Business Magazine i Federalno Ministarstvo okoliša i turizma zajedno u projektu

Turistički dragulji BiH

Tuzla, jedan od evropskih gradova sa najdužim kontinuitetom ljudskog življenja, o čemu svjedoče ostaci sojeničkog naselja koje datira iz neolita (mlađe kameno doba), svoj razvoj oduvijek je bazirala na slanim izvorima, po kojima je dobila i ime. U historijskim zapisima Tuzla je prisutna još od 950. godine, kada je vizantijski car Konstantin VII Porfirogenet u svom djelu O upravljanju carstvom (De administrando imperio) spominje pod nazivom Castron de Salenes – Grad Solana. Latinski naziv za Tuzlu bio je Salinas (Soalne), u srednjovjekovnoj bosanskoj državi zvala se Soli, a od pada pod otomansku vlast 1463. godine poznata je pod današnjim imenom, koje prevedeno s turskog jezika znači solana. Danas popularni sinonim za Tuzlu je Grad na zrnu soli, koji je u svom istoimenom naučnom radu promovirala prof. dr. Diana Stolac sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, uz opasku da “taj naziv nije samo iznošenje činjenice da su ispod Tuzle rudnici soli, to je i asociranje na frazem imati soli u glavi sa značenjem biti pametan, odnosno latinski izričaj cum grano salis sa značenjem ne prihvatiti (što) zdravo za gotovo; prihvatiti s rezervom – sol je tako izravno povezana s konceptom inteligencija, odnosno mudrost“…

Glavni aduti

Kombinacija soli kao prirodnog bogatstva i “soli u glavi“ je i glavni zamajac razvoja tuzlanskog turizma, čiji zaštitni znak je Panonsko jezero, čija mineralima bogata voda sa terapeutskim svojstvima u tretmanu reumatskih i disajnih oboljenja, koja se crpi direktno iz podzemnih bunara sa naslagama kamene soli, tokom ljetnih mjeseci privlači na hiljade domaćih i stranih turista.

“Vrijedna komparativna prednost Tuzle u odnosu na slične sredine u zemljama okruženja, jeste upravo jedinstveni kompleks slanih jezera Pannonica, koji je stvorio preduslove da Tuzla ne postane samo jednodnevna turistička destinacija, nego grad koji iz godine u godinu bilježi povećan fizički turistički promet, koji strane i domaće goste na ovom prostoru zadržava duže vrijeme u sezoni te poduzetnicima i privrednim društvima registrovanim za obavljanje turističke djelatnosti omogućava generisanje dodatnih prihoda, istovremeno stvarajući uslove za jačanje ljudskih i svih drugih potrebnih resursa, a što doprinosi sveukupnom razvoju turističkih potencijala i unapređenju ukupnog turističkog proizvoda na gradskom prostoru“, ističe u izjavi za Business Magazine Amra Jaganjac, voditeljica Turističkog ureda Turističke zajednice grada Tuzle.

Kada je riječ o ostalim turističkim adutima Tuzle, Jaganjac prije svega ukazuje na povoljan geografski položaj tog grada, kao putnog i komunikacijskog čvorišta regije zapadnog Balkana sa razvijenim kapacitetima zračnog saobraćaja, kao i na njegovu jedinstvenu prirodnu i kulturno-historijsku baštinu te očuvan multikulturni duh.

“Tuzla je prepoznatljiva i turistički autentična destinacija u kojoj se susreću iskonski obrisi istočne i zapadne civilizacije te njihove kulturno-historijske baštine, ali i mjesto koje pruža obilje raznovrsne turističke ponude različitih sadržaja, počev od domaće izuzetno bogate gastronomije, raspoloživih hotelskih i ostalih smještajnih kapaciteta, razvijenog ugostiteljstva i konkurentnog turističkog ambijenta.

Pored navedenog, turistički adut Tuzle svakako je i bogato industrijsko naslijeđe (višestoljetna eksploatacija raznih vrsta ruda, od koje je za Tuzlu najvažnija so), zatim kulturni turizam (u Tuzli se nalazi najstarije narodno pozorište u BiH, Međunarodna galerija portreta, Atelje/Kuća Ismeta Mujezinovića, Dom književnosti – Spomen soba Meši Selimoviću, Književni susreti Cum Grano Salis, itd.).

Tuzla je i bastion sportskog turizma. Iz našeg grada dolaze sportisti i sportistkinje koji se ostvarili zavidnu svjetsku karijeru – Mirza Delibašić, Svjetlana Kitić, Zlatan Saračević, Mersed Kovačević, Merima Softić Sprečić i drugi.

Tuzla obiluje lokalitetima pogodnim za boravak na otvorenom, kao i sve vrste rekreacionih aktivnosti (Stara Majevica – Zeleni kamen, Izletište Ilinčica, kompleks Slana banja, Adrenalinski park Goldberg, Eko-golf klub, Konjički klub Vranac, Streljački klub TargeTZ, jezero – kop Šićki, jezero Modrac…).

Grad se može pohvaliti i turističkim atrakcijama sakralnog turizma, budući da su na ovim prostorima živjele i danas žive pripadnici svih vjerskih grupa i naroda ovog podneblja, kao i veliki broj značajnih historijskih objekata.

Poseban oblik turizma, koji je Tuzlu pozicionirao visoko na ljestvici konkuretnih turističkih destinacija, jeste i manifestacioni turizam, s obzirom da se u toku cijele godine održava niz manifestacija otvorenog tipa (Ljeto u Tuzli, Međunarodni festival umjetnosti mladih Kaleidoskop, Zima u Tuzli, Tuzla Film Festival, Festival savremene žene, Festival sevdalinke…).

