3,7% učešće monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervam
17,6 milijardi KM iznosile devizne rezerve krajem 2024.
Ostvareno 40 % više neto kamatnih prihoda u stranoj valuti
Iako su globalni ekonomski uslovi, tokom prethodne godine i dalje bili podložni oscilacijama, Centralna banka BiH je nastavila dosljedno upravljati deviznim rezervama na siguran i profitabilan način, te je godinu završila sa rekordnim nivoom deviznih rezervi. Ostvareni su značajni rezultati zahvaljujući pravovremenoj i adekvatnoj investicionoj strategiji, koja je doprinijela rastu prihoda i očuvanju sigurnosti aktive, ističe Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine u razgovoru za Business Magazine.
BM: U osvrtu na protekli period proveden na funkciji guvernerke, šta biste izdvojili kao najveće iskorake Centralne banke BiH ostvarene u tom periodu i, s druge strane, najozbiljnije izazove s kojima ste se suočili kao čelnica krovne bosanskohercegovačke finansijske institucije?
SELIMOVIĆ: Proteklih 20 mjeseci, koliko sam na čelu Centralne banke Bosne i Hercegovine, bio je vrlo uspješan s velikim brojem realiziranih ili započetih projekata.
Iako su globalni ekonomski uslovi, tokom prethodne godine i dalje bili podložni oscilacijama, Centralna banka BiH je nastavila dosljedno upravljati deviznim rezervama na siguran i profitabilan način, te je godinu završila sa rekordnim nivoom deviznih rezervi. Ostvarili smo značajne rezultate zahvaljujući pravovremenoj i adekvatnoj investicionoj strategiji, koja je doprinijela rastu prihoda i očuvanju sigurnosti aktive. Posljedično, na kraju godine koeficijent pokrića monetarne pasive deviznim rezervama, kao ključni indikator stabilnosti valutnog odbora, porastao je na visokih 108,4 posto, čime je dodatno osnažena monetarna stabilnost i povećana otpornost na potencijalne rizike. Upravo efikasno i efektivno upravljanje deviznim rezervama rezultiralo je ostvarivanjem značajnog neto profita za našu instituciju. U pogledu deviznih rezervi, značajno je spomenuti da smo povećali učešće monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama. Također, u 2024. godini značajno su povećani kapital i rezerve u odnosu na godinu ranije. Sigurna sam, zahvaljujući vrijednom timu Centralne banke BiH, i ove godine ćemo ostvariti dobit i dobre rezultate.
Pokrenuli smo aktivnosti na modernizaciji platnih sistema sa posebnim naglaskom na integraciju Bosne i Hercegovine u Jedinstveno područje plaćanja u eurima – SEPA. Ovaj korak predstavlja jedan od prioriteta iz Plana rasta za Zapadni Balkan i značajan iskorak u modernizaciji i digitalizaciji platnog prometa u zemlji, čime će se povećati efikasnost i sigurnost finansijskih transakcija, kao i unaprijediti funkcionalnost domaćeg platnog sistema. Ovaj vrlo zahtjevan proces trebalo bi da rezultira podnošenjem aplikacije za članstvo naše zemlje u SEPA područje tokom ove godine.
Paralelno, radimo i na uspostavljanju sistema instant plaćanja na Zapadnom Balkanu, a potpisivanjem Pisma namjere s Bankom Italije, zvanično je počeo i ovaj proces. Sporazumom o saradnji predviđeno je da Banka Italije isporuči sistem instant plaćanja, zasnovan na replici TIPS usluge, što je evropska platforma za izmirenje plaćanja u realnom vremenu, koju je osmislila, kreirala i kojom upravlja Centralna banka Italije u ime Eurosistema. Nova platforma, čija je vrijednost više od dva miliona eura, bit će operativna sredinom 2026. godine i omogućit će 24h plaćanja u svim valutama zemalja učesnica.
Uveli smo jedinstvenu naknadu za obavljanje platnih transakcija, čime je komercijalnim bankama omogućeno jednoobrazno postupanje bez obzira na vremenski interval poravnanja međubankarskih transakcija.
