Piše Armin Zeba
140,40 KM košta jednogodišnjeg e-potpis BH Pošte
146,25 KM košta trogodišnja pametna kartica Hal E-Bank
Nakon maratonskih priprema i višestrukih odgađanja uzrokovanih svim mogućim barijerama – od političkih opstrukcija do tehničkih manjkavosti, 5. januara ove godine podnošenje poreznih prijava elektronskim putem, uz upotrebu elektronskog potpisa trebalo je postati dio uobičajene poslovne rutine poreznih obveznika i u Federalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Međutim, samo desetak dana prije početka primjene te obaveze, ispostavilo se da Porezna uprava FBiH priznaje samo elektronske potpise kupljene od preduzeća JP BH Pošta i Halcom d.d. Ljubljana, ali ne i one izdate od državnih institucija – Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).
UIO i IDDEEA u predviđenom roku nisu pružili potrebne servise za integraciju i dozvoljenu autorizaciju za korištenje e-usluga PU FBiH, tvrde iz Porezne uprave
Različita tumačenja
“U okviru priprema za uvođenje kvalifikovanog elektronskog potpisa (KEP), Porezna uprava je u više navrata tokom 2024. i 2025. godine upućivala inicijative u vezi sa saradnjom, omogućavanja integracije sistema i zahtjeva za dobijanje testnih certifakata prema svim ovlaštenim ovjeriteljima (UIO, IDDEEA, BH Pošta i Halcom), kako bi prilagodila svoj informacioni sistem i pristup e-uslugama koristeći KEP-ove od svih ovjeritelja u BiH.
Nakon svih poduzetih inicijativa, spremnost za saradnju iskazali su samo BH Pošta i Halcom te je u planiranom roku sa navedena dva ovjeritelja integracija informacionih sistema i realizirana.
Preostala dva ovjeritelja u predviđenom roku nisu pružila potrebne servise za integraciju i dozvoljenu autorizaciju za korištenje e-usluga PU FBiH”, obrazložila je Porezna uprava eliminaciju dvaju državnih ovjeritelja iz svog elektronskog sistema.
Uz napomenu da su, imajući u vidu da veliki broj poslovnih subjekata ima kvalificirane elektronske certifikate izdate od UIO, toj instituciji “nuđeno tehničko rješenje primjenjivo na servise za integraciju i dozvoljenu autorizaciju za korištenje e-usluga PU FBiH, koje je bilo prihvatljivo za eksternu kompaniju koja razvija softversko rješenje u UIO, ali uspostava te saradnje je izostala”, iz Porezne uprave potcrtavaju da “informacije da su kvalificirani elektronski certifikati besplatni nisu tačne”.
Softver koji koristi PU FBiH može da se prilagodi kako bi se prevazišli problemi u vezi sa jednoznačnim određivanjem poreskog obveznika po osnovu JMB-a, pomirljivi su u UIO
“To se može provjeriti na stranicama svih ovlaštenih ovjeritelja u BiH, jer se izdaju po dogovorenim cjenovniku i na medijima koji su prilagođeni za upotrebu.
Izuzetak su IDDEEA certifikati, za čiju se upotrebu koristi lična karta, ali isključivo unutar zatvorenog sistema IDDEEA-e i samo za elektronski potpis, a ne za digitalnu autorizaciju i identifikaciju.
Naime, čitači za ličnu kartu, koji bi omogućili potencijalnu integraciju s informacionim sistemom Porezne uprave, nisu besplatni, niti ih IDDEEA izdaje uz ličnu kartu i moraju se naknadno pribavljati na tržištu.
Stoga nisu tačni navodi da je Porezna uprava svjesno odlučila da razvija sistem za pojedine ovjeritelje, niti da vrši diskriminaciju u izboru ovlaštenih ovjeritelja”, glasi viđenje spora o elektronskim potpisima iz ugla Porezne uprave FBiH.
Gdje ustvari leže ključne razlike u tumačenju propisa koje rezultiraju neujednačenom primjenom mehanizma elektronskog potpisa, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pak, objašnjavaju konstatacijom da “osnovni problem je to što kvalifikovana elektronska potvrda koju izdaje UIO, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o jedinstvenom matičnom broju, u svojoj strukturi ne sadrži jedinstveni matični broj (JMB) fizičkog lica – imaoca te potvrde, koji je u informacionom sistemu PU FBiH ključ za jednoznačno određivanje i prepoznavanje poreskog obveznika – podnosioca prijave”.
Pritom, iz UIO kao neosnovanu i besmislenu ocjenjuju tvrdnju da elektronski potpisi koje izdaje ta institucija nisu tehnički i pravno kompatibilni sa informacionim sistemima Porezne uprave FBiH, ali i ukazuju na jednostavan putokaz kojim se postojeća disharmonija može najbrže i najbezbolnije riješiti.