Tuzla je i grad sa najviše trgova, fontana i zelenih površina, najdužom pješačkom zonom, očuvanom užom historijskom jezgrom, a u centralnom gradskom parku je i spomenik prvom bosanskohercegovačkom kralju Tvrtku I Kotromaniću“, sumira Jaganjac, koja sa jednakom preciznošću odgovara i na pitanje o glavnim manjkavostima turističke ponude Tuzle te planovima i aktivnostima Turističke zajednice usmjerenim na njihovo otklanjanje. Prema njenim riječima, manjkavosti tuzlanske turističke ponude ogledaju se prvenstveno u nedovoljno razvijenoj turističkoj infrastrukturi, odnosno potrebi diverzificiranja turističkog tržišta, proizvoda i usluga te manjku kadrova u ugostiteljstvu i turizmu.

Unapređenje ponude

Turistička zajednica grada Tuzle je i do sada realizovala brojne projekta ulaganja u unapređenje turističkih proizvoda i turističke infrastrukture, te planira u budućem periodu poduzimati aktivnosti ka unapređenju i obnovi turističke infrastrukture, koristeći raspoložive modalitete finansiranja iz sredstava međunarodnih donatora, ali i iz vlasititih sredstava, prema mogućnostima.

Pored toga, planiramo snažniju saradnju sa Ekonomskim i Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Tuzli, s obzirom da na njima postoje odsjeci specijalizirani za turizam (turizmologija i menadžment u turizmu), kako bismo koristili kapacitet Univerziteta u daljem razvoju održivog turizma i omogućavanja studentima tih fakulteta sticanje stručne prakse u Turističkoj zajednici, a s ciljem sticanja novih znanja i iskustava koji će im biti potrebni u daljem radu“, objašnjava Jaganjac, koja ne ostavlja mjesta za bilo kakve dileme ni u vezi sa prioritetnim ciljevima srednjoročne strategije Turističke zajednice za razvoj turizma u Tuzli. Kako navodi, na listi prioriteta su proširenje ponude smještajnih kapaciteta, iskorištavanje glavnih turističkih resursa, transformiranje i promocija muzeja i drugih institucija kulture, razvoj i diverzificiranje avanturističkih proizvoda, ponude ruralnog te banjskog i lječilišnog turizma, poboljšanje ponude zasnovane na vjerskim iskustvima i doživljajima, poboljšanje privlačnosti destinacije kroz integraciju autentične gastronomske i zanatlijske ponude u turistički lanac vrijednosti, iskorištavanje ponude događaja i manifestacija, uz povećanje broja kvalificiranih kadrova kroz obuku i obrazovanje, odnosno usavršavanje postojećih kadrova putem formalnog i neformalnog obrazovanja i obuke na radnom mjestu.

“Što se tiče unapređenja poticajnog okruženja za razvoj održivog turizma, Turistička zajednica poduzimat će aktivnosti koje su usmjerene na poboljšanje pristupačnosti, mogućnosti prijevoza i usluge posjetiocima te razvitak moderne turističke infrastrukture, unapređenje pravnog i regulatornog okvira kako bi se omogućila konkurentnost industrije turizma i održivi rast te kreirala politika zasnovana na kvalitetnim podacima (statistika, istraživanje i analiza podataka), uspostavljanje primjene ekoloških principa održivosti turizma (očuvanje okoline, eko područja – kampovi, parkovi), povećanje obima investicija i unapređenje pristupa finansijama (apliciranje za sredstva EU fondova i drugih međunarodnih donatora) te podizanje svijesti o važnosti turizma (kampanje, fokus grupe, radionice, seminari)“, rezimira Jaganjac.

Da bi se svi zacrtani ciljevi ostvarili, nužna je i podrška institucija nadležnih za kreiranje ambijenta za razvoj turizma i privrede u cjelini, koja je u proteklom periodu bila prilično skromna, posebno iz smjera viših nivoa vlasti.

“Vlada Tuzlanskog kantona, na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja, a u skladu sa odredbama Regulatornog okvira za razvojno planiranje i upravljanje razvojem u Federaciji BiH, donijela je Odluku o izradi strategije razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona za period 2022. – 2027. godina. Sačinjen je Nacrt strategije, koji utvrđuje ciljeve i prioritete sektora turizma, način njihovog ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje, a tom strategijom predviđena su i značajnija ulaganja sa kantonalnog nivoa vlasti u sektor turizma.

Podršku tuzlanskom turizmu u najvećoj mjeri svakako pruža Grad Tuzla, koji turizam pozicionira u sami vrh prioriteta na kojima grad može temeljiti svoj sadašnji, ali i budući razvoj, te svakako Turistička zajednica grada Tuzla iz vlastitih sredstava i to dodjelom sredstava putem javnih poziva za projekte i manifestacije koje doprinose obogaćivanju ukupne turističke ponude u našem gradu.

Od početka rada Turističke zajednice grada Tuzla u 2018. godini, nažalost, nije ostvaren bilo kakav vid podrške sa federalnog, niti državnog nivoa“, konstatira Jaganjac, uz opasku da “sistemska rješenja koja su neophodna kako bi Tuzla bila još konkurentnija turistička destinacija, kako u BiH, tako i u regionu, ali i svijetu, jesu prijeko potrebna ulaganja u putnu i turističku infrastrukturu“.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here