Ako se fokusiramo na izazove, spomenut ću globalnu ekonomsku nestabilnost, geopolitičke i ekonomske turbulencije, što je zahtijevalo značajnu prilagodbu u investiranju, poslovanju te dodatnu pažnju u očuvanju stabilnosti domaće valute i valutnog odbora. Izazove u djelovanju predstavljaju i digitalna transformacija i modernizacija, naročito u pogledu priprema za pristup SEPA standardima i unapređenju platnog sistema. Poseban izazov predstavljaju napadi na nezavisnost CBBiH i očuvanje integriteta institucije koja vodi monetarnu politiku BiH. Centralna banka BiH je institucija države Bosne i Hercegovine, potpuno je nezavisna od Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, te bilo koje javne agencije i organa i nije u vlasništvu entiteta, kao „dioničko društvo“, što se u javnom diskursu često navodi kao potpuno pogrešan pristup.
Da zaključim – jedan vrlo dinamičan i uspješan period za Centralnu banku Bosne i Hercegovine uz aktivnosti kojima je očuvana monetarna stabilnost i dat značajan doprinos finansijskoj stabilnosti zemlje.
BM: Kada ste preuzeli dužnost, kao ključne prioritete istakli ste očuvanje valutnog odbora, stabilnosti i sistema rada Centralne banke BiH. S obzirom na to da je rad Centralne banke BiH zasnovan na stabilnom i jasno definisanom okviru, može se steći utisak da su ti prioriteti već u velikoj mjeri unaprijed osigurani – koliko prostora ste imali za konkretne pomake?
SELIMOVIĆ: Smatram da sam, skupa sa Upravnim vijećem, menadžmentom, i svim zaposlenicima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ispunila osnovni cilj djelovanja – očuvanje fiksnog deviznog kursa prema euru, u aranžmanu valutnog odbora. Pri tome, stabilnost funkcionisanja Centralne banke Bosne i Hercegovine nije dovedena u pitanje, a sistem rada je, što je i normalno za zdrave organizacije, unaprijeđen u nekim aspektima.
Stabilnost je teško definisati, ali se nestabilnost svakako primijeti. Poslovali smo u okruženju, kako to rejting agencije ocjenjuju, visoke političke nestabilnosti. I, kako te iste rejting agencije ocjenjuju, Centralna banka Bosne i Hercegovine je ostala kamen-temeljac makroekonomske stabilnosti u zemlji. Ovo viđenje dijele i sve relevantne supranacionalne institucije. Izazovi s kojima se susrećemo nisu uvijek javni i Centralna banka Bosne i Hercegovine nastoji takvu vrstu izazova prebroditi i prevazići, u skladu sa svojim mandatom, bez prevelikog javnog eksponiranja, jer smatramo da je takav pristup u interesu društva i zemlje.
U narednom periodu dodatno ćemo intenzivirati aktivnosti kako bi se projekti, uključujući SEPA priključenje i TIPS Clone rješenje, realizovali u što kraćem roku i donijeli konkretne benefite građanima i privredi.
Stabilnost valute jeste osnovni cilj, ali nije jedini. Koliko Centralna banka BiH uradi stvari, za koje, možda, javnost i ne zna, ali doprinose stabilnosti finansijskog sistema u cjelini, i makroekonomskoj stabilnosti i međunarodnoj reputaciji zemlje, najbolje oslikava Godišnji izvještaj Centralne banke BiH. U njemu, između ostalog, moramo izvještavati i o svom poslovanju tokom godine, a koje se ne tiče, isključivo, finansijskog efekta. Bez imalo lažne skromnosti, kada pogledam u efekte rezultata našeg rada u godini iza nas, zaista mogu reći da smo uradili odličan posao.
BM: Prema raspoloživim pokazateljima, poslovanje CBBiH u prvoj godini pod Vašim vodstvom bilo je vrlo uspješno – obogaćene su devizne rezerve, ojačana strana aktiva, poboljšan koeficijent pokrića valutnog odbora… Možete li pojasniti šta pobrojani faktori pojedinačno znače za finansijsku stabilnost države u cjelini?