“UIO izdaje kvalifikovane elektronske potvrde u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu i pratećim podzakonskim propisima te je kao takva upisana u Registar ovjerilaca u BiH koji se vodi u Uredu za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri državnom Ministarstvu transporta i komunikacija.
S obzirom da smo se prilikom uvođenja elektronskih usluga i sami susretali sa zakonskim ograničenjima obrade ličnih podataka (u konkretnom slučaju JMB-a) na kvalifikovanim elektronskim potvrdama, kao jedan od mogućih načina prevazilaženja pomenutog problema, u skladu sa Korisničkim uputstvom za elektronsko poslovanje sa UIO uz korištenje kvalifikovanog elektronskog potpisa, za potrebe elektronskog poslovanja sa UIO kreirana je aplikacija ePoslovanje, koja, na osnovu podnesenih informacija od strane obveznika indirektnih poreza, pravi korelaciju između korisnika koji su s nama sklopili ugovor o korištenju Informacionog sistema za elektronsko poslovanje, njihovih zastupnika u carinskom ili poreskom postupku (npr. špeditera ili knjigovođa) i kvalifikovanih elektronskih potvrda koje izdaju UIO i ostali kvalifikovani ovjerioci upisani u Registar.
To je jedan od potencijalnih načina na koji softver koji koristi PU FBiH može da se prilagodi kako bi se prevazišli problemi u vezi sa jednoznačnim određivanjem poreskog obveznika po osnovu JMB-a”, ističu iz UIO, potcrtavajući da su važeći tehnički i sigurnosni standardi koje UIO BiH zahtijeva za elektronski potpis u svojim e-servisima potpuno u skladu sa relevantnim kriterijima Evropske unije.
Uz opasku da izdaju kvalifikovane potvrde usklađene sa eIDAS uredbom EU broj 910/2014, kojom su propisana pravila za elektronsku identifikaciju i usluge povjerenja u elektronskim transakcijama na tržištu EU, te kreirane po evropskom standardu X.509 verzija 3, koji definira format digitalnih certifikata korištenih u kriptografiji i sigurnim komunikacijama, iz UIO podsjećaju da u svojim e-servisima koriste kvalificirane elektronske potvrde svih ostalih certificiranih ovjerilaca u BiH – IDDEEA-e, BH Pošte i slovenskog Halcoma.
Iz IDDEEA-e, pak, za sada ne žele produbljivati raspravu i ostaju pri ranije iskazanom negiranju optužbi iz Porezne uprave FBiH ”u dijelu u kojem se tvrdi da kvalificirani elektronski certifikati nisu besplatni te da rješenje IDDEEA-e služi samo za elektronski potpis unutar zatvorenog sistema i ne omogućava digitalnu autorizaciju i identifikaciju”.
“IDDEEA trenutno ne koristi rješenje kvalificiranog elektronskog potpisa na ličnoj karti iz jednog jedinog razloga – iako je kvalificirani certifikat tehnički upisan u lične karte, Vijeće ministara BiH još uvijek nije usvojilo odluku o visini naknade za njegovo korištenje, zbog čega ta funkcionalnost ne može biti puštena u primjenu u prvobitno planiranom obliku.
Umjesto toga, IDDEEA kao ovjeritelj pruža uslugu kvalificiranog elektronskog potpisa putem rješenja za udaljeno potpisivanje e-Potpis, u potpunosti u skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu BiH i relevantnim međunarodnim standardima, pri čemu se kvalificirani certifikat sigurno čuva i koristi bez potrebe za čitačima ličnih dokumenata ili dodatnom opremom”, glasi IDDEEA viđenje sporne situacije, koje je potrijepljeno i napomenom da je ta agencija razvila jedinstveno mjesto prijave zasnovano na savremenom i globalno prihvaćenom protokolu autorizacije OpenID Connect, “kojim se omogućava sigurna autentikacija i prijava na treće informacione sisteme korištenjem kredencijala za kvalificirani elektronski potpis”, za šta se kao primjer uspješne praktične primjene navodi usluga ePBA3 (elektronska potvrda o prebivalištu/boravištu) Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, “koja uspješno koristi upravo navedeni mehanizam prijave”.
PU FBiH je vlastitim tehničkim pristupom svjesno odlučila razvijati sistem koji se može integrisati isključivo sa rješenjima privatne kompanije Halcom i BH Pošte, decidan je stav IDDEEA-e
Podsjećajući da je kvalificirani elektronski potpis koji izdaje IDDEEA besplatan, iz Agencije apostrofiraju da trenutno raspolažu i najvećom mrežom lokacija na kojima građani mogu besplatno aktivirati svoj kvalificirani elektronski potpis i digitalni identitet, te da su, u skladu s tim, izdali i najveći broj kvalificiranih elektronskih potpisa u BiH.
