ONE PRAVE RAZLIKU:Žene razvijaju biznise o kojima muškarci i ne razmišljaju

Zahvaljujući tradiciji poljoprivredne proizvodnje njene porodice koju je modernizirala i povećanoj potražnji za organskim proizvodima, Jasmina Ćušić iz Mostara, prije četiri godine pokrenula je proizvodnju voća i povrća pod brendom Eko Jasmina. U intervjuu za Business Magazine Ćušić govori o izazovima organske poljoprivredne proizvodnje u BiH, potencijalima koji se kriju u poljoprivredi, te na koji način poduzetništvo žena može doprinijeti značajnijim promjenama u društvu. Razgovarala: Mirela Haskić-Suša

131

U nemogućnosti pronalska zaposlenja u struci i kako kaže iz revolta prema sistemu u Bosni i Hercegovini, profesorica engleskoj jezika i književnosti iz Mostara, Jasmina Ćušić okreće se poljoprivredi. Iako na našim pijacama dominira uvozno voće i povrće, potražnja za organskim proizvodima i online trgovina, bili su vjetar u leđa ovoj poduzetnici. Ono što je njena porodica radila godinama, Ćušić je unaprijedila i modernizirala te prije četiri godine pokrenula kompaniju Eko Jasmina. Zahvaljujući pogodnoj hercegovačkoj klimi i plodnom tlu, od tri kulture na početku, danas proizvodi od 80 do 90 različitih kultura voća i povrća uzgojenih bez upotrebe štetnih hemijskih tvari. Pored radnje u Mostaru, svoje proizvode dostavlja širom BiH. Također, Ćušić sarađuje i sa drugim poljoprivrednim proizvođačima, što je rezultiralo i osiguranjem egzistencije za deset porodica. U intervjuu za Business Magazine Ćušić govori o izazovima organske poljoprivredne proizvodnje u BiH, potencijalima koji se kriju u poljoprivredi, te na koji način poduzetništvo žena može doprinijeti značajnijim promjenama u društvu.

BM: Zašto ste baš izabrali poljoprivredu kao granu u kojoj ćete pokrenuti vlastiti biznis i s kojim izazovima ste se susretali?

ĆUŠIĆ: Poljoprivreda je bila nešto što mi je u tom trenutku nudilo mogućnosti koje nisam imala u svojoj struci. Kao profesorica engleskog jezika i književnosti bila sam uslovljena priključenjem određenoj političkoj stranci da bih se zaposlila u prosvjeti. Moj revolt protiv takvog sistema bilo je usavršavanje poljoprivrede kojom se moja porodica bavila generacijama unazad, modernizacijom iste, te iskorištavanjem društvenih mreža da bih prodala svoje proizvode.

BM: Koliko je zahtjevno u BiH baviti se organskom poljoprivrednom proizvodnjom, s obzirom na činjenicu da na našim pijacama dominiraju uvozni proizvodi?

ĆUŠIĆ: Smatram da je najveći problem u tome što naši poljoprivrednici nisu educirani u smislu poznavanja načela organske poljoprivrede s jedne strane, a s druge neriješen status poljoprivrede kao takve, kako u pravnom smislu tako i u smislu zaštite tih proizvoda na tržištu. Međutim, s obzirom da se takvi proizvodi sve više traže, mislim da ćemo ići u smjeru spoznaje i informiranja, te okretanja većinskog dijela uzgoja u tom pravcu.

Nedovoljno iskorišteni potencijali poljoprivrede, naglašava Ćušić

BM: Kakvi potencijali se kriju u poljoprivredi, posebno za mlade koji sve više napuštaju BiH? Kako vratiti ljude na sela i razvijati domaću poljoprivrednu proizvodnju?

ĆUŠIĆ:S obzirom na stepen nerazvijenosti poljoprivrede u našoj državi, mogućnosti su zaista raznolike. Poljoprivreda nije samo uzgajanje povrća i voća, poljoprivreda se može vezati uz turizam, gastronomsku ponudu, projekte vezane za ekologiju i očuvanje okoline… Kako kažu, samo nebo je granica.

BM: Registrirali ste kompaniju koja je ubrzo privukla inozemne investitore. Kakvu podršku su Vam pružili?

ĆUŠIĆ: Opet ponavljam da s obzirom na mogućnosti koje nudi naša država u smislu organske poljoprivrede i svega što se može vezati uz to, uz dobar projekat mogu se privući investitori koji se čak i bave djelatnošću koja nije ni blizu vaše. U svakom slučaju uvijek je bolje izabrati partnere koji će biti uz vas ne samo finansijski već i na sve druge načine. Razumijevanje i realizacija ideja, prenošenje znanja iz drugih država i drugih oblasti, može doprinijeti puno više razvoju jednog ovakvog projekta nego samo i isključivo finansijska pomoć.

BM:U čemu se ogleda značaj poduzetništva žena?

ĆUŠIĆ: Žene u poduzetništvo mogu unijeti puno stvari koje muškarci ne mogu. Razlikujemo se u jako puno stvari i to je dobro. Žene će razvijati biznise i dijelove biznisa o kojima muškarci nikada neće ni pomisliti, a  prijeko su potrebni. I ne samo to, mislim da se jako velik broj žena u BiH ne libi raditi bilo kakav posao i da smo davno prestale razdvajati poslove na muške i ženske.