SELIMOVIĆ: Pozitivna godišnja stopa rasta deviznih rezervi obilježila je cijelu 2024. godinu, te su devizne rezerve krajem 2024. godine iznosile 17,6 milijardi KM, što je za 1,36 milijardi više u odnosu na 2023. godinu, odnosno povećanje za oko osam posto. Na kretanje deviznih rezervi u 2024. godini uticali su servisiranje vanjskog duga, prilivi od doznaka, prilivi direktnih stranih investicija, izostanak značajnijeg ino zaduživanja, kao i vanjskotrgovinska kretanja. Nakon blagog smanjenja deviznih rezervi u prvom kvartalu, primarno kao rezultata ostvarenog negativnog kumulativnog salda kupovine i prodaje s komercijalnim bankama i internim deponentima, u drugom i trećem kvartalu zabilježen je rast deviznih rezervi, u najvećoj mjeri uzrokovan pozitivnim saldom kupoprodaje KM usljed uticaja turističke sezone.
Ono što je značajno s aspekta stabilnosti domaće valute jeste podatak da je 2024. godine neto strana aktiva iznosila 1,36 milijardi KM, što je za 478,9 miliona KM više u odnosu na stanje u 2023. godini. Neto strana aktiva CBBiH predstavlja zaštitu od šokova na tržištu koji mogu imati negativan uticaj na fer vrijednost finansijskih instrumenata u koje su devizne rezerve investirane. Stopa pokrića monetarne pasive deviznim rezervama u 2024. godini je iznosila 108,4 posto i bila je znatno veća u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 105,75 posto. Veće pokriće povećava povjerenje u stabilnost valutnog odbora, a time i sposobnost centralne banke za apsorpciju kamatnog i kreditnog rizika. Teoretski, centralna banka u aranžmanu valutnog odbora mora imati pokriće svojih monetarnih obaveza u deviznim rezervama u visini od 100 posto. Koeficijent pokrića valutnog odbora je ključni indikator stabilnosti valutnog odbora i predstavlja omjer pokrića monetarne pasive deviznim rezervama. Rast koeficijenta pokrića potvrđuje adekvatno pozicioniranje portfolija deviznih rezervi tokom 2024. godine, ali i tokom perioda koji je prethodio.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je 2024. godine, u skladu s novim strateškim opredjeljenjem, povećala i učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi. Procijenjeno je da postoji prostor za povećanje učešća monetarnog zlata u portfoliju deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine, pa smo u 2024. godini donijeli odluku o kupovini dodatne količine zlata. Tokom 2024. godine Centralna banka Bosne i Hercegovine kupila je dodatnih dvije tone zlata i ostvarila značajnu dobit po tom osnovu. Centralna banka Bosne i Hercegovine sada posjeduje najveću količinu monetarnog zlata od osnivanja i zlato u ukupnim deviznim rezervama iznosi 3,5 tone. Učešće monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama iznosi oko 3,7 posto.
Pokazalo se da je ova odluka bila dobra jer cijena zlata, uz povremene kratkotrajne korekcije, bilježi trend rasta. Percepcija zlata kao sigurne imovine za osiguranje od geopolitičkih i ekonomskih nestabilnosti, a usljed zabrinutosti zbog trgovinskih tenzija i potencijalne globalne recesije, dovodi do toga da investitori sada sve više ulažu u isto, a što podržava i rast cijene. Kako je strateško opredjeljenje Centralne banke Bosne i Hercegovine zasnovano na procijenjenom nivou tržišnog rizika koji može preuzeti centralna banka koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora, uzimajući u obzir činjenicu da zlato ima izuzetno visoku volatilnost, nastavljamo pažljivo pratiti tržišna kretanja.
BM: U oči upada podatak da je neto dobit CBBiH u 2024. povećana za 134 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu i za 92 miliona KM u odnosu na plan, što, iz laičkog ugla gledano, ukazuje na zaključak da su usluge CBBiH preskupe – koliko je takvo tumačenje utemeljeno, odnosno čime je prvenstveno uslovljena tolika profitabilnost Banke?
SELIMOVIĆ: Najvažniju komponentu ukupnih prihoda Centralne banke Bosne i Hercegovine, a time i neto dobiti, sa učešćem od oko 95 posto u ukupnim prihodima u 2024. godini su predstavljali rezultati od upravljanja deviznim rezervama.
