Domaće institucije koče otvaranje saudijskog tržišta za hranu iz BiH

Pretpandemijski nivo robne razmjene između BiH i Saudijske Arabije je tek nešto manji od 90 miliona KM (2019. godine)

117
Saudijaska Arabija
complete national flag of saudi arabia covers whole frame, waved, crunched and very natural looking. In front plan are fundamental food ingredients for consumers, symbolizing consumerism

Ambasada BiH u Rijadu već duže od godinu dana čeka da nadležni entitetski i organi Distrikta Brčko dostave popunjen Upitnik za odobrenje izvoza mesa i proizvoda od mesa na tržište Saudijske Arabije. U međuvremenu, Saudijcima je očito dosadilo čekati lijene i zlonamjerne bh. birokrate, pa su odobrili uvoz mlijeka i mesa iz Srbije.

 

Početkom ove godine iz Vlade Srbije objavljeno je da Kraljevina Saudijska Arabija otvara svoje tržište za srbijanske poljoprivredne proizvode – govedinu, janjetinu te mlijeko i mliječne proizvode. Ta najava ponovo je aktualizirala pitanje loše ekonomske diplomatije Bosne i Hercegovine, koja je daleko od takve vrste iskoraka na saudijskom i općenito arapskim tržištima. Naime, kao i u slučaju brojnih drugih zemalja svijeta s kojima BiH navodno gaji prijateljske odnose, ekonomska saradnja naše zemlje sa Saudijskom Arabijom je na gotovo simboličnom nivou.

Slaba saradnja

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, pretpandemijski nivo robne razmjene između BiH i Saudijske Arabije, unatoč kontinuiranom rastu, dostigao je tek nešto manje od 90 miliona konvertibilnih maraka (2019. godine), da bi usljed korona krize pao na 36,4 miliona KM u 2020. i 34,6 miliona KM u 2021. godini.

Na izvoznoj strani vanjskotrgovinske razmjene između BiH i Saudijske Arabije dominiraju proizvodi namjenske industrije (bombe, granate, torpeda, mine, rakete), a potom slijede pekarski i konditorski te proizvodi drvne i naftne industrije. Vodeći saudijski artikli na bh. tržištu su štampane knjige, brošure, leci i slični proizvodi papirne industrije, kafa, hurme, smokve, ananas, avokado, guava i mango, ali i polimeri stirena u primarnim oblicima, kao i proizvodi od stakla (float-staklo i površinski brušeno ili polirano staklo).

“Također, ne treba zaboraviti na investicije iz Saudijske Arabije u oblasti turizma, nekretnina i bankarstva. Primjetan je bio i povećan broj turista koji su dolazili u našu zemlju, ali je i njihov dolazak umanjila pandemija“, ističe u izjavi za Business Magazine Ahmet Eglić, predsjednik VTK BiH.

Međutim, činjenica je da situacija nije ružičasta ni kada je riječ o saudijskim investicijama u našoj zemlji, koje su, prema podacima Centralne banke BiH dostigle iznos od 278,7 miliona KM, što Saudijsku Arabiju drži daleko od vrha bosanskohercegovačke liste najvećih stranih investitora (za više od 80 miliona KM ispod Luksemburga).

U kontekstu interesovanja saudijskih turista za BiH, pak, prošle godine je zabilježen pozitivan trend, jer je, prema zvaničnoj državnoj statistici, nakon katastrofalno niskih 1.970 iz 2020. godine, broj dolazaka gostiju iz Saudijske Arabije lani povećan na 36.026, što Saudijce svrstava među najbrojnije posjetioce naše zemlje nakon državljana Srbije, Hrvatske i Ujedinjenih Arpaskih Emirata. No, taj pokazatelj tek za nijansu ublažava činjenicu da je ekonomska saradnja između BiH i Saudijske Arabije na niskom nivou, daleko ispod realnih mogućnosti.

“Na saradnju između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Saudijske Arabije utiče geografska udaljenost, kao i nedovoljno poznavanje tržišta.

Jedan od važnih izazova ove saradnje predstavljaju visoki troškovi transporta proizvoda, što utiče i na samo diktiranje cijene proizvoda. Također, nezaobilazna je i ograničenost kapaciteta bh. privrede.

Saudijsko tržište predstavlja veliki izazov, kako za našu zemlju, tako i za sve ostale, obzirom na konkurenciju i već uspostavljene poslovne odnose razmjene sa drugim zemljama. Međutim, posmatrajući i statističke podatke, naša zemlja mnogo više izvozi u Saudijsku Arabiju nego što uvozi“, opaža Egrlić.

