Business analiza:Neto prihodi od indirektnih poreza ojačali za skoro milijardu KM

Uprava za indirektno oporezivanje BiH u 2021. je povećala je neto naplatu prihoda od indirektnih poreza za 16,7 posto u odnosu na 2020. i za 5,8 posto u odnosu na 2019. godinu.

19

Prema Izvještaju o gotovinskom toku, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u 2021. godini povećala je bruto prihode od indirektnih poreza za 1,216 milijardi KM u odnosu na 2020. godinu, dok su povrati poreza bili veći za 227 miliona KM. U konačnici, neto naplata indirektnih poreza u 2021. je bila veća za 989,4 miliona KM ili 16,7 posto nego u 2020. godini.

Kako se navodi u martovskom biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora UIO, ukupna neto naplata prihoda od indirektnih poreza u 2021. premašila je naplatu u pretpandemijskoj 2019. godini za 5,8 posto. Glavni izvor rasta naplate je porez na dodanu vrijednost (PDV), dok su nešto skromnije pozitivne stope rasta ostvarene u naplati carina i putarina, dok je naplata akciza u 2021. bila ispod nivoa iz 2019. godine (pozitivan trend u odnosu na 2019. imala je samo naplata akciza na alkohol i alkoholna pića, dok je naplata svih ostalih podvrsta akciza smanjena, pogotovo kada se radi o akcizama na duhanske prerađevine).

Oporavak prihoda

U Biltenu se primjećuje da je nagli oporavak prihoda počeo u maju 2021., tako da su neto efekti naplate indirektnih poreza ostvarena u prva četiri mjeseca u ostatku godine učetverostručeni. Zabilježen je i ubrzani rast ukupnih neto prihoda, koji su u samo tri mjeseca iz negativne zone dostigli rast od 10 posto.

“U drugom polugodištu stopa rasta se stabilizirala na oko 16 posto.

Mimo svih očekivanja, u 2021. je ostvarena rekordna nominalna naplata indirektnih poreza od osnivanja UIO, a od godišnje stope rasta u 2021. veća je samo ona na početku uvođenja PDV-a u BiH, kad su ostvareni vrlo visoki suficiti.

Nakon oscilacija u većem dijelu godine, u četvrtom kvartalu primjećuje se skoro identična šema naplate u posljednje tri godine. Zbog činjenice da su se negativni efekti pandemije COVID-19 na ekonomiju i na naplatu prihoda od indirektnih poreza u najvećoj mjeri ispoljili u drugom kvartalu 2020., a da je pandemija nastavljena i u narednoj godini, negativan rast od 4,2 posto u prvom kvartalu 2021. je bio očekivan. Snažni oporavak prihoda u aprilu i junu 2021. donio je rast na nivou drugog kvartala od visokih 31,5 posto. Niža statistička osnovica iz 2020. za poređenje, kao i liberalnije mjere za ulazak u BiH, u 2021. tokom ljeta rezultirali su snažnim rastom naplate indirektnih poreza u trećem kvartalu od 23,4 posto. Ni pojava četvrtog vala pandemije u EU, niti primjena restriktivnih mjera u članicama i okruženju, nisu značajnije pogodile potrošnju nerezidenata u BiH, pogotovo kada se radi o nerezidentima iz Hrvatske u pograničnim krajevima BiH, tako da je u četvrtom kvartalu ostvaren rast naplate prihoda od indirektnih poreza od 19,4 posto. Ipak, da bi se zaključilo da je naplata indirektnih poreza na putu oporavka, potrebno ju je porediti sa naplatom u 2019. godini prije pojave pandemije, koja je ujedno bila i rekordna od osnivanja UIO. Poređenje sa kvartalima u 2019. ukazuje i na trendove koji bi se mogli očekivati i u 2022. godini. Naplata u prvom kvartalu 2021. bila je na nivou naplate u istom kvartalu 2019., što je pozitivno s obzirom na negativne efekte pandemije. U drugom, trećem i četvrtom kvartalu dolazi do ubrzanog rasta prihoda. Ostvarene su jako visoke stope rasta u odnosu na referentne kvartale 2019. – od 5,1 posto, 7,7 posto i 9,8 posto, respektivno“, precizira se u Biltenu.

Najveći suficit u 2021. je ostvaren u naplati poreza na dodanu vrijednost (PDV) – 673,6 miliona KM. Naplata akciza poboljšana je za 172,1 milion KM, putarina za 71,5 miliona KM, a carina za 61,8 miliona KM.

Rast uvoza u 2021. donio je rast prihoda od carina za 23,6 posto. To poboljšanje posljedica je kumulativnog pozitivnog efekta rasta uvoza iz Evropske unije te iz Kine i ostalih azijskih zemalja.

“Iako iz mjesečnih podataka o naplati carina u 2021. proizilazi da je oporavak naplate počeo u martu, poređenje sa 2019. ukazuje na drugačiji zaključak. Negativni trendovi su trajali prva dva kvartala, da bi se pozitivan rast ostvario tek u trećem i četvrtom kvartalu u visini od 11,8 i 23 posto, respektivno.