Zahvaljujući adekvatnim i pravovremenim investicionim odlukama koje su poduzete u proteklom periodu, Centralna banka Bosne i Hercegovine je stvorila preduslove da je mogla tokom cijele 2024. godine devizne rezerve investirati po veoma povoljnim tržišnim uslovima, što je u, konačnici, i dovelo do ostvarivanja ovako uspješnog finansijskog rezultata i rasta dobiti. Tokom 2024. godine kontinuirano su razmatrane dostupne informacije s relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu, kao i dostupne prognoze koje bi mogle uticati na investiranje deviznih rezervi u 2024. godini, ali i u narednom periodu. U skladu s navedenim, ostvareni finansijski rezultati su bili znatno bolji od planiranih te je ostvareno 40 posto više neto kamatnih prihoda u stranoj valuti, u poređenju s prethodnom godinom.
Ostale komponente prihoda po osnovu naknada za usluge koje pruža Centralna banka Bosne i Hercegovine su u skladu s planskim vrijednostima. Također, izmijenili smo naknadu za usluge platnih sistema uvođenjem jedinstvene naknade za obavljanje platnih transakcija za učesnike u žirokliring sistemu neovisno o tome u kojem poravnanju se obavljaju transakcije, kao i naknadu za obavljanje platnih transakcija za učesnike u bruto poravnanju u realnom vremenu, stvarajući time povoljniji ambijent za korisnike usluga platnih sistema tokom cijelog radnog dana.
Mi smo u augustu 2025. godine izvršili uplatu dijela dobiti Centralne banke BiH u budžet institucija Bosne i Hercegovine u iznosu većem od 244 miliona KM. Taj iznos je ekvivalent vrijednosti 15, posto budžeta Bosne i Hercegovine i vjerujem da će biti značaj podsticaj za jačanje državnih institucija i projekata od značaja za državu Bosnu i Hercegovinu.
BM: U obraćanju na sastanku MMF-a u Vašingtonu ukazali ste na potrebu za “fiskalnim prilagodbama, uključujući proširenje porezne baze i uravnoteženiju poreznu politiku, kako bi se osigurala stabilnost u budućnosti“. Šta vidite kao glavne izazove?
SELIMOVIĆ: Želim reći da mi je prilika za obraćanje na godišnjem sastanku MMF-a bila izuzetna čast s obzirom na to da je to prvi put da se na takvoj vrsti događaja obratio guverner Bosne i Hercegovine. To shvatam kao potvrdu vidljivosti i dobrog rada Centralne banke BiH, ali i interesa za objektivan prikaz svega što se dešava u našoj zemlji.
Na malu zemlju, na našem nivou razvoja, s negativnim trendovima u prirodnom priraštaju i odlivom radno sposobnog stanovništva, zaključak da je potrebno proširiti poresku bazu nije spektakularan.
CBBH je procijenila potencijalni BDP u BiH i prvi put ga objavila početkom juna ove godine. Prema našim zvaničnim procjenama, rast potencijalnog BDP-a nije značajno ubrzao skoro dvije decenije i trenutni procijenjeni potencijal bh. ekonomije nije dovoljan za dugoročno održiv rast i snažniju realnu konvergenciju ka EU. Ukazali smo na potrebu za strukturnim reformama na tržištu rada, uključujući i one koje podstiču jače angažovanje neaktivnog radno sposobnog stanovništva, u kombinaciji s mjerama za povećanje produktivnosti.
Bez reformi, prvenstveno na tržištu rada, koje bi aktivirale veći broj radno sposobnog stanovništva, i uvelo ga u formalnu ekonomiju, teško da ćemo, uz postojeći nivo kapitalnih investicija i ukupne produktivnosti faktora proizvodnje, značajno ubrzati ekonomski rast i konvergenciju životnog standarda ka EU prosjeku.
Centralna banka Bosne i Hercegovine sada posjeduje najveću količinu monetarnog zlata od osnivanja i zlato u ukupnim deviznim rezervama iznosi 3,5 tone.
Pri tome, ne smijemo zanemariti ni činjenicu da je, opet, prema statističkim podacima, izuzetno nizak procenat radno sposobnog stanovništva visoko obrazovan, a nemali procenat ih je sa završenom osnovnom školom. Sa svim navedenim pokazateljima koji se odnose na radnu snagu ne možemo očekivati samo visoku produktivnost. Dakle, ključno je stimulisati djelatnosti u kojima bi nezaposleni bili radno aktivni, raditi na prekvalifikaciji radne snage. Ovakve tektonske promjene u politikama ekonomskog razvoja svakako zahtijevaju i uravnoteženiju fiskalnu politiku.