BM: Koje poteškoće kada je u pitanju poduzetništvo žene ne dijele s muškarcima i da li poduzetnice u društvu zauzimaju mjesto koje zaslužuju?

ĆUŠIĆ: Nažalost, ta percepcija slabijeg spola se prenijela u velikoj mjeri na sferu biznisa, tako da smo u većini slučajeva dočekane sa rezervom ili sa razmišljanjem da svoj biznis nismo izgradile trudom i radom već na neke druge načine. Ali, bez obzira na to, ja lično nisam iskusila negativne stvari, štaviše, s obzirom da sam izabrala poprilično muško zanimanje, većinom sam nailazila na poštovanje i razumijevanje.

BM: Kako motivirati žene da se odvaže na pokretanje biznisa i koje osobine mora posjedovati žena da bi uspjela u poduzetništvu?

ĆUŠIĆ: Mislim da se promocijom pozitivnih primjera može postići puno toga, kao i kroz edukacije i informiranje što većeg broja žena. Teško je izaći iz komfort zone i upustiti se u biznis koji sa sobom nosi puno odgovornosti, uspona i padova, izazova, a uz sve to želite da imate i privatni život i da se posvetite svojoj porodici. Smatram da je glavna osobina istrajnost i pozitivno razmišljanje. Jako je bitno u svakom problemu vidjeti priliku umjesto da to bude obratno.

BM: Sarađujete sa više od 10 kooperanata, te zahvaljujući Vama deset porodica danas živi od poljoprivrede. Na koji način poduzetništvo žena može doprinijeti značajnijim promjenama u društvu?

ĆUŠIĆ: Poljoprivreda kao takva je definitivno grana koja je nedovoljno iskorištena na našim prostorima i treba je iskoristiti maksimalno. Žene kroz poduzetništvo mogu doprinijeti raznim promjenama u društvu, ne samo u smjeru jačanja žena već i jačanja društvenog uticaja, porodice i prava ugroženih kategorija društva.

Poduzetnice mogu doprinijeti značajnim društvenim promjenama, ističe Ćušić

BM: Jedan od Vaših planova za naredni period je otvaranje urbanog vrta. Kakvi sadržaji će biti dostupni posjetiteljima?

ĆUŠIĆ: Urbani vrt je moj dugogodišnji san. To bi bila jedna oaza zdravlja, utočište koje će nuditi ne samo široku lepezu različitih proizvoda već i edukacije, mjesto za seminare, rad u prirodi i bijeg od svakodnevnice.

BM: Šta još možemo očekivati od Eko Jasmina u narednom periodu?

ĆUŠIĆ: Eko Jasmina kao kompanija ima puno projekata koji čekaju na konkretan momenat za realizaciju. Otvaranje prodavnice u Sarajevu i Banjoj Luci su definitivno neki od naših planova, kao i upuštanje u turističke vode kroz prizmu poljoprivrede.

Pored Mostara, plan je otvoriti radnje i u Sarajevu i Banjoj Luci

 UniCredit banka je uz nas od početka

BM: Kakvu saradnju imate s UniCredit bankom i koliko Vam je podrška banke pomogla u pokretanju i vođenju Vašeg biznisa?

ĆUŠIĆ: Sa UniCredit bankom poslujem od samog početka. Tu je naš glavni račun i podrška banke zaista nije izostala u trenucima kada nam je to bilo potrebno.  Nadam se da ćemo i u budućnosti nastaviti istu saradnju.

O projektu koji realizira Business Magazine u saradnji sa UniCredit Bank

Žene u biznisu su dugo bile izuzetak, nikada pravilo, no, vrijeme i cjelokupan napredak čovječanstva polako, ali sigurno pomiče granice koje su uglavnom rezultat izuzetno jakih predrasuda protiv kojih se generalno najteže boriti. Boriti se u dokazivanju da znaju, žele i na koncu mogu realizirati svoje snove čak i kada to izgleda preteško, stalno je „stanje“ u kojem se nalaze žene diljem svijeta, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se čitaju suhoparne brojke, koje daju rezultati raznih globalnih analiza koje obuhvataju i našu zemlju, skoro da se nije teško obeshrabiti. Ipak, u svakodnevnom radnom okruženju žena je sve više, pozicija koje zauzimaju, također, su sve više i značajnije no negdje se ipak zapaža da napredovanje do vrha, ide teže nego bi trebalo. Činjenica je da su se neke kompanije ohrabrile dati priliku i na najviše liderske pozicije imenovale žene, priznajući im na taj način sav dotadašnji trud, svo njihovo znanje i sve njihove sposobnosti kojima raspolažu. No, dug put je još pred svima nama u namjeri da postanemo društvo u kojem će biti normalno da je žena aktivan član poslovne zajednice čije se znanje i rad adekvatno valorizira u svakom segmentu. Business magazine u saradnji sa Unicredit Bank stoga pokreće projekat One prave razliku čiji je cilj ukazati na žene koje nisu ustuknule unatoč svim vrstama prepreka koje je jedno društvo poput bosanskohercegovačkog, stavljalo i stavlja pred njih. Na taj način želimo odati priznanje njihovoj borbi da neke buduće generacije dobiju priliku živjeti i raditi u društvu koje ne prepoznaje rodne razlike i koje podjednako cijeni uspjeh neovisno o spolu.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here