No, sudeći prema riječima Muhameda Jusića, ambasadora BiH u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, geografska udaljenost i suženi bh. proizvodni kapaciteti zanemarivi su hendikepi u odnosu na drugu, hroničnu i daleko ozbiljniju ograničenost, usljed koje je vrlo teško u skoroj budućnosti očekivati intenziviranje međusobne vanjskotrgovinske i općenito ekonomske saradnje dviju zemalja.

Nerad nadležnih

“Od moga stupanja na dužnost, prije nešto više od godinu dana, primijetio sam da je prethodni ambasador već duže vremena radio na priznavanju certifikata za sigurnost hrane, naročito životinjskog i mliječnog porijekla te meda, i da je više puta pisao nadleženima u BiH – nažalost, bez rezultata.

Kao jedan od svojih prioriteta stavio sam ovaj zadatak i u tom smislu održao sastanak sa nadležnim u Agenciji za hranu i lijekove Kraljevine Saudijske Arabije, gdje smo informisani o tome da je saudijska strana zadovoljna dosadašnjim kvalitetom hrane i lijekova koji se uvoze iz BiH i da očekuju od bh. strane da popuni upitnik o važećim procedurama kojima se garantuje sigurnost hrane, kako bi onda nastavili sa procedurom priznavanja i registracije naših proizvođača. Prije svega bilo je potrebno popuniti Upitnik za odobrenje izvoza mesa i proizvoda od mesa na tržište Saudijske Arabije. 

Nažalost, nakon skoro godinu dana i nakon više službenih i neslužbenih intervencija, nadležni u Bosni i Hercegovini, prema službenim informacijama kojima Ambasada BiH u Rijadu raspolaže, još uvijek nisu popunili ovaj upitnik. Posljednja neslužbena informacija koju imamo kazuje da su se nadležni u oba entiteta i Distriktu Brčko pozitivno očitovali i da bi uskoro mogli očekivati dostavljanje popunjenog Upitnika. Kada se to desi, Ambasada će nastaviti pratiti proceduru kod nadležnih u Saudijskoj Arabiji. 

Ono što jesmo uspjeli uraditi u međuvremenu, jeste registracija meda i proizvoda od  meda, odnosno kompanija koje su certificirane za izvoz na saudijsko tržište i to pokazuje da se ovaj posao s malo angažmana nadležnih u BiH može brzo završiti. Naravno, zainteresovani za izvoz mesa i proizvoda životinjskog porijekla mogu i samostalno pokrenuti inicijativu za registraciju, a prema instrukciji koju smo zaprimili u Ambasadi, oni se mogu obratiti Uredu za veterinarstvo BiH“, u izjavi za Business Magazine pojašnjava suštinu problema ambasador Jusić, odgovarajući na pitanje o tome koliko je realno očekivati da Saudijska Arabija otvori svoje tržište i za poljoprivredne proizvode iz BiH, kao što je učinila u slučaju Srbije.

Uz opasku da “BiH ima značajnu ekonomsku saradnju sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom, koja je jedna od rijetkih država u koju daleko više izvozimo nego što uvozimo“, Jusić konstatira da, s obzirom na veličinu saudijskog tržišta, na njemu ima jako puno prostora za veći angažman naših kompanija.

“Prije svega je na državnim organima da osiguramo zakonske okvire, a onda je na privrednicima da pronađu svoj interes i da osiguraju kvalitetan i povoljan proizvod koji će biti konkurentan na tržištu.

Treba imati na umu da su za Saudijsku Arabiju zainteresovani svi svjetski proizvođači i najveći svjetski lanci te se valja pripremiti na ozbiljnu konkurenciju i u tom smislu imati dostatne kapacitete i konkurentan proizvod“, napominje pritom ambasador Jusić, koji je vrlo precizan i kada govori o bh. proizvodnim granama koje imaju najveću šansu za prodor na saudijsko tržište, ali i ambicijama saudijskih proizvođača u vezi sa izvozom u BiH.

“Iz BiH su nas u Agenciji za hranu i lijekove obavijestili da ima interesa za svježim mesom (junetina i govedina prije svega), organskim prizvodima i svim drugim proizvodima koji mogu biti konkurentni. Veliko je interesovanje za drvnu industriju, namještaj i farmaceutske proizvode.