Pogodovanje privatnicima
No, u IDDEEA-i ne ostaju samo na prezentiranju vlastitih tehničkih i infrastrukturnih mogućnosti, nego i prilično direktno sugeriraju na sumnju da Porezna uprava FBiH pokušava “loviti u mutnom”, konstatirajući da je “PU FBiH vlastitim tehničkim pristupom svjesno odlučila razvijati sistem koji se može integrisati isključivo sa rješenjima privatne kompanije Halcom i BH Pošte”.
“Takvim pristupom, građani i privreda Federacije BiH dovedeni su u situaciju da snose dodatne troškove te da im nije omogućeno korištenje rješenja koja su razvile državne institucije.
IDDEEA građanima nudi potpuno besplatno rješenje za kvalifikovani elektronski potpis na više od 30 lokacija širom BiH, a PU FBiH je tu činjenicu svjesno ignorisala, favorizujući rješenja koja građane i privredu izlažu značajnim finansijskim troškovima.
Tokom 2025. PU FBiH je održala samo jedan online sastanak sa predstavnicima IDDEEA-e. Na tom sastanku, predstavnici PU FBiH i privatne kompanije koja je razvijala softversko rješenje za njene potrebe, nisu pokazali spremnost da rješenje koje je još bilo u fazi razvoja prilagode postojećem i funkcionalnom rješenju kvalifikovanog elektronskog potpisa IDDEEA-e.
PU FBiH je, kao i druge institucije, bila dužna razviti sistem koji bi prihvatao kvalifikovane elektronske potpise svih ovjeritelja – umjesto toga, pokušava vlastitu tehničku i organizacionu nespremnost prikazati kao problem državnih institucija.
Činjenica je da su državne institucije ponudile rješenja koja se već uspješno koriste u brojnim sistemima širom BiH, ali ih PU FBiH nije uvrstila u svoj sistem, čime se jasno favorizuju dva ovjeritelja čija rješenja građane i privredu značajno finansijski opterećuju”, argumentiraju svoje sumnje iz IDDEEA-e.
Dok nadležne entitetske i državne institucije vode verbalni rat u kojem rafalno ispaljuju stručne pojmove apsolutno nerazumljive široj javnosti, obostano s ciljem zamagljivanja suštine problema koji evidentno leži u neprofesionalnosti i neefikasnosti svih aktera ove administrativne farse, a vjerovatno i u međusobnim ličnim animozitetima i viškovima sujete njihovih čelnika, poreznim obveznicima ostaje samo da čekaju i računaju koliko će ih ta rašomonijada u konačnici koštati.
Da stvari zadugo neće leći na svoje mjesto, potvrđuje i posljednje u nizu saopštenja Porezne uprave FBiH povezane sa ovom tematikom, u kojem se federalni porezni obveznici obavještavaju da su ”u prethodnom periodu zabilježene određene tehničke poteškoće kod elektronskog podnošenja poreznih prijava putem kvalificirane elektronske potvrde”.
“Uzimajući u obzir navedene okolnosti, Porezna uprava će u narednom periodu postupati s povećanim stepenom razumijevanja i tolerancije u slučajevima nemogućnosti podnošenja poreznih prijava, pod uslovom da porezni obveznici uredno izmiruju porezne obaveze po prijavama koje zbog tehničkih poteškoća nisu mogli podnijeti elektronskim putem uz upotrebu KEP-a”, navodi se u tom saopćenju, ali uz istovremeno ukazivanje na obavezu da ”svi oni koji još nisu pribavili KEP, to učine u što kraćem roku, kako bi mogli podnositi porezne prijave putem portala ePorezna”.
Cjenovnici BH Pošte i Halcoma
Prema aktuelnom cjenovniku BH Pošte, kvalificirana elektronska potvrda s jednogodišnjim važenjem košta 140,40 konvertibilnih maraka, a sa trogodišnjim 187,20 KM. Cijena reizdavanja PIN/PUK podataka je 29,25 KM.
U slučaju Halcoma, cijena trogodišnje pametne kartice sa nekvalificiranim ili kvalificiranim certifikatom za korisnike Hal E-Bank iznosi 146,25 KM, a pametna kartica sa kvalificiranim certifikatom za pravna lica 193,05 KM, s tim što je moguća i njena hitna izrada uz doplatu 117 KM. Uz to nužni čitač pametnih kartica košta 93,60 KM.
S jednakim rokom važenja, USB ključ sa nekvalificiranim ili kvalificiranim certifikatom za korisnike Hal E-Bank košta 210,60 KM, a USB ključ sa kvalificiranim certifikatom za pravna lica 234 KM (uz eventualnu doplatu 117 KM za hitnu izradu).
Obnova Halcom digitalnih potvrda, odnosno njihovo preuzimanje na postojeću pametnu karticu ili USB ključ, košta 128,70 KM (uz rok važenja od tri godine), a ponovno printanje PIN-a 35,10 KM.
