Poslodavci nisu zadovoljni mehanizmima za sprečavanje zloupotrebe bolovanja koju je veoma teško dokazati, a tržišna ekonomija ne može podnijeti da je radnik po četiri ili pet godina na bolovanju.
“Formalno pravno propisani mehanizmi za sprječavanje zloupotrebe bolovanja u potpunosti su neefikasni i u praksi se ne primjenjuju. U praksi ima slučajeva prekidanja bolovanja i vraćanja na posao bolesnih radnika dva do tri dana prije isteka perioda do kojeg poslodavci snose troškove bolovanja, da bi se potom ponovo otvorilo bolovanje na teret poslodavca”, rekao je za Business magazine Vejsil Huremović izvršni direktor Sisecam Soda Lukavac.
Institut bolovanja se nerijetko i na različite načine zloupotrebljava, a spektar izmišljenih bolesti i znamenitih “F dijagnoza” koje je lako simulirati je ogroman – anksioznost, stres, poremećaj hranjenja i sl.
“Desio se slučaj da je fabrika obuće čiji je radnik otišao na bolovanje, organizirala kontrolu bolovanja i zatekla radnika kako “bolestan” kosi njivu. Nakon što su mu uručili otkaz, on je tužio poslodavca i Sud ga je s argumentum da se radilo o psihičkim problemima vratio na posao”, rekao je Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Jedno od najdužih u Evropi, u FBiH bolovanje do 42 dana pada na teret poslodavca, a dužina plaćenoga bolovanja na prostoru RS je 30 dana. Bolovanje duža od tih perioda padaju na teret kantonalnih fondova zdravstvenog osiguranja, što oni reguliraju svojim odlukama.
“Poslodavci plaćaju i obavezno osiguranje i plaćaju Fondu zdravstva osiguranje, kada se radi o bolovanju dužem od 30 dana, njima se refundira samo 75 posto od neta što je potpuno neprihvatljivo”, dodao je Škrebić.
Do tačnog broja onih koji uzimaju bolovanje zbog stvarne ili izmišljene bolesti teško je doći, ali je procjena da zavodi zdravstvenog osiguranja u BiH za bolovanja izdvajaju više od 20 miliona KM godišnje.
Iskustva susjednih zemalja koje su u praksi uvele kontrole bolovanja pregledom cjelokupne medicinske dokumentacije i faktičkom provjerom radnika, utjecale su na smanjenje korištenja bolovanja, a tako i do uštede sredstava izdvajanih iz budžeta u ovu svrhu.
S druge strane, među poslodavcima ima i onih koji u kontekstu problematike zloupotrebe bolovanja nastoje djelovati proaktivno i preventivno.
“Mi smo stvorili dobre radne uslove, radnici su specijalizirani za obavljanje poslova vezanih za proizvodnju i preradu mlijeka i takva situacija je doprinijela tome da nemamo zloupotrebe bolovanja“, istakao je za Business magazine Adin Fakić, direktor kompanije Milkos.
