Tema trećeg dana SECW-a, je bila ”Oblikovanje budućnosti energetskog sektora”. Za ovu je temu zabilježen veliki interes učesnika SECW-a. Dan je započeo VIII panelom ovogodišnje Sarajevske sedmice energije i klime. Uvodnim govorom se obratio Stratos Tavoulareas, Stručnjak za energetski sektor, Svjetska banka.
Panel VIII: Taksonomija EU-a: Zelena ulaganja, finansiranje i izgradnja projekata”
Organizator panela je bio SECW, dok je uvodnu prezentaciju predstavio Rudi Vončina, EIMV – Elektroinštitut Milan Vidmar, Ljubljana, a moderator je bila Naida Hausmann, Voditelj Radne grupe za obnovljive izvore energije, viši stručnjak za obnovljive izvore energije, Sekretarijat energetske zajednice SEnZ, Republika Austrija.
Panelisti/ice su bili:
- Rudi Vončina,– Elektoinštitut Milan Vidmar (EIMV), Ljubljana;
- Pablo Obrador Alvarez, rukovodilac energetskog sektora za JI i Tursku, KfW centrala;
- Maria Đogić, Rukovoditelj za ekonomske poslove u Uredu generalnog direktora, JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar (EP HZHB), Bosna i Hercegovina;
- Armin Ridžalović, šef Kancelarije za BiH i CG, Međunarodna financijska korporacija IFC;
- Duško Krsmanović PhD, ambasada Ujedinjenog Kraljevstva UK;
- Amer Cviko, Izvršni direktor, Razvojna banka FBiH.
Panel je služio kao pojašnjenje da EU Taksonomija kao klasifikacijski alat daje jasne informacije koje su to investicije i aktivnosti održive i koji pomaže investitorima i kompanijama da ulažu i u okolišno prihvatljive privredne aktivnosti. Panel je obradio ključne finansijske aspekte realizacije projekata, finansiranja projekata definisanih kroz NECP. Diskutovalo se i o PPA ugovorima, tržišnim premijama i otkupnim cijenama, do kreditnih rizika koji utječu na bankabilnost. Poseban naglasak je bio na izazovima oko bankarskih garancija, s analizom da se njihovo aktiviranje odgodi do puštanja postrojenja u pogon, čime bi se smanjilo finansijsko opterećenje investitora. Uz finansiranje, raspravljalo se i o operativnim izazovima u gradnji – od složenih dozvola i manjka stručne radne snage do tehničkih problema koji utječu na dinamiku provedbe projekata.
Završne riječi dao je Rudi Vončina koji je naglasio ključne finansijske aspekte realizacije projekata, PPA ugovora, tržišnih premija i otkupnih cijena. Naglasio je važnost EU taksonomije kao glavni i ključni alat u samoj realizaciji bez kojeg neće biti moguće u potpunosti implementirati sve ciljeve agende.
Panel IX: „Priprema, izgradnja i otpornost infrastrukture za energetske izazove sa osvrtom na blackout”
Organizator Panela je bio Projekat „EU4Energy“ kojeg finansira EU, a uvodnu prezentaciju su obavili;
- Dragan Komljenović, viši naučni saradnik, Hydro-Quebec/IREQ, Kanada;
- Mathaios Panteli, docent, Univerzitet Kipra & Imperial College London & Université libre de Bruxelles, Republika Kipar;
- Jean Raymond, inženjer RAMS, Hydro-Quebec, Kanada; Marc Morissette, inženjer za planiranje sistema prijenosa, Hydro-Quebec Canada;
- Marc Morissette, inženjer za planiranje sistema prijenosa, Hydro-Quebec, Kanada.
Moderator Panela je bio Anes Kazagić, pomoćnik direktora za razvoj, Elektroprivreda BiH, a panelisti/ce su bili:
- Adnan Muharemović, Nezavisni operator sistema BiH;
- Dragan Komljenović, viši naučni saradnik, Hydro-Quebec/IREQ, Kanada-online;
- Muhidin Lelić, direktor, Primijenjeno istraživanje i razvoj, izvršni savjetnik, Quanty Technology, Sjedinjene Američke Države;
- Mathaios Panteli, docent, Univerzitet na Kipru i Imperial College London i Université libre de Bruxelles, Republika Kipar – online;
- Jean Raymond, RAMS inženjer, Hydro-Quebec Kanada – online;
- Marc Morissette, inženjer za planiranje prenosnog sistema, Hydro-Quebec Kanada.