Imamo kompaniju koja ovdje uvozi Sarajevski kiseljak i neke druge proizvode iz BiH. Nekoliko privrednika se interesiralo za uvoz svježeg jagodičastog voća, svih drugih prehrambenih proizvoda, ogrjevnog drveta, koje se ovdje koristi tokom izleta, drvenog uglja.

Tu je odranije prisutno jestivo ulje i šećer iz BiH. Sada imamo uvoz meda i sira. Tradicionalno, namjenska industrija je najbitniji naš adut u izvozu u Saudijsku Arabiju, a više manjih preduzeća je najavilo prijenos tehnologije i otvaranje zajedničkih kompanija u Saudijskoj Arabiji. 

Saudija u BiH izvozi daleko manje nego što uvozi i to su prije svega derivati naftne industrije, plastična i druga pakovanja i ambalaža te hurme. Oni su jako zainteresovani za otvaranje tržišta BiH, koje, iako je malo, može biti odskočna daska za izvoz u druge zemlje regiona“, potcrtava Jusić.

Na pitanje o angažiranosti Ambasade u kontekstu otvaranja saudijskog tržiša za bh. proizvode i jačanja ukupne ekonomske saradnje dviju država, on odgovara u prvom redu izražavajući zadovoljstvo zbog usaglašavanja Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji bi, kako ističe, uskoro trebao biti potpisan.

Konkretne aktivnosti

“To će dati poticaj ukupnoj poslovnoj saradnji. Očito je da bi stvaranje pozitivne klime za investicije u BiH omogućilo saudijskim investitorima da ulože u našu zemlju, što bi doprinijelo ekonomskoj razmjeni kroz osiguranje dovoljne količine proizvoda za koje ima interesovanja u Saudsijkoj Arabiji.

U međuvremenu, uspjeli smo vlastitim kontaktima spojiti nekoliko naših kompanija sa partnerima u Saudijskoj Arabiji – neki od njih su dogovorili konkretnu saradnju, dok drugi iz opravdanih razloga nisu uspjeli naći poslovni interes.

Za neke od bh. proizvoda problem izvoza je bio u velikoj cijeni transporta, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci eskalirala, te nepostojanju kargo letova za svježe proizvode za koje postoji interesovanje. U nekoliko slučajeva bh. privrednici nisu imali dovoljne kapacitete za ogromno saudijsko tržište ili nisu htjeli odustati od tradicionalnih tržišta za koja rade kako bi se oprobali na novom tržištu o kojem malo znaju“, napominje Jusić.

S druge strane, Egrlić objašnjava da ni VTK ne sjedi skrštenih ruku, podsjećajući pritom da je još 2018. sa partnerskom saudijskom komorom formirano Poslovno vijeće Kraljevina Saudijska Arabija – Bosna i Hercegovina, čiji je cilj “provođenje poslovnih aktivnosti u oblastima trgovine, investicija, transfera tehnologije, usluga i drugim sektorima“.

“Osnovna funkcija Poslovnog vijeća, osim unapređenja saradnje, jeste i da se zajedno nastoje prevazići eventualne prepreke poslovnoj saradnji.

VTK je krajem 2019. organizovala Poslovni forum i susrete privrednika BiH i Saudijske Arabije. Tada je održana i Prva sjednica Poslovnog vijeća, s ciljem unapređenja ekonomske saradnje, posebno trgovinske razmjene i ulaganja.

Na posljednjoj sjednici Vijeća je ocijenjeno da je u narednom periodu potrebno poduzeti aktivnosti vezano za potpisivanje, ratifikaciju i primjenu neophodnih međudržavnih sporazuma, dodatno olakšati vizni režim za poslovnu zajednicu te povećati obim vanjskotrgovinske razmjene i ulaganja.

Interes VTK i bh. poslovne zajednice je da snažnije uđe na tržište Saudijske Arabije, jer dvije zemlje imaju daleko veći potencijal za saradnju i saudijsko tržište predstavlja šansu za BiH. Nadamo se da će se kroz poboljšanje epidemiološke situacije u narednom periodu saradnja između ove dvije zemlje pojačati i nastaviti gdje je stala početkom 2020. godine, kada su zbog situacije koja nas je zadesila pojavom novog virusa odgođeni Poslovni forum i druge sjednice Poslovnog vijeća čiji fokus je trebao biti na unapređenju izvoza bh. kompanija na tržište Saudijske Arabije, aranžmani vezani za prenos know-how tehnologije kompanijama u Saudijskoj Arabiji, te predstavljanje investicijskih projekata za koje bh. kompanije traže investitore.“, zaključuje Egrlić.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here