Alternativa ruskom gasu u BiH se još ni ne nazire

Iako se u Bosni i Hercegovini već godinama, pa i decenijama, deklarativno traga za pravcima snabdijevanja prirodnim gasom kojim bi se barem ublažila ovisnost o Rusiji, ni aktuelna energetska kriza uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu na tom planu nije donijela nikakav konkretan iskorak.

94
Gas pipes next to the russian flag. Pipeline as a symbol of the gas industry. Concept is the purchase of Russian gas. Export of natural resources from Russia. Fragment of a pipeline close-up.

Ekonomski rat između Rusije i Zapada, iniciran ruskom agresijom na Ukrajinu, u kojem glavno oružje vlasti u Moskvi predstavlja prirodni gas kojim Gazprom snabdijeva praktično cijeli kontinent, ponovo je aktueliziralo pitanje ovisnosti Bosne i Hercegovine o samo jednom izvoru tog energenta. Unatoč sreći u nesreći da se državne vlasti ne mogu dogovoriti ni o čemu, pa tako ni o uvođenju ekonomskih sankcija Rusiji, zbog čega smo još izvan kremljanske “crne liste“, kao i licemjerju Evropske unije kojoj za sada ni na pamet ne pada da se odrekne ruskog gasa iako njegovom kupovinom direktno finansira agresiju na Ukrajinu, prazni gasni cjevovodi opasnije nego ikad, poput Damoklovog mača vise nad Bosnom i Hercegovinom, a prvenstveno nad njenim glavnim gradom i Kantonom Sarajevo u cjelini, kao najvećim potrošačem.

Manjak alternativa

Na pitanje o eventualnim aktivnostima koje Energoinvest, ekskluzivni uvoznik prirodnog gasa za Bosnu i Hercegovinu, poduzima s ciljem smanjenja ovisnosti naše zemlje o ruskom snabdjevaču te alternativama koje su uopće realne opcije, iz te kompanije odgovaraju potencirajući da “trenutno u BiH gas dolazi Turskim tokom, kako je ugovorom sa Gazpromom i definisano, prema naručenim količinama i dinamici, a za sada nemamo nikakvih informacija i naznaka da bi u narednom periodu tu moglo biti nekih problema“. Kako ističu iz Energoinvesta, to što je Rusija obustavila isporuku gasa za Bugarsku i Poljsku nije uticalo na isporuku gasa u  BiH, “jer je Bugarska, koja je na Turskom toku, istovremeno i tranzitna zemlja i obavezna je da proslijeđuje naručene količine gasa svim zemljama koje su sklopile ugovor sa Gazpromom“.

Vidimo da cijela Evropa ima problem sa snabdijevanjem bez ruskog gasa, pa samim tim i situacija u BiH nije mnogo drugačija, iako većina evropskih zemalja ima i alternativne pravce snabdijevanja.

Ono što je problem je pitanje sigurnog i kontinualnog, a pogotovo ekonomski opravdanog snabdijevanja gasom. Stoga nastavak ugovora i snabdijevanja putem Gazproma nama preostaje kao jako važna i ekonomski najbolja opcija, za koju vjerujemo da će i EU imati potrebu i razumijevanje na duži rok.

Treba imati na umu da, do izgradnje novih interkonekcija u BiH, naš postojeći gasovod ima samo jedan ulaz i to u Zvorniku i za sada jedino tim putem može dolaziti gas. Alternative kao realne opcije dugoročno mogu biti neke nove interkonekcije te izgradnja skladišta gasa. Trenutno, jedina alternativa ruskom gasu, ukoliko sam Gazprom obustavi isporuku, jeste nabavka gasa (najvjerovatnije opet ruskog) na tržištu Evrope, po mnogostruko većoj cijeni.

Izgradnja novog LNG terminala u sjevernoj grčkoj luci Aleksandropilis, kao nova opcija i plinska ruta za Evropu, važan je događaj za cijeli region, pa i za BiH. Nakon izgradnje ovog terminala, koja se predviđa do kraja 2023. godine, sa kapacitetom od 5,5 milijardi kubnih metara gasa, to može biti jedna od dodatnih opcija snabdijevanja i za BiH u budućnosti“, konstatiraju iz Energoinvesta u izjavi za Business Magazine.

Kada je riječ o traganju za dugoročnim rješenjem kojim bi se ublažila ovisnost o ruskom dobavljaču, naoko najrealnija opcija je Južna interkonekcija, koja, međutim, već godinama ne miče dalje od ideje, a slično stvari stoje i sa drugim potencijalnim alternativnim pravcima snabdijevanja.