Panel je imao za cilj da okupi stručnjake iz akademske zajednice, međunarodnih istraživačkih instituta, energetike, nauke o klimi, inženjeringa, menadžmenta rizika i otpornosti, uključujući cyber sigurnost, kako bi razmijenili iskustva, ideje i najbolje prakse. Fokus panela je bio na izazovima i rješenjima vezanim za otpornost kritične infrastrukture, posebno elektroenergetskih mreža, u kontekstu klimatskih promjena i povezanih ekstremnih vremenskih događaja, drugih poremećaja i cyber sigurnosti. Panel se bavio strategijama i mjerama potrebnim za jačanje otpornosti elektroenergetskih mreža na ove događaje i njihove posljedice, promovišući holistički pristup izgradnji otpornosti. Obrađena je i druga kritična infrastruktura. Diskusija je obuhvatila nedavne slučajeve nestanka električne energije na Zapadnom Balkanu, u Kanadi, Španiji i Portugalu, kao i u drugim dijelovima svijeta, analizirajući uzroke i posljedice ovih prekida u snabdijevanju. Učesnici panela su zajednički istražili kako ovakvi događaji utiču na stabilnost energetskih sistema i koje su mjere potrebne za jačanje otpornosti infrastrukture. Poseban naglasak je stavljen na inovativne pristupe i tehnologije koje mogu pomoći u sprječavanju nestanaka električne energije, uključujući unapređenje planiranja, izgradnje i održavanja energetskih postrojenja i drugih sistema kritične infrastrukture. Cilj panela je bio pružanje konkretne preporuke za naredne korake u izgradnji otpornosti elektroenergetskih mreža i drugih sistema kritične infrastrukture na klimatske promjene i druge poremećaje, sprječavanju nestanaka električne energije ili većih prekida u snabdijevanju, jačajući time otpornost energetskih sistema i osiguravajući stabilnije energetsko snabdijevanje pred budućim izazovima klimatskih promjena.
Zaključak Panela dao je Anes Kazagić, koji je kazao da jačanje elektroenergetske mreže mora biti prioritet broj 1, nakon čega se mora pristupiti velikim kapitalnim ulaganjima koja imaju za cilj pružanje sigurnosnog okvira za zaštitu podataka, mreže i infrastrukture, kroz specijalne softwarske sisteme i tehnička rješenja.
Panel X: „Od otpada do energije u tranziciji cirkularne ekonomije i razvoju resursno efikasnih poslovnih modela u regionu”
Panel „Od otpada do energije u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji i razvoju resursno-efikasnih poslovnih modela u regionu” održan je 24. septembra 2025. u Hotelu Hills, Ilidža. Panel je organizovala Ambasada Republike Češke u Bosni i Hercegovini, moderirao Hamdija Mujezin, direktor Green Mind, a učesnici su bili:
- Igor Stojanović, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine;
- Maja Čolović Daul, direktorica Dekonta BH d.o.o.;
- Ognjen Grebo iz Options z.s.;
- Tomas Thernström, stručnjak za cirkularnu ekonomiju iz Stockholmski institut za okoliš (SEI).
Rasprava je polazila od strateškog i regulatornog okvira za cirkularnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini i pokazala kako su se javne politike pretočile u konkretne projekte na terenu, uz naglasak na koordinisanu ulogu entitetskih ministarstava, kantonalnih ministarstava i jedinica lokalne samouprave u planiranju, određivanju prioriteta i transparentnom upravljanju podacima. Kao ogledni primjeri istaknute su inicijative Češke razvojne agencije u općini Žepče, općini Tešanj i opštini Teslić, gdje se mjeri smanjenje količine otpada, ostvaruju operativne uštede, otvaraju novi izvori prihoda i jačaju lokalni kapaciteti za pripremu i vođenje projekata cirkularne tranzicije.