U cjelini, u 2021. ostvarena je rekordna nominalna naplata prihoda od carina od 2013. godine, kada je okončano petogodišnje smanjenje/ukidanje carina prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU“, napominje se u Biltenu.

Kumulativni rast bruto prihoda od PDV-a u 2021. iznosio je 18 posto, s tim što je PDV na uvoz rastao po stopi od 23,4 posto, a domaći po stopi od 10,8 posto.

Naplata PDV-a

U prvom kvartalu ostvarena je naplata PDV-a na uvoz na nivou naplate iz istog kvartala 2020. U drugom, trećem i četvrtom kvartalu zabilježen je stabilan rast naplate PDV-a na uvoz po stopama od 36, 28,1 i 30,4 posto, respektivno.

Istovremeno, kvartalni rast naplate domaćeg PDV-a konstantno je bio u pozitivnoj zoni. U prvom kvartalu je iznosio 1,6 posto, da bi drugom i trećem kvartalu skočio na 27,6 i 12,6 posto.

“Budući da je u četvrtom kvartalu ostvaren rast naplate domaćeg PDV-a od 5,5 posto, može se zaključiti da je evidentno usporavanje rasta u normalnije okvire, koji su približni projekcijama rasta potrošnje. Međutim, realniju sliku daje poređenje sa 2019., koje pokazuje snažan oporavak naplate i rastući trend PDV-a na uvoz u drugom dijelu 2021., te trend usporavanja naplate domaćeg PDV-a od trećeg kvartala.

U svakom slučaju, stope rasta domaćeg PDV-a su daleko iznad projekcija potrošnje u 2021. godini“, objašnjava se u Biltenu.

U 2021. zabilježen je i snažan rast povrata PDV-a od 18,1 posto, što je posljedica rasta izvoza i uvoza. Kvartalna poređenja 2021. i 2019. ukazuju da je rast povrata ostvaren u drugom dijelu prošle godine, dok analiza strukture povrata pokazuje rast isplata povrata obveznicima od 18,4 posto ili nominalno 210,8 miliona KM u odnosu na 2020. godinu – ujedno se radi o rekordnim isplatama od uvođenja PDV-a. Kod povrata međunarodnim organizacijama i projektima zabilježen je rast od 15,6 posto ili nominalno 19,6 miliona KM, što je najviši nivo od 2014. godine.

“Uporedo sa rastom povrata raste i naplata bruto PDV-a, no brži rast bruto naplate je tokom 2021. u određenoj mjeri ublažavao rast povrata, što je rezultiralo opadanjem udjela povrata u bruto naplati. Međutim, brži rast isplata povrata u posljednja dva mjeseca 2021. u odnosu na rast bruto naplate povećao je udio kumulativa povrata u kumulativu bruto PDV-a na 25,3 posto.

I pored rasta povrata u decembru, kumulativna stopa rasta neto PDV-a u 2021. zadržala se na visokih 18 posto.

Kvartalna poređenja 2021. sa 2019. pokazuju ujednačen kvartalni rast u tri posljednja prošlogodišnja kvartala, na nivou od 11-12 posto, što ukazuje na stabilan trend naplate PDV-a, koji se može očekivati i u 2022. godini.

Poređenje nominalne neto naplate PDV-a sa prethodnim godinama ukazuje na zaključak da je u 2021. ostvaren maksimum od uvođenja PDV-a“, potcrtava se u Biltenu.

Visoke stope rasta i oscilatoran trend naplate akciza u 2021. najvećim dijelom su posljedica niže statističke osnovice iz istog perioda 2020. godine, koja je varirala ovisno o oscilacijama u naplati akciza na derivate nafte i duhanske prerađevine.

“Oporavak naplate prihoda od akciza nastupio je tek u četvrtom kvartalu 2021., kada je ostvaren rast od 6,1 posto u odnosu na isti kvartal 2019. godine.

Međutim, pozitivan rast u jednom kvartalu bio je nedovoljan da bi ukupna naplata akciza u 2021. premašila rekordnu naplatu u 2019. godini. Ukupno naplaćeni prihodi od akciza u 2021. bili su za 3,8 posto manji nego u 2019. godini.

Budući da je naplata prihoda od akciza na derivate nafte u 2021. dostigla naplatu u 2019., glavni razlog za nižu ukupnu naplatu akciznih prihoda su akcize na duhanske prerađevine, kojih je lani naplaćeno za 6,3 posto manje nego u 2019. godini“, ističe se u Biltenu.

Slično naplati akciza na derivate nafte, prihodi od putarina zabilježili su usporenije stope rasta u posljednja dva mjeseca 2021., tako da je na nivou godine ostvaren rast od 11,9 posto. Kvartalna poređenja sa 2019., u odnosu na koju je naplata putarina povećana za 0,8 posto, pokazuju pozitivne trendove u trećem i četvrtom kvartalu 2021., s tim da su stope rasta više nego kod akciza na derivate nafte. Kako se pojašnjava u Biltenu, ta razlika je plod diferenciranog tretmana pojedinih vrsta energenata kada se radi o akcizama i putarini te oslobađanjima plaćanja putarine u određenim slučajevima.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here