Rodna nejednakost je dugotrajno pitanje koje pogađa žene tokom njihovog radnog vijeka. Često se procjene rodne nejednakosti vrše na osnovu plaća, karijere, penzija ili predstavljanja rukovodstva, ali realnost je da je nejednakost višedimenzionalna i da se kao takva treba proučavati.
Globalni izvještaj o rodnoj jednakosti za 2022 – istraživanje konsultantske kuće WTW i Svjetskog ekonomskog foruma otkrilo je da postoji značajan jaz u bogatstvu između muškaraca i žena pri odlasku u penziju. Očekuje se da će žene globalno nakon penzionisanja akumulirati samo 74 posto bogatstva koje imaju muškarci, prema indeksu bogatstva.
WTW-ov Globalni izvještaj o rodnoj jednakosti bogatstva istražuje razlike u rodnoj jednakosti bogatstva u regijama širom svijeta, a ovdje ćemo se baviti situacijom u Evropi, analizirajući razloge za disparitet – uključujući međusobno povezane efekte karijere, podrške porodici, životnih događaja i finansijske pismenosti na akumulaciju bogatstva.
Indeks jednakosti bogatstva
Indeks jednakosti bogatstva – razvijen u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom – uzima holistički pogled na rodne nejednakosti kroz životni vijek žena i kvantifikuje rodnu razliku u bogatstvu između muškaraca i žena u penziji. To potvrđuje da su žene u znatno nepovoljnijem položaju u gomilanju bogatstva na kraju karijere.
Postoji sve veći fokus na eliminaciji rodne diskriminacije kroz brojne aktivnosti koje se odnose na životnu sredinu, društvo i upravljanje (ESG) i korporativne napore za unapređenje raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI). Iako su ovi napori pomogli da se smanji rodna razlika u plaćama i zastupljenost žena u odborima i na liderskim pozicijama, Globalni izvještaj o rodnoj jednakosti pronašao je velike razlike u akumuliranom bogatstvu žena pri odlasku u penziju prema tržištu u poređenju sa muškarcima. Među ključnim nalazima izvještaja su podaci da prosječni globalni indeks bogatstva na 39 tržišta uključenih u analizu je 0,74. Zatim da primarni pokretači koji doprinose rodnoj nejednakosti u bogatstvu uključuju rodne razlike u plaćama i prekinute ili odložene karijere žena. Istraživanje je pokazalo da žene na višim i vodećim pozicijama imaju najveće praznine u akumuliranom bogatstvu. Kao i da je svaka od istraživanih regija priča za sebe. Postoji značajna varijacija rodne jednakosti u bogatstvu na globalnom nivou po regionima i tržištu, dijelom pod uticajem različitih kultura, tradicija, relativnog prosperiteta i društvene jednakosti.
Očekuje se da žene na kraju svoje radne karijere akumuliraju manje bogatstva od muškaraca. Nalazi za Evropu otkrivaju uticaje koji doprinose rodnom jazu u bogatstvu širom regiona. U Evropi postoje nejednakosti u akumulaciji bogatstva, pri čemu se očekuje da će žene akumulirati manje bogatstva na kraju svoje radne karijere od muškaraca. Ovo je poznato kao jaz u bogatstvu polova.
U Evropi, prosječni indeks bogatstva za 14 zemalja u kojima je provedeno istraživanje je 0,77. Indeksi u regionu kreću se od 0,70 za Holandiju do 0,86 za Španiju, u rasponu od 16 baznih poena. Prema nalazima 11 od 14 zemalja ima prosječan indeks bogatstva od najmanje 0,74, što je svjetski prosjek.
Podrška porodici
Nedostatak porodične podrške za brigu o djetetu ima veliki uticaj na kapacitet žena da izgrade bogatstvo za penziju u Evropi. Pandemija je ovo pogoršala, a žene su uglavnom nosile teret neplaćene njege. Prema Međunarodnoj organizaciji rada ILO, više od dva miliona majki širom svijeta napustilo je posao tokom 20201. godine, dijelom kako bi preuzele primarne uloge brige o porodici.
Žene češće prave pauze u karijeri ili skraćuju svoje radno vrijeme zbog obaveza za brigu o porodici. U Evropskoj uniji je oko 33 posto žena napravilo pauzu u karijeri od najmanje šest mjeseci zbog brige o djeci u poređenju sa nešto više od jedan posto muškaraca. Zatim, oko 30 posto žena u EU radi skraćeno radno vrijeme u poređenju sa oko osam posto muškaraca. Žene su prvenstveno navele brigu o djeci i drugoj rodbini kao razlog za odabir zaposlenja sa nepunim radnim vremenom. Ovi faktori su povezani sa smanjenim zaradama i sporijim napredovanjem u karijeri za žene, što snažno doprinosi rodnom jazu u plaćama, a samim tim i nesrazmjerno utiče na njihovu sposobnost štednje.
