Član gradske vlade za klimu Jürgen Czernohorszky naglašava da zakon garantuje kontinuitet klimatskih mjera. “Klimatske politike ne smiju zavisiti od trenutne političke situacije. Beč je odlučio zaštitu klime pretvoriti u zakonsku obavezu kako bi građani i buduće generacije imali sigurnu i kvalitetnu životnu sredinu”, kaže Czernohorszky.
Ukupni budžet predviđa sredstva za sve klimatske projekte, a samo u obnovu i proširenje vodovodne mreže bit će uloženo oko 78,6 miliona eura. Preostali dio obuhvata ulaganja u zelene površine, parkove, urbanu šumu, energetske projekte, kružnu ekonomiju i druge ekološke mjere.
Ovakva ulaganja se nastavljaju bez obzira na krize, ekonomske pritiske i inflaciju, energetske izazove povezane s prelaskom na održive izvore energije, ali i prirodne klimatske ekstremne događaje poput toplotnih valova i poplava, koji zahtijevaju hitna ulaganja u zaštitu građana i infrastrukture.
U praksi, zakon znači nastavak ulaganja u zelene površine i urbane parkove, posebno u gusto naseljenim dijelovima grada. Poseban projekt je pretvaranje nekadašnjeg ranžirnog kolodvora u Breitenleeu u prirodni rezervat za zaštićene vrste, dok se paralelno šire manje šumske zone unutar urbanih četvrti.
Beč nastavlja prelazak na obnovljive izvore. Solarni program je već premašio ciljeve, a nove subvencije i strategije za hlađenje stambenih objekata dodatno smanjuju potrošnju energije.
Klimatski zakon posebno naglašava kružnu ekonomiju. Grad se obavezao da postane “zero waste”, uz smanjenje otpada i racionalno korištenje resursa. Strategija kružne ekonomije primjenjivat će se u cijelom gradu od 2026. godine, s jasno definiranim ciljevima i mjerama praćenja.
Primjenom zakona, Beč pokazuje da klimatska zaštita nije luksuz niti politički kompromis, već dugoročna investicija u zdravlje, okoliš i kvalitet života svih građana.