“Što se tiče Južne interkonekcije, koja spaja LNG terminal na Krku i BiH na relaciji Dugo polje-Zagvozd-Posušje-Zenica sa odvojkom za Mostar, koliko znamo je u parlamentarnoj proceduri koja još nije završena. Nismo upoznati s tim dokle je hrvatska strana došla sa svojim dijelom posla pravljenja trase u dužini od 52 kilometra i kako je planirano finansiranje gradnje te dionice, ali očekujemo da će to biti riješeno“, potcrtavaju iz Energoinvesta, primjećujući da “ono što ne smijemo zaboraviti je to da se ovakvi projekti grade dugi niz godina te nisu neka rješenja koja mogu biti do naredne grijne sezone“.

Iz BH-Gasa, koji je, osim za transport prirodnog gasa, zadužen i za razvoj transportne gasne mreže, pak, ističu da ta kompanija konkretno djeluje u smjeru smanjenja ovisnosti o Rusima i “provodi redovne aktivnosti na istraživanju, procjeni i realizaciji projekata koji će omogućiti pristup novim izvorima, pravcima i tržištima prirodnog gasa“.

Trenutno, najzreliji projekat koji bi trebao omogućiti prethodno navedeno je svakako projekat Južne interkonekcije BiH – RH, za koji je, po okončanju izrade Studije izvodljivosti, ldejnog projekta te Studije uticaja no okoliš i društvo, obezbijeđena okolinska dozvola i podnesen zahtjev za ishođenje urbanističke saglasnosti te utvrđivanje javnog interesa – ovaj postupak je u toku.

U kontekstu zakonodavnog okvira koji bi trebao ubrzati i olakšati realizaciju Projekta, treba napomenuti da je Prijedlog zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH – HR usvojen od strane Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u decembru 2021. godine, te u narednom periodu slijedi usvajanje i od strane federalnog Doma naroda.

Izgradnjom gasovoda stvorili bi uslovi za pristup novim tržištima prirodnog gasa, kao što je LNG Krk, lAP projekt, izvori gasa iz kaspijske regije i, u konačnici, ostalim evropskim gasnim izvorištima, kao i skladištima gasa u regiji i šire.

Osnovni faktori koji utiču na dinamiku realizacije Projekta su usvajanje Prijedloga zakona od strane Doma naroda te usvajanje i potpisivanje međudržavnog sporazuma o gasnoj interkonekciji Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, kojim bi se stvorili uslovi za ubrzanu realizaciju Projekta, kako sa bosanskohercegovačke, tako i sa strane Republike Hrvatske, te preciznije definisao okvir finansiranja i dinamika njegove realizacije“, potctava u izjavi za naš magazin Mihajlo Krmpotić, v.d. direktor BH-Gasa, koji, kada je riječ o gasnoj neovisnosti zasnovanoj na priključenju na turske ili grčke LNG treminale, uz opasku da je izmjenom Uredbe o organizaciji i regulaciji sektora gasne privrede u Federaciji BiH iz 2021. godine, BH-Gas zadužen samo za transport i razvoj mreže unutar Federacije BiH, a ne i za snabdijevanje. Što se tiče snabdijevanja BiH iz LNG terminala u Turskoj i Grčkoj, naglašava Krmpotić, ono je ovisno o raspoloživosti slobodnih kapaciteta gasovoda Turski tok, preko kojeg se BiH trenutno snabdijeva, rasploživih kapaciteta na LNG terminalima, kao i dinamici izgradnje nove gasne infrastrukture u susjednoj Republici Srbiji, Bugarskoj i dalje.

“Što se tiče ekonomske isplativosti, ona se sa sigurnošću ne može procijeniti, s obzirom na direktan uticaj investicionih troškova izgradnje potrebne infrastrukture, kao i fluktuacije cijena gasa na LNG terminalima uzrokovane ratom u Ukrajini, na konačnu cijenu gasa za potrošače u BiH“, ističe Krmpotić.

Dodatni hendikep u kontekstu sigurnosti snabdijevanja BiH prirodnim gasom predstavlja činjenica da naša zemlja nema ni skladište tog energenta, što joj u potpunosti veže ruke u situacijama tržišnih poremećaja poput aktuelnog, izazvanog ruskom agresijom na Ukrajinu.

Iako se već dugo godina priča o tome, BiH nema skladišta gasa. Rađene su ozbiljne studije o napuštenom rudniku soli Tetima kod Tuzle, kao jedne od mogućnosti izgradnje skladišta po kapacitetu, ali i po prirodnim elementima koje rudnik soli već ima.

Zbog malog gasnog sistema u FBiH, skladište je neophodno, jer može u zimskom periodu značajno doprinijeti snabdjevanju i stabilnosti kao dopuna redovnom snabdjevanju. Isto tako, u ljetnom periodu, kada je smanjena potrošnja i kada su cijene povoljnije, punile bi se količine gasa na skladištu i koristile u sezoni grijanja i kada cijene rastu.

