUNUZ: Prateći prakse Svjetske zdravstvene organizacije, u segmentu zdravstva i zdravstvenog sistema krenuli smo sa reformama i promjenama, ali se segment finansiranja zdravstvene zaštite, nažalost, nije puno promijenio u odnosu na onaj kakav je bio u prethodnom sistemu. Način finansiranja zdravstvene zaštite danas se uglavnom svodi na generiranje sredstava iz doprinosa na plaće. Doprinosi na plaće iznose 12,5 posto na neto dohodak i četiri posto od bruto dohotka, što ukupno iznosi 16,5 posto doprinosa za zdravstvo. Osim sredstava prikupljenih iz doprinosa, tu su i određeni iznosi iz budžeta kojima se finansiraju druge kategorije stanovništva, prvenstveno penzioneri, socijalne kategorije, trudnice, RVI i šehidske porodice, ali budžetska izdvajanja su znatno niža i u ukupnom sistemu učestvuju puno manje u odnosu na sredstva generirana kroz doprinose na plaću.
BM:Koje su nužne reforme u zdravstvenom sektoru u cilju povećanja efikasnosti sektora i jačanja finansijske održivosti ?
JUNUZ:Budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo u prethodnoj godini iznosio je blizu 360 miliona KM. Od toga je za punjenje Fonda zdravstvenog osiguranjaKantona Sarajevo 330 miliona KM osigurano iz doprinosa na plaću. S druge strane, iako je Zakon predvidio da se iz budžeta uplaćuje 12 posto, imamo uplate od 1,2 posto, pa je tako iz PIO/MIO naplaćeno oko pet miliona KM za penzionere. Iz budžeta je također uplaćeno pet – šest miliona KM za nezaposlene osobe, te 2,5 miliona KM za socijalne kategorije. Ako bismo pratili zakonom predviđene procente uplate budžetskih sredstava, realno bi bilo očekivati veće punjenje iz budžeta za Fond zdravstvenog osiguranja KS. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti iZakon o zdravstvenom osiguranjukoncipirani su tako da omogućavaju da postojeći sistem finansiranja zdravstvene zaštite bude održiv. Međutim, nema zadovoljavajuće primjene ove zakonske regulative, što se prvenstveno ogleda u činjenici da svi elementi koji treba da pune zdravstvene fondove ne funkcioniraju onako kako je zakon predvidio. Imamo dosta problema sa uplatama doprinosa, jer mnogi veliki kolektivi nisu u mogućnosti uvijek i blagovremeno ispunjavati svoje obaveze uplate doprinosa. S druge strane, realni sektor ispunjava zakonske obaveze, ali često pribjegava mogućnosti da isplaćuje minimum od onoga što je Zakon predvidio (minimalne plaće pa tako i minimalne doprinose), tako da nemamo očekivana punjenja Fonda.
BM: Koliko je ekonomija opterećena zdravstvenim sektorom?
JUNUZ: Naša poreska politika itekako opterećuje realni sektor, alimislim da doprinosi za zdravstvo nisu toliko opterećujući, jer se ipak to vraća kako realnom, tako i javnom sektoru. Problem je,međutim, simptomatičan u općenitoj promjeni porezne politike. Možemo smanjiti stopu zdravstvenog osiguranja, ali da bi obezbijedili više novca za zdravstveno osiguranje, onda je potrebno oporezovati alkohol, cigarete, luksuz. Iz tih sredstava mogli bi efikasnije napuniti budžete iz kojih je tako moguće više izdvajati za zdravstvo.
BM:Da li su prihodi Zavoda dovoljni za pokrivanje svih zakonskih prava građana i koliko smo odgovorni prema zdravstvenom novcu?
JUNUZ: Problem leži u organizaciji sistema zdravstvene zaštite. Ovakav sistem dosta je fragmentiran iz čega proizilaze nepotrebni troškove u finansiranju zdravstvene zaštite i pratećih elemenata u organizaciji zdravstvenog sistema. KantonSarajevo je već prepoznao nužnost bolje organizacije i u tom pravcu čini određene pomake.U toku su aktivnosti oko reorganizacije i izbijanja nepotrebnih troškova. O zdravstvenom novcu svi moramo voditi računa. Građani imaju određeni stepen odgovornosti u pogledu svog zdravlja i o potrošnji sredstava namijenjenih za zdravstvo.Direktni pružatelji zdravstvenih usluga tj.zdravstveni radnici također imaju veliki stepen odgovornosti u smislu zaštite zdravstvenog novca. Odgovornost ne mogu izbjeći ni sami fondovi, koji imaju mehanizme kontrole i praćenja i potrošnje zdravstvenog novca. Ako svako sa svog stepena odgovornosti adekvatno izvršava svoje obaveze, ostat će dosta prostora da se efikasnije koriste i ona sredstva koja prikupimo.
BM:Kako racionalizirati utrošak sredstava za zdravstvenu zaštitu? Na šta se odnosi izbijanje nepotrebnih troškova koje ste pomenuli?
