Na problem rodnog jaza u plaćama u svim dijelovima svijeta već odavno se ukazuje, međutim malo se govori o investicijskom jazu između kompanija koje vode žene i onih koje vode muškarci. Osnivačice startupa rijetkost su u Evropi. To je dijelom zato što žene osnivaju manje kompanija nego muškarci. Iako predstavljaju više od polovice stanovništva, žene čine manje od trećine poduzetnika. Žene su posebno nedovoljno zastupljene u rizičnom kapitalu. Čak i kada pokrenu startup, žene imaju problema s dobivanjem sredstava.
„Mame poduzetnice“ nisu interesantne
Prema studijama, vlasnice poduzeća primaju znatno manje kapitala u ranoj fazi od muškaraca. Iako je postignut napredak u ulaganju u tehnološke kompanije koje su stvorile žene, ipak ovim startupima nedostaju sredstva u poređenju s onim koje su pokrenuli muškarci. U Evropi, osnivački timovi koje čine isključivo žene osigurali su samo 0,4 posto evropskog rizičnog kapitala (VC) do 2022. godine, dok su osnivački timovi mješovitih spolova prikupili dodatnih 15,2 posto kapitala. Godinu ranije, ženski osnivački timovi prikupili su 1,1 posto kapitala, a mješoviti timovi 8,8 posto. U Sjedinjenim Američkim Državama, prošle godine 87 posto sredstava investitora uloženo je u startupe sastavljene isključivo od muških osnivača. A nejednakost spolova nije ograničena samo na finansiranje, žene u različitim startup sektorima izvijestile su o lošijim iskustvima s investitorima, a 63 posto je osjetilo nedostatak jednakih mogućnosti u poređenju s onima koje se pružaju muškarcima.
Kada je riječ o finansijskom sektoru, ženske fintech kompanije prikupile su manje od dva posto VC finansiranja u 2021. godini. Iako je postignut napredak u ulaganju u tech kompanije koje su osnovale žene, ipak ovim startupima nedostaju sredstva u poređenju s onima koje vode muškarci. Prošle godine, 87 posto VC finansiranja uloženo je u startupe sastavljene isključivo od muških osnivača. U svijetu postoji više od 1.600 foodtech startupa koje su osnovale ili suosnivale žene. U 2021., VC ulaganja u samo ženske osnivačke timove porasla su 1,6 puta na 1,8 milijardi dolara. Međutim, to čini samo 4,3 posto ukupnih VC ulaganja u prehrambenu tehnologiju.
Veliki razlog za nedostatak u finansiranju su različite predrasude s kojima se žene susreću kada idu na sastanke s rizičnim kapitalistima, smatra Kim de Laat, postdoktorska istraživačica na Odjelu za sociologiju na Univerzitetu Brock. U sklopu svojih studija o tome kako se finansiraju poduzetnice, de Laat je razgovarala s brojnim ženama koje su podijelile svoja iskustva, uključujući i onu koja je rekla da joj je rizični kapitalist rekao da “izgleda kao da bi se uskoro mogla udati i da će dobiti dvoje djece”, i nije ga zanimalo ulaganje u „mamu poduzetnicu“.
“Dakle, postoje ove vrste vrlo eklatantnih, eksplicitnih oblika diskriminacije koje se nastavljaju događati ženama u ovom području”, rekla je de Laat.
Propuštene prilike
Kada je Harvard Business Review proveo opservacijsku studiju o interakcijama između VC-a i poduzetnika, otkrili su da su muškarcima obično postavljana pitanja o potencijalu dobiti, dok su se osnivačice pitale o prevenciji ili potencijalu gubitka. Studija je pokazala da su tokom TechCrunch Disrupt New York, godišnjeg takmičenja u finansiranju startupa, kada je riječ o pitanjima o potencijalnoj bazi kupaca, rizični kapitalisti su muškarce pitali o tome kako će steći kupce, a žene kako će ih zadržati. Razlika u ispitivanju dovela je do velike nejednakosti u finansiranju, kako pišu autori studije : “Za svako dodatno pitanje prevencije postavljeno poduzetniku, startup je u prosjeku prikupio nevjerojatnih 3,8 miliona dolara manje”.
De Laat kaže da te vrste pitanja “nisu nužno eksplicitna diskriminacija, ali je ipak nešto što sprečava poduzetnice da dobiju isti nