Produktivnost radnika opada za dva do tri posto za svaki stepen iznad 20 stepeni Celzijusa, navodi se u izvještaju, a polovina svjetske populacije već pati od negativnih posljedica visokih temperatura.
Zdravstveni rizici uključuju toplotni udar, dehidraciju, disfunkciju bubrega i neurološke poremećaje, saopćile su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Manualni radnici u sektorima poput poljoprivrede, građevinarstva i ribarstva, kao i ranjive kategorije stanovništva poput djece i starijih osoba u zemljama u razvoju, posebno su ugroženi, dodali su.
“Zaštita radnika od ekstremnih vrućina nije samo zdravstveni imperativ nego i ekonomska nužnost”, izjavila je zamjenica generalnog sekretara WMO, Ko Barrett.
Kao odgovor, agencije su pozvale na izradu akcionih planova za vrućinu prilagođenih regijama i industrijama, razvijenih skupa s radnicima, poslodavcima, sindikatima i stručnjacima za javno zdravstvo.
Sindikati u nekim zemljama zalažu se za maksimalne zakonske radne temperature, što su agencije ravele da je opcija, ali bi se vjerojatno razlikovalo globalno, zavisno o kontekstu. Također su pozvali na bolje obrazovanje zdravstvenih radnika i hitnih službi, obzirom da se topotini stres često pogrešno dijagnosticira.
Međunarodna organizacija rada nedavno je otkrila da je više od 2,4 milijarde radnika izloženo prekomjernoj vrućini širom svijeta, što rezultira s više od 22,85 miliona povreda na radu svake godine.
“Niko ne bi trebao riskirati zatajenje bubrega ili kolaps samo da bi zaradio za život”, izjavio je RüdigerKrech, vršilac dužnosti direktora za okoliš, klimatske promjene i zdravlje pri WHO, na konferenciji za novinare uoči objave izvještaja, prenosi Reuters.