BM: Istom prilikom konstatirali ste i da dosadašnje investicije u BiH nisu značajno podstakle potencijalni rast BDP-a, “što je uzrokovano faktorima kao što su niska produktivnost i investicije koje nisu direktno povećale proizvodne kapacitete“. To zvuči kao direktna kritika stranim investitorima i domaćim kreatorima investicijskih strategija, koji zanemaruju greenfield investicije, a što potvrđuju i podaci CBBiH o strukturi stranih ulaganja, među kojima godinama dominiraju zadržane zarade – šta je nužno promijeniti u konceptu investiranja u BiH i koliko tome mogu doprinijeti bh. komercijalne banke snažnijim finansiranjem projekata domaćih investitora?
SELIMOVIĆ: Nikakva kritika nije u pitanju; svaki privatni investitor polazi od vlastitog interesa. Umješnost javnih politika se ogleda u tome koliko su interesi i ciljevi privatnih investitora i javnosti usklađeni.
Moj komentar vezan za potencijalni BDP oslikava ocjenu Centralne banke Bosne i Hercegovine da dosadašnje investicije nisu rezultirale značajnim rastom ekonomskog potencijala BiH. Možda smo imali mnogo investicija, uključujući i javne, koje imaju odgođen efekat na ekonomski potencijal. U tom kontekstu možemo posmatrati, recimo, jako dug period završetka infrastrukturnih projekata, koji će rezultirati, jednom završeni, boljom uvezanošću zemlje u globalne distributivne i proizvodne lance, većim prihodima od korištenja takve infrastrukture. Možda su investicije bile u formi koja je podizala trenutnu ekonomsku aktivnost, ne potencijal zemlje. Naprimjer, možda su građeni objekti koji nisu služili proizvodnim ili uslužnim djelatnostima koje stvaraju pretpostavke za snažniji budući rast. Možda, jednostavno, investicije nisu bile dovoljno iskorištene, iz niza razloga, uključujući i poslovno okruženje koje ne podupire razvoj preduzeća.
Centralna banka BiH stalno naglašava kako su komercijalne banke racionalne institucije. Ne znam da postoji niti jedna banka koja bi odbila finansirati poslovni projekt koji ima šansu da uspije. Kamatne stope u zemlji, za zemlju našeg nivoa kreditnog rejtinga, niske su u poređenju sa zemljama EU. Trenutni izvori finansiranja su izdašni u mjeri da su depoziti daleko iznad kredita. Ali, to ne znači da će banke odobriti svaki zahtjev za kredit. Banke, i za klijente najvišeg kreditnog rejtinga, moraju izdvajati rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke. To je za njih trošak. Naravno, neuporedivo je niži za kvalitetne klijente. Ali, suština je da finansiranje poslovnih projekata za banke nije nerizično. Zbog toga nijedna centralna banka neće zahtijevati od banaka da preuzimaju viši rizik poslovanja od onog koji banka procijeni da je sposobna podnijeti.
BM: Strateški plan CBBiH za period 2025. – 2027. godina između ostalog uključuje i jačanje veza s centralnim bankama regiona i Evrope – šta podrazumijeva to povezivanje i u kojoj mjeri je ono do sada provedeno u djelo?
SELIMOVIĆ: Jedan od naših strateških ciljeva jeste jača međunarodna saradnja, kao i ispunjenje obaveza koje za Centralnu banku Bosne i Hercegovine proizlaze iz procesa evropskih integracija. Zeleno svjetlo koje je zemlja dobila u kontekstu otvaranja pregovora za pristupanje EU, nova je šansa za Bosnu i Hercegovinu, jedini ispravni put, rekla bih, u čemu aktivnu ulogu ima i Centralna banka Bosne i Hercegovine. Spomenut ću da Centralna banka Bosne i Hercegovine učestvuje u radu koordinacionih i ekspertnih struktura BiH koje su uspostavljene u cilju provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pripreme i koncipiranja odgovora na upitnik po zahtjevu za kandidaturu BiH za članstvo u EU i drugih obaveza procesa evropskih integracija.