Nedostatak obrazovanja u ranom djetinjstvu i pristupačnih usluga njege može natjerati žene da pribjegnu dugotrajnom porodičnom odsustvu, zapošljavanju sa skraćenim radnim vremenom ili čak dovesti do toga da napuste tržište rada.
Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu, nedostatak pristupačne brige o djeci i nesrazmjeran udio neplaćenog rada za njegu koju preuzimaju žene, doprinose izazovima generiranja pravednog bogatstva za penzionisanje. Također, u Ujedinjenom Kraljevstvu postoji podijeljeno roditeljsko odsustvo, ali ga muškarci ne koriste dovoljno, pri čemu žene preuzimaju više zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom ili ostavljaju posao na određeni period kako bi se brinule o djetetu, što zauzvrat utiče na njihovu plaću i napredak u karijeri.
Društvo je postalo otvoreno za različite modele za popunjavanje jaza, ali rezultat je i dalje da su žene te koje se zapošljavaju na pola radnog vremena ili napuštaju posao radi brige o djeci.
U Njemačkoj je roditeljsko odsustvo prilično fleksibilno i omogućava roditeljima novorođenog djeteta do tri godine roditeljskog odsustva. Međutim, prosječni period roditeljskog odsustva u 2020. godini iznosio je 14,5 mjeseci za žene i 3,7 mjeseci za muškarce. Društvo je postalo otvoreno za različite modele za popunjavanje jaza, ali rezultat je i dalje da su žene te koje se zapošljavaju na pola radnog vremena ili napuštaju radnu snagu radi brige o djeci.
Karijera
Općenito, kao i u drugim regijama, rodno zasnovana nejednakost u bogatstvu uglavnom je rezultat rodnih razlika u plaćama i prekinutih karijera koje su pogoršane ženskim odgovornostima izvan radnog vremena (npr. briga o djeci i starijima). Iako je princip jednake plaće za rad jednake vrijednosti ugrađen u zakon EU, napredak u smanjivanju rodnog jaza u plaćama bio je i nastavlja biti spor – jaz ostaje 13 posto u 2020. godini.
Evropa je prednjačila u donošenju zakona o izjednačavanju plaća među polovima. U martu 2021. Evropska komisija je predložila direktivu koja ima za cilj veću transparentnost plaća, kao i poboljšano otkrivanje razlike u plaćama i bolju primjenu postojećeg zakonodavstva o jednakim plaćama, zahtijevajući od poslodavaca da isprave razlike koje nisu opravdane objektivnim, rodno neutralnim faktorima. U skladu sa tim, došlo je do širenja mjera u zemljama u regionu koje imaju za cilj smanjenje rodnog jaza u plaćama i djelimično rodnog jaza u bogatstvu. Većina evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem sada zahtijeva od poslodavaca da se proaktivno pozabave temom jednakosti plaća. Irska je uvela zakon o rodnom jazu u plaćama 2020. godine, a Francuska sada zahtijeva 30 posto rodne raznolikosti na vodećim pozicijama do 2027. godine, povećavajući na 40 posto do 2030. (primenjivo na kompanije sa više 1.000 zaposlenih). U Evropi je došlo do jačanja mjera koje imaju za cilj smanjenje rodnog jaza u plaćama, a time i jaza u bogatstvu polova.
Žene na visokim pozicijama imaju najveće praznine u akumuliranom bogatstvu. U Evropi, za operativne uloge na prvoj liniji, jaz u rodnom bogatstvu u prosjeku iznosi 11 posto, za uloge profesionalnog i tehničkog tipa, jaz je u prosjeku 25 posto, a za višeg stručnjaka i rukovodstva, dalje raste na prosjek od 34 posto. Nejednakost u bogatstvu najveća je za žene na višim stručnim i vodećim pozicijama, jer se suočavaju sa složenim efektom manjih plaća i napredovanja u karijeri.
Generalno, istraživanje je pokazalo da razvod ili smrt supružnika imaju mali uticaj na indeks bogatstva, za sve zemlje u regionu, jer se i muškarci i žene suočavaju sa većim troškovima koji utiču na njihovu štednju.