Posebna pažnja posvećena je rješenjima pretvaranja otpada u energiju, te ulozi digitalizacije i inovacija u razvoju resursno efikasnih poslovnih modela, uključujući razradu mogućnosti finansiranja kroz programe fondova za zaštitu okoliša na entitetskom i kantonalnom nivou, donatorske mehanizme, revolving fondove, podjelu rizika i zelenu javnu nabavku. Detaljno je razmotreno kako informacijski sistem upravljanja otpadom i federalni plan upravljanja otpadom mogu preciznije usmjeriti buduće investicije ka rješenjima cirkularne ekonomije. Iz perspektive privrednih subjekata otvorena su pitanja predvidivosti propisa, razvoja tržišta sekundarnih sirovina, primjene modela proširene odgovornosti proizvođača, te osmišljavanja poticaja i podrške razvoju cirkularnih poslovnih modela.
U diskusiju su ugrađena iskustva iz Češke Republike, uključujući organizaciju preuzimanja i reciklaže fotonaponskih panela putem sistema povrata i namjenskih fondova, kao i iskustva iz Švedske, s fokusom na industrijsku simbiozu, podsticanje inovacija, istraživanje i razvoj, te klastersku saradnju, zajedno s motivacijskim instrumentima za aktivno uključivanje građana.
Sadržaj panela bio je osmišljen tako da najprije precizno razloži ključne izazove i prilike, od institucionalne koordinacije i usklađivanja propisa, preko dostupnosti podataka i standardizacije pokazatelja, do bankabilnosti projekata i uključivanja zajednice i privrednih subjekata, zatim da mapira partnerstva između državnih i entitetskih institucija, kantonalnih ministarstava, jedinica lokalne samouprave, privrede, akademske zajednice i nevladinih organizacija, te da na kraju prevede nalaze u operativne korake. Raspravljalo se o jačanju planiranja i upravljanja podacima, razvoju tržišta sekundarnih sirovina i proširene odgovornosti proizvođača, o zelenoj javnoj nabavci i inovacionim fondovima, kao i o potrebi da se pilot projekti sistematski mjere, evaluiraju i skaliraju kroz jasne modele finansiranja i upravljanja rizikom. Umjesto pukog popisa preporuka, panel je naglasio da su stubovi uspjeha međuzavisni: dosljedna provedba politika mora ići ruku pod ruku s ulaganjima u infrastrukturu i kapacitete, širenje pilot projekata zahtijeva održive financijske instrumente, standardne operativne procedure i jasne kriterije za selekciju, a aktivno učešće građana i privrede traži dvosmjerne kanale povratnih informacija, transparentne usluge i motivacijske mehanizme koji grade povjerenje.
Zaključno, panel je ponudio jasan okvir za period od tri do pet godina: operacionalizovati postojeće planove kroz prioritetne projekte s mjerljivim pokazateljima, osigurati stabilne i kombinovane izvore finansiranja (budžetske linije, fondovi za zaštitu okoliša, donatorski i revolving mehanizmi), uspostaviti standarde za praćenje i verifikaciju rezultata, te sistemski podržati lokalne lance vrijednosti cirkularne ekonomije – od odvojenog prikupljanja i reciklaže, do industrijske simbioze i rješenja pretvaranja otpada u energiju. Time se cirkularna ekonomija iz koncepta prevodi u konkretne ekološke koristi kroz smanjenje otpada i emisija, te u ekonomske koristi kroz uštede, nove prihode i otvaranje radnih mjesta u Bosni i Hercegovini.
Panel XI: „Pravedna tranzicija u regijama bogatim sa ugljem“
Organizator Panela je bio SECW, dok je uvodnu prezentaciju prezentirala:
- Rachel Bernice Perks, viša stručnjakinja za rudarstvo, Svjetska banka.
Moderator Panela je bila Branka Knežević, šefica odsjeka za primarnu energiju i politiku, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, MVTEO BiH, a panelisti/ce su bili:
- Monika Figaj, stručnjakinja za klimatske promjene i pravednu tranziciju, Sekretarijat Energetske zajednice, Republika Austrija;
- Edin Lapandić, pomoćnik direktora za razvoj, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (EPBiH) Bosna i Hercegovina;
- Saša Solujić, voditeljica Tima, BiH SuTRA, Stockholm Environment Institute;
- Nevena Smilevska, koordinatorica za Pravednu tranziciju Zapadnog Balkana, Bankwatch;
- Amila Alibegović, stručnjakinja za socijalnu i ekonomsku tranziciju, nLogic Advisory;
- Victoria Monchuk, Viša stručnjakinja za zapošljavanje, Svjetska banka.