Bez reformi, prvenstveno na tržištu rada, koje bi aktivirale veći broj radno sposobnog stanovništva, i uvelo ga u formalnu ekonomiju, teško da ćemo, uz postojeći nivo kapitalnih investicija i ukupne produktivnosti faktora proizvodnje, značajno ubrzati ekonomski rast i konvergenciju životnog standarda ka EU prosjeku.
Nadalje, jedan od ciljeva je osnažiti ESG orijentaciju u djelovanju CBBiH i s tim u vezi su i preuzete međunarodne obaveze. Tokom prošle godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine je postala članica dvije međunarodno priznate mreže – Network for Greening the Financial System (NGFS – Mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema) i The Sustainable Finance And Banking Network (SBFN – Mreže za održivo bankarstvo i finansije). U okviru osnaživanja ESG orijentacije unutar institucije, predviđeno je uvođenje okolišnih, socijalnih i upravljačkih faktora u poslovne procese Banke. Ostvarili smo izuzetno kvalitetnu saradnju sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj i učestvujemo u projektu OECD-a Finansijska pismenost u zemljama učesnicima programa Holandske konstituence, kojim se želi podići nivo finansijske pismenosti i inkluzije jačanjem finansijske edukacije kako bi se prevashodno ostvario prosperitet građana, ali i malih i srednjih preduzeća.
Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je Centralna banka Bosne i Hercegovine puno uradila u međunarodnom predstavljanju, kako sebe kao monetarne institucije, tako i zemlje u cjelini. Intenzivirali smo aktivnosti i dogovorili važne projekte s međunarodnim finansijskim institucijama.
U saradnji s evropskim centralnim bankama, u toku je realizacija programa instistucionalnog jačanja kapaciteta centralnih banaka regiona u cilju integracije u Evropski sistem centralnih banaka, a također i projekt bilateralne pomoći i izgradnje kapaciteta centralnih banaka sa švicarskim Sekretarijatom za ekonomske poslove u okviru švicarske vlade.
Da zaključim, intenzivne su i brojne aktivnosti na polju međunarodne saradnje Centralne banke Bosne i Hercegovine, zahvaljujući kojima smo se, kao institucija, uspjeli znatno bolje pozicionirati na međunarodnom polju. Razmjena iskustava, saradnja s međunarodnim institucijama i aktivno učešće u regionalnim i globalnim inicijativama omogućavaju Centralnoj banci Bosne i Hercegovine da preuzme aktivniju ulogu u kreiranju stabilnog i održivog ekonomskog okruženja, doprinosi društvenoj odgovornosti i podstiče razvoj novih prilika za BiH na globalnoj sceni.
BM: U kontekstu približavanja Evropi, jedan od imperativa je pristupanje SEPA-i – koliko smo u ovom trenutku blizu ili daleko od tog oblika EU integracija (koje kriterije još moramo ispuniti) i kakve konkretne benefite će on donijeti građanima i privredi BiH?
SELIMOVIĆ: Bosna i Hercegovina je zajedno s drugim zemljama Zapadnog Balkana dobila šansu da se priključi Single Euro Payments Area (Jedinstvenom području plaćanja u eurima) ili, kako se skraćeno naziva, SEPA području, i time osigura bolje uslove za platne transakcije u eurima za sve građane i privredu BiH, kroz brži, efikasniji i jeftiniji platni promet sa SEPA državama. Priključenje SEPA području je jedan od prioriteta iz Plana rasta za Zapadni Balkan, što predstavlja direktni benefit evropskih integracija. Istraživanja su pokazala da trenutno građani i privreda u zemljama Zapadnog Balkana plaćaju šest puta veće provizije za prekogranične transakcije nego građani i privreda u SEPA području. Značaj za ekonomiju BiH od ulaska u SEPA je izuzetan, s obzirom na to da sa državama SEPA područja BiH ima i preko 80 posto uvozno-izvoznih aktivnosti, a većina bh. dijaspore koja doznakama generiše oko 10 posto GDP-a BiH, živi u SEPA državama. Ulaskom u SEPA područje, mi smo jedan korak bliže članstvu u EU, bolja je investiciona klima, stvaraju se preduslovi za rast tržišta kapitala, povećavaju se formalni novčani tokovi, smanjuje se siva ekonomija, te mnoštvo drugih prednosti kojima se direktno poboljšava standard građana i privrednih subjekata u BiH, odnosno podstiče ekonomski rast.
