Htjeli ne htjeli, dragi moji, posljednjih mjeseci svi sa dosta pažnje osluškujemo šta se dešava sa Deponijom Uborak kod Mostara. Građani ovoga grada koji žive u okolini Deponije ukazuju na brojne propuste u organizaciji i radu, koji najdirektnije osjećaju posljedice neplanskog (ali i nezakonitog) korištenja isključivo komunalne, kao sanitarne, ali i deponije na koju se u međuvremenu počeo odlagati i mulj, elektronički otpad, eutanizirane životinje. I sve to bez adekvatnih filtera i prečistača.
Ono što je najgore u cijeloj priči jeste da je još prije šest godina Gradskoj upravi Mostar na račun deponovano šest miliona KM namijenjenih sanaciji deponije. Sredstva je osigurala Svjetska banka, a u sanaciju je pogađate uloženo – 0 (slovima: NULA) KM. Ko je, kako i za koje svrhe utrošio šest miliona KM (ne)zna se. Ono što se zna je da umjesto uređene deponije, grad Mostar, ali i država BiH (ali i susjedna Hrvatska pa i EU) imaju realan problem.
Nažalost, ovo je još jedan u nizu primjera kako o menadžmentu i upravljanju znamo malo, a kada se u sve umiješa administracija ovdašnja, još češće i nimalo. Još 2008. godine od Svjetske banke BiH je dobila 40 miliona KM namijenjenih upravljanju otpadom. Kako se upravljalo sredstvima namijenjenim upravljanju otpadom, najbolje ilustrira slučaj Deponije Uborak.
Čitamo, čuli smo i vidjeli kako Švedska, naprimjer, polovinu otpada iz domaćinstava koristi za proizvodnju energije. Naredne godine će u Dubaiu biti završena najveće svjetsko postrojenje za termičku obradu otpada od kojega će se proizvoditi energija kojom će se snabdijevati 120.000 domaćinstava, u Beču spaljivanjem otpada griju 50.000 domaćinstava itd.itd.itd. (da sam maliciozna kao što nisam rekla bih da se i u Sarajevu brojna domaćinstva zimi griju na otpad, stare gume npr. )
U cijeloj ovoj svjetskoj priči sa proizvodnjom energije od otpada mi imamo jedan jedini pogon za proizvodnju energije od biomase (stajskog đubriva) u Bosanskom Šamcu. Još nismo dobacili ni do toga da razvrstavamo otpad (svojevremeno su nam kolege iz jedne strane kompanije ispričale kako su razdvajale papir od ostalog otpada i odustali kada su vidjeli da komunalno preduzeće i kutije sa otpadom od papira i vreće sa ostalim otpadom ubacuju u isti kamion?!?!?) Pogoni za preradu otpada (plastika, pet ambalaža, papir) još su u povojima. Prema raspoloživim podacima, nemamo nijedan pogon za preradu otpada od stakla…
Treba li reći da je u svijetu otpad, smeće ili kako god ga zvali, vrlo, vrlo ozbiljan biznis. A kod nas… Još jedan u nizu „slučajeva“ kojima se bavimo kada eskaliraju. A silni novci utrošeni u „strategije upravljanja otpadom“… Žali Bože posječenog drveća iskorištenog za tone i tone projekata izgubljenih u bespućima lokalnih i drugih administracija.
){kind=link}