JUNUZ:Nepotrebni troškovi proizilaze iz nepotrebne usitnjenostizdravstvenih organizacija, odnosno institucija koje se bave zdravstvom. Nemamo potrebe da u Kantonu razvijamo paralelne sisteme pa da se primarnom zdravstvenom zaštitom koja je u nadležnosti domova zdravlja, bave i pojedine zdravstvene ustanove čija namjena nije primarna zdravstvena zaštita.Kanton Sarajevo prepoznao je ovu problematiku i tokom posljednje dvije godine intenzivno radi na racionalizaciji troškova, a u tom pravcu ide i reorganizacija zdravstvenih ustanova. Pored javnih zdravstvenih ustanova, na području Kantona djeluju i privatne zdravstvene ustanove. Zavodni u jednom momentu nije protiv privatnog sektora, štaviše, u cilju osiguranje kvalitetnije zdravstvene zaštite stanovništva i racionalnog trošenja zdravstvenog novca spreman je ponuditi svim zdravstvenim ustanovama u KS da se odazovu na javne pozive i u skladu s mogućnostima i kapacitetima sklope ugovore i sa privatnim sektorom. Međutim, problem često leži u nekapacitiranosti privatnih zdravstvenih ustanova da se jave na javne pozive koji podrazumijevaju sveobuhvatniju zdravstvenu zaštitu. Tako se oni uglavnom javljaju na pozive koji se tiču usluga iz domena specijalističko -konsultativne djelatnosti. Pa, ipak, mislim da je trend sklapanja ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama u povećanju. U pitanju su deficitarne usluge specijalističko- konsultativne i dijagnostičke pretrage, značajne kako bismo smanjili velike gužve i liste čekanja. Na taj način dalismo momogućnost i privatnom sektoru da se uključi i učestvuje u sistemu zdravstvene zaštite.
BM:Koliko su realna rastuća očekivanja građana od samog sistema zdravstvene zaštite?
JUNUZ:Trenutno je u izradi noviZakon o zdravstvenom osiguranje koji treba jasno precizirati za koji tip zdravstvene usluge, koji paket zdravstvene usluge može dobiti osiguranik za uplatu određenog iznosa doprinosa. Nažalost, trenutno je na snazi Zakon koji ne precizira nivo pruženih zdravstvenih usluga, odnosno koji je u tom smislu preširok. To je nerealno.Teoretski, za određena izdvajanja iz neto plaće prema važećem paketu zdravstvenih usluga možete dobiti sve usluge izuzev estetskih operacija.Iako je važećim Zakonom o zdravstvenom osiguranjupredviđena mogućnost za dodatno osiguranje, ona se ne koristi i ne primijenjuje. Mora se znati koji paket zdravstvenih usluga osiguranik može dobiti za novac koji izdvaja prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju – ako hoćete više uplatite dodatno zdravstveno osiguranjesa mogućnosti povrata sredstava. Međutim, kada ćenovi zakon koji bi to propisao ugledati svjetlo dana i izaći u formi nacrta ibiti predmet rasprave još uvijek nije poznato.
BM:Kakva je struktura rashoda Zavodai koliko je transparentan tok sredstava iz uplaćenih doprinosa ?
JUNUZ: Iz prikupljenih sredstava uglavnom finansiramo javni zdravstveni sektor, odnosno ugovorne zdravstvene ustanove sa blizu 330 miliona KM. Imamo značajne rashode poosnovu bolovanja, što je gorući problem. Po osnovu refundacije bolovanja godišnje izdvojimo odšest do sedam miliona KM, isto toliko izdvojimo za ortopedska pomagala i medicinska sredstva, a značajan dio sredstava se izdvoji i za finansiranje posebnih programa zdravstvene zaštite poput zdravstvene zaštite djece i odraslih oboljelih od celijakije, cistične fibroze i nekih težih oboljenja. Finansijski plan Zavoda je transparentan i u svakom momentu mogu se vidjeti prihodovna i rashodovna sredstva.
BM:Zbog čega su nekim grupama hroničnih bolesnika ukinuta prava na besplatne medikamente dok nekih lijekova koji su nužni hroničnim bolesnicima nema?
JUNUZ:Po osnovi zdravstvene zaštite dijabetičara, naša lista lijekova je jedna od boljih u okruženju. Naši dijabetičari imaju pravo na sve lijekove, inzulinske preparate i dodatna medicinska sredstva koji su registrovani u BiH. U tom smislu Zavod i društvo čine dosta. Što se tiče cistostatika, u svijetu je zabilježen porast oboljenja odkarcinoma, a mi smo malo tržište da bi mogli privući farmaceutske kuće koje se bave proizvodnjom ove grupe lijekova. Nejednako punjenje federalnog Fonda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje koji je direktno nadležan za provođenje terapija cistostaticima ponekada dovede u situaciju da u datom momentu nemamo odgovarajućih cistostatika, a u osnovi je problematika javnih nabavki.
BM:Koje mjere u okviru nadležnosti Zavoda bi značajno unaprijedile reformu zdravstvenog sistema?
JUNUZ:Zavod poduzima određene aktivnosti u tom pravcu i u toku smo izrade programa zdravstvene zaštite na svim nivoima, prema kojim ćemo otprilike formirati i cjenovnik usluga za te programe. Na taj način ćemo jasno definirati koliko može koštati pojedini program zdravstvene zaštite i na osnovu toga raspisati poziv svim zdravstvenim ustanovama na području Kantona koje su svojom ponudom spremne da na njega odgovore. Tu je mogućnost da i privatni sektor, ukoliko je spreman i kapacitiran, bude direktno uključen u sistem zdravstvene zaštite. Drugi zavodi na području FBiH će eventualno u skladu sa svojom organizacijom slijediti naše prakse. Ovakvim načinom paušalnog finansiranja zdravstvenog osiguranja ne znamo šta finansiramo i ne možemo kvalitetno da izmjerimo šta dobijamo za taj utrošeni novac. Suština je da jasno definiramo programe i odaberemo zdravstvene ustanove koje će se baviti problematikom zdravstvene zaštite iz tog programa.