Fokus je bio na ključnim aspektima implementacije Mape puta za pravednu tranziciju u regijama bogatim sa ugljem. Diskusija je obuhvatila primjenu definisanih pilot-projekata u rudnicima RMU Banovići dd Banovići i rudnicima u sastavu JP Elektroprivreda BiH, s naglaskom na uspješno provođenje pravedne tranzicije. U središtu rasprave bila je i neophodnost zajedničkog pristupa lokalnih zajednica, rudarskih kompanija i vlada, uz svestran angažman međunarodnih projekata i finansijskih institucija, uključujući Svjetsku banku i projekat BiH SuTRA, te akademsku zajednicu. Panel je istražio izazove i prilike koje se pojavljuju pri realizaciji strategija pravedne tranzicije, kao i praktične primjere saradnje između svih relevantnih aktera. Cilj panela je bilo razvijanje konkretnih preporuka za efikasne i inkluzivne tranzicijske strategije, te obrađuje i temu tranzicije, a što važnosti pripreme i usmjeravanja nove i postojeće radne snage neophodne za provedbu, što će osigurati održiv razvoj lokalnih zajednica, dok će istovremeno pridonijeti smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva. Kroz dijalog i razmjenu iskustava, panel je omogućio kreiranje smjernica za buduće aktivnosti, uz osiguranje da pravedna tranzicija bude centralni fokus u razvoju energetskih sistema u regionima bogatim ugljem.
Zaključke je dala Branka Knežević sa naglaskom na kreiranje smjernica za uspješno provođenje pravedne tranzicije u Bosni i Hercegovini, kao i praktične primjere saradnje između svih relevantnih aktera.
Panel XII: “Uloga kritičnih minerala u energetskoj tranziciji i uticaj na održivi razvoj“
Organizator XIII Panea je bio Projekat „EU4Energy“ kojeg finansira EU. Uvodnu prezentaciju je dao Toni Nikolić, viši stručnjak za rudarstvo, projekat „EU4Energy“ finansiran od strane EU, BIH i Meliha Džindo, rukovodilac tima za geologiju, Rudarski institut u Tuzli, BIH. Moderator Panela je bila Viktorija Musa, Stručni suradnik za energetiku, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, (MVTEO BiH).
Panelisti/ice su bili:
- Remi Pelon, viši specijalista za rudarstvo, Svjetska banka (SB), Belgija;
- Slaviša Jelisić;
- Begajeta Habota, šefica Odjela za geologiju, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI);
- Vedad Demir, direktor Federalnog geološkog instituta, BiH;
- Meliha Džindo, rukovodilac tima za geologiju, Rudarski institut u Tuzli, BIH;
- Ljiljana Medić (Politehnički univerzitet u Madridu;
- Paul Smallbone, Generalni direktor operacija, Adriatic Metals d.o.o BiH:
Panel je okupio stručnjake iz projekta „EU4Energy“ finansiranog od strane EU, međunarodne donatore, akademsku zajednicu, institucije, industriju i privatni sektor, koji će zajednički identifikovati izazove i definisati prilike koje tržište kritičnih minerala nudi regionu. Panel diskusija je dala za cilj fokus na strateški značaj kritičnih mineralnih resursa u kontekstu ubrzane energetske tranzicije i rastućih ekoloških izazova. Kroz razmjenu stavova i stručne prezentacije, uzimajući u obzir izvještaj o stanju kritičnih sirovina u BiH koji je pripremio projekat „EU4Energy“ finansiran od strane EU, panel je osvijetlio potencijale Bosne i Hercegovine u oblasti istraživanja, eksploatacije i prerade kritičnih minerala, te njihovu ulogu u jačanju regionalnih i evropskih lanaca snabdijevanja. Poseban naglasak je stavljen na doprinos ovih resursa ostvarivanju klimatskih ciljeva EU, uključujući dekarbonizaciju, razvoj obnovljivih izvora energije, električnih vozila i održive energetske infrastrukture. Učesnici su također razmotrili principe cirkularne ekonomije kao alat za održivo upravljanje mineralnim resursima.
Finalne riječi za kraj je dala i Viktorija Musa koja je kazala da je konačni cilj razviti smjernice i preporuke koje mogu pomoći Bosni i Hercegovini i regionu da strateški koriste svoje resurse u skladu sa održivim razvojem i klimatskim ciljevima EU.