Shodno trenutnom stanju regulativa u BiH, potrebno je provesti dodatne regulatorne reforme u cilju transpozicije relevantne EU legislative, koja je ključna za pristupanje. Drugim riječima, trenutni status prilagođavanja BiH SEPA zahtjevima pokazuje da je proces u toku, ali nije još završen. Dakle, ono što je pred nama, odnosi se na prilagođavanje zakona i regulativa kako bi platni sistem BiH bio u skladu sa EU standardima, ocjenu trenutne povezanosti BiH s EU te unapređenje infrastrukture za sigurne i efikasne platne transakcije. Centralna banka Bosne i Hercegovine aktivno koordinira aktivnosti koje podrazumijevaju institucionalnu saradnju s relevantnim institucijama u zemlji, a sve u cilju postizanja regulatorne ekvivalencije i ispunjavanja SEPA kriterija koje je propisalo Evropsko platno vijeće. U okviru Koordinacionog odbora za priključenje SEPA geografskom području definisan je set aktivnosti koje će realizovati dogovoreni nosioci, u skladu sa svojim nadležnostima, ovlaštenjima i rokovima. Također, shodno kriterijima članstva u SEPA području Centralna banka Bosne i Hercegovine je donijela potrebnu regulativu iz svog domena. Za skoro podnošenje aplikacije za priključenja SEPA području je neophodno usklađivanje iz domena platnog prometa, a što je u nadležnosti entitetskih ministarstava finansija koja aktivno rade na usklađivanju regulative sa zahtjevima SEPA članstva.
BM: Koje planirane aktivnosti i prioriteti Centralne banke Bosne i Hercegovine vidite kao ključne za naredni period i šta građani i privreda mogu očekivati od CBBiH u godinama koje dolaze, s obzirom na to da je CBBiH prošle godine usvojila Strateški plan za period 2025–2027?
SELIMOVIĆ: Usvajanjem Strateškog plana Centralne banke Bosne i Hercegovine za period 2025–2027 postavili smo jasne temelje za naše buduće djelovanje i definisali četiri ključna prioriteta koje smo nazvali 4M: Monetarna i finansijska stabilnost podrazumijeva upravljanje monetarnom politikom prema povoljnijim ekonomskim uslovima u procesu konvergencije ka EU; Modernizacija i digitalizacija s ciljem unapređenja poslovnih procesa i platnih sistema, uključujući pristup SEPA, radi povećanja efikasnosti i fleksibilnosti; Menadžment ljudskih potencijala kroz osnaživanje kapaciteta zaposlenih, osiguravajući visok nivo kompetencija i izvrsnost u radu; te Međunarodna povezanost i društvena angažiranost kroz promociju povjerenja i odgovornosti prema društvu, podrška održivom razvoju, te jačanje međunarodne saradnje i evropskih integracija.
Taj strateški okvir sada se prevodi u konkretne projekte i aktivnosti koje će imati direktne koristi za građane i privredu.
Najvažniju komponentu ukupnih prihoda Centralne banke Bosne i Hercegovine, a time i neto dobiti, sa učešćem od oko 95 posto u ukupnim prihodima u 2024. godini su predstavljali rezultati od upravljanja deviznim rezervama.
Kao što sam već naglasila, stavili smo poseban naglasak na modernizaciju i digitalizaciju platnog prometa. U narednom periodu dodatno ćemo intenzivirati aktivnosti kako bi se projekti, uključujući SEPA priključenje i TIPS Clone rješenje, realizovali u što kraćem roku i donijeli konkretne benefite građanima i privredi.
Posebno mjesto u strateškim opredjeljenjima zauzima uvođenje ESG (Environmental, Social and Governance) principa u poslovanje CBBiH, čime jačamo održivi razvoj, odgovorno djelovanje i transparentnost u skladu s globalnim standardima i očekivanjima međunarodnih partnera. Upravo u tom kontekstu, CBBiH je organizovala konferenciju posvećenu implementaciji globalne inicijative Women Entrepreneurs Finance Code – WE Finance Code u Bosni i Hercegovini. Cilj konferencije bio je kreiranje platforme za konkretno djelovanje, primarno kroz prikupljanje i analizu statističkih podataka razvrstanih po rodu. Prikupljeni podaci predstavljaju čvrstu osnovu za definisanje politika koje će unaprijediti žensko poduzetništvo.
