| New York je za mnoge bio prvo što su ugledali po dolasku u Novi svijet – puno ih nikad nije otišlo iz te jedinstvene metropole. Ali sad, u doba korone, mnogi odlaze. Gradski život više nije isti, a i stanovi su preskupi. |
| Ulice New Yorka će mnogi pamtiti po njegovim žutim taksijima. No ovih dana su obilježje grada vozila druge vrste: kamioni za selidbu. Susanne Bertram je jedna od bjegunaca iz grada: rođena u Dortmundu u New Yorku je stvorila karijeru. Šefica je kadrovskog odjela jednog ureda u Manhattanu, njen muž je također uspješan. Ali već u martu im je bilo jasno kako moraju otići: “S koronom smo bili u situaciji da smo se osjetili stisnuti uz zid.”
“Otišli smo iz New Yorka jer je razmjerno brzo postalo jasno da nije moguće raditi od kuće: radimo i ja i muž, a s troje djece i sa skrbi za djecu sve to jednostavno nije bilo moguće u stanu s dvije spavaće sobe.” Jer za New York je i Frank Sinatra pjevao kako je to “grad koji nikad ne spava”. Ali u doba korone je i on u stanju umjetne kome: “S djecom sad u New Yorku jednostavno mnogo toga nije moguće. A mi naravno ne želimo našu djecu pustiti na dječja igrališta New York Citya i onda se brinuti hoće li se tamo od nekoga zaraziti.” Ovo je samo jedna od mnogih priča egzodusa iz “Velike jabuke”: prema telefonskom istraživanju, samo od marta do maja taj je grad napustilo 420.000 Njujorčana. Za grad s preko osam miliona stanovnika se to ne čini mnogo, ali: na jugu Manhattana je oko pet posto stanova prazno, u skupim četvrtima je prazno već skoro pola stanova. Mnogi bogataši koji su živjeli na Upper East Side ili u Sohou su preselili na “obalu milijardera”, u Hamptons na samom vršku poluotoka koji iz New Yorka seže u Atlantik. “Živiš u gradu jer želiš biti u gradu. Ali kad sve bude zatvoreno i nestane, čitava kultura života, restorani, parkovi… Onda je to veoma teško”, kaže Alison Bernstein. Ona je posrednica za prodaju nekretnina i kaže nam kako još nikad nije imala toliko posla: “Naš posao cvjeta! U usporedbi s prošlom godinom i od izbijanja pandemije imamo 350 posto više zahtjeva.” Ali dok su ljudi prije željeli naći svoje mjesto u New Yorku, sad je obratno: žele otići. Ne samo zbog prinudnog mrtvila: New York je uvijek bio skup grad, a zbog korone si mnogi više ne mogu priuštiti život u gradu. Studenti, umjetnici i zaposlenici u gastronomiji… Puno njih je preko noći ostalo bez posla. A mnogi se još spremaju otići: “Pomoć nezaposlenima je zbog korone povećana na 600 dolara sedmično. Kad ta mjera istekne, mnoga domaćinst će doći do svojih granica”, objašnjava ekonomist Stijn Van Neuwerburgh sa sveučilišta Columbia. A onda će mnogi vlasnici kuća istjerati stanare zbog neplaćanja stanarine. Makar su stanarine već pale za oko sedam posto, kaže stručnjak za nekretnine Jonathan Miller, to je još uvijek mnogo novca za malene stanove tako da je mnogo stanova – prazno. “Jednostavno, ovdje ima manje stanara – barem će tako biti dok traje ova kriza.” Šta će biti kad kriza konačno prođe? Hoće li se Njujorčani vratiti u svoj grad? Susanne Bertram je sasvim jasna: ona neće, a misli i da se mnogi drugi neće vratiti. “Život nam je postao bitno jednostavniji nego dok smo živjeli u gradu”, kaže nam. A i New York se već počeo mijenjati. Optimisti se raduju: ako cijene stanova i dalje budu padale, onda će opet mnogi doći u New York. Jer to je grad u koji se uvijek dolazilo – i mnogi više nikad nisu željeli otići. |
|
|