Međutim, iako sve ukazuje na isplativost izgradnje skladišta gasa u rudniku Tetima, lokalna uprava to odbija, iako nema nikakvih opravdanih razloga za to“, objašnjavaju iz Energoinvesta, a na isti problem sa tuzlanskim lokalnim vlastima ukazuje i prvi čovjek BH-Gasa.

Po pitanju dosadašnjih istraživanja o mogućnostima skladištenja prirodnog gasa, svakako treba spomenuti Prefeasibility studiju podzemnog skladišta prirodnog gasa u rudniku soli Tetima – Tuzla iz 2001. godine, finansiranu od strane BH-Gasa, u kojoj su posebno detaljno obrađene rudarsko-geološke karakteristike relevantne za izgradnju podzemnog skladišta prirodnog gasa u sonim domama. U Studiji su razmatrane tri varijante vrijednosti investicije, u ovisnosti o tome da li je skladište u funkciji sezonskog izravnavanja i zadovoljavanja vršnih potreba, havarijsko-strateškoj funkciji ili se fazno realizuje.

Međutim, za dalji razvoj ovog projekta je postojalo izrazito protivljenje lokalnih vlasti. Tako je Općinsko vijeće Tuzla još 2007. godine usvojilo zaključak o neprihvatanju inicijative da se u komore Rudnika soli Tetima uskladišti prirodni gas. Devet godina kasnije, 2016. godine, Gradsko vijeće je spomenuti zaključak aktueliziralo i dodatno naglasilo usvajanjem Rezolucije o odbijanju skladištenja prirodnog gasa u Tuzli. Ovo pitanje je ponovo aktuelizirano u ovoj godini, kada je Gradsko Vijeće usvojilo zaključke kojima se, između ostalog, zahtijeva da se striktno poštuje Rezolucija, te je zatraženo da stručnjaci pronađu drugo adekvatno rješenje za skladištenje gasa.

Uzimajući u obzir činjenicu da su istraživanja u vezi opcija i mogućnosti skladištenja prirodnog gasa na teritoriji BiH urađena sa velikim vremenskim odmakom, neophodno je ažurirati i istražiti sve opcije skladištenja na studijskom nivou“, napominje Krmpotić, konstatirajući da bi “s obzirom na velike sezonske, a posebno dnevne oscilacije u potrošnji tokom zimskog perioda, skladištenje prirodnog gasa doprinijelo smanjenju njegove cijene (sa aspekta manjeg zakupa dnevnog kapaciteta na godišnjem nivou), omogućavanju pokrivanja vršnih potreba tokom zimskog perioda, pravilnom funkcionisanju gasnog sistema te, u konačnici, sigurnosti snobdijevanja kod kratkoročnih prekida“.

Potencijalna nalazišta

Iako je Energoinvest još prije pola stoljeća započeo istraživanja ležišta nafte i gasa u BiH, u međuvremenu ni na tom planu nije ostvaren nikakav konkretan pomak i sve se svelo na periodične tvrdnje iz vladajućih krugova da se velike svjetske nafte kompanije naprosto utrkuju za koncesiju koja će im omogućiti eksploataciju bosanskohercegovačkih nalazišta tih energenata.

Mnoge zemlje imaju svoja nalazišta i nafte i gasa i to je definitivno velika prednost za stabilnost i upravljanje sistemom snabdjevanja tim energentima.

Trebamo znati da su, najprije istraživanja, a potom i eksploatacija tih energenata, izuzetno zahtjevni i skupi procesi. Država BiH, a i FBiH, trebale bi se intenzivno time baviti, međutim, zakoni i administracija koja treba da uređuje ovu oblast, kao i novčana sredstva koja su potrebna za ovakve projekte, izuzetno su značajni i traže značajno vrijeme.

Ukoliko bi ove aktivnosti prepustili nekim drugim velikim kompanijama koje su zainteresovane za to, ostaje da se pažljivo ugovore obaveze jedne i druge strane – u tom slučaju, treba sagledati koje su prednosti takvih aranžmana.

Ukoliko se istraživanjem utvrdi da nema nikakvih nalazišta, uložena sredstva su nepovratno izgubljena. Stoga, tema je izuzetno kompleksna, ali u svakom slučaju treba biti interes države BiH“, rezimiraju iz Energoinvesta.

S druge strane, Krmpotić podsjeća da, prema odredbama Zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i gasa u Federaciji BiH, resorno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije priprema prijedlog o pokretanju aktivnosti za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa na prostoru FBiH, dok Vlada donosi odluku o pokretanju aktivnosti za dodjelu koncesije.

“Prema raspoloživim informacijama, Vlada provodi aktivnosti na pripremi i usvajanju zakonodovnog okvira koji bi se odnosio na unapređenje fiskalnog sistema u ovom segmentu te izradi strateške procjene uticaja na okoliš programa regionalnih geolakih istraživanja nafte, kondenzata i prirodnog gasa na prostoru Federacije BiH“, kaže Krmpotić.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here