Naš naredni korak bit će uspostavljanje kontinuiranog procesa prikupljanja i objavljivanja rodno razvrstanih podataka, kreiranje preporuka za politike koje će omogućiti bolji pristup finansiranju ženama poduzetnicama, kao i jačanje saradnje sa finansijskim institucijama u BiH kako bi se podstakla veća dostupnost proizvoda i usluga namijenjenih ženskom poduzetništvu
Ukratko, strateški pravac CBBiH ostaje fokusiran na stabilnost, modernizaciju, odgovornost i međunarodnu povezanost, vrijednosti koje građanima i privredi Bosne i Hercegovine donose sigurnost, povjerenje i nove razvojne prilike.
Sve ranije navedeno predstavlja samo dio planiranih aktivnosti, dok nas u narednom periodu očekuje još mnogo važnih projekata koji će dodatno osnažiti finansijski sistem, unaprijediti ekonomiju naše zemlje i doprinijeti boljoj integraciji Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Naša misija, odnosno primarna posvećenost održavanju monetarne i finansijske stabilnosti uz efikasno i efektivno upravljanje deviznim rezervama i dalje ostaje imperativ djelovanja.
Uvozna inflacija je značajan faktor ukupne inflacije u BiH
BM: Prema posljednjim projekcijama CBBiH, govorilo se o godišnjoj stopi inflacije u BiH od 3,5 posto u 2025. godini – može li se očekivati značajnija korekcija tih prognoza pod uticajem globalnih turbulencija poput prijetećeg ekonomskog rata između SAD i “ostatka svijeta“, ali i unutrašnjih faktora u vidu zloupotrebe slobodnog tržišta usljed kojih cijene robe široke potrošnje nekontrolirano rastu?
SELIMOVIĆ: U prvoj polovini 2025. godine, inflatorni pritisci su rasli usljed rasta cijena hrane, povećanja učešća hrane u ukupnoj strukturi domaće potrošnje, te rasta cijena električne energije i usluga. Usljed povišene inflacije, i plate, djelomično, rastu zbog usklađivanja sa promjenama cijena, kako bi se nadoknadio akumulirani gubitak kupovne moći. Kako inflacija podstiče zahtjeve za rast plata, tako i porast plata može povratno djelovati na inflaciju. Ovakvom dvosmjernom vezom dolazi do takozvane spirale cijena i plata, odnosno procesa uzajamnog podsticanja rasta cijena i plata, čiji intenzitet nije konstantan tokom vremena, nego zavisi i od ostalih faktora na tržištu, na što smo ukazali i ranije.
Rastu domaćih cijena značajno doprinose faktori iz domaćeg okruženja, poput rasta cijena usluga. Inflacija u sektoru usluga je procijenjena na pet posto u junu, a za prvih šest mjeseci 2025. godine na 4,7 posto. Međutim, BiH kao mala i otvorena ekonomija, izrazito je podložna transmisiji uvozne inflacije. Uvozna inflacija je značajan faktor ukupne inflacije u BiH budući da veliki dio osnovne potrošačke korpe dolazi iz uvoza, pri čemu svaka promjena cijena na međunarodnom tržištu se prenosi na domaći nivo cijena.
Prema trenutnim ekspertskim procjenama, a na osnovu vrlo malog broja zvaničnih podataka, očekujemo da će ukupna inflacija slabiti u srednjoročnom horizontu.
Među rizicima za ekonomsku aktivnost pretežno se izdvajaju smanjenje konkurentnosti evropske ekonomije, pogoršanje globalne trgovinske razmjene slijedom uvođenja tarifa od strane SAD-a, te geopolitička nestabilnost povezana s ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku. Neizvjesnost vezana za ratove uzrokuje snažne turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i hrane, s obzirom na ulogu zaraćenih zemalja u globalnom snabdijevanju proizvodima iz energetskog i prehrambenog sektora, i predstavlja značajan eksterni rizik koji može uticati na revidiranje projekcija. Dakle, projekcije cijena hrane i nafte su veoma neizvjesne zbog raznih geopolitičkih previranja, dok su cijene prevoza, dodatno, pod velikim uticajem otežanog teretnog prevoza prema zemljama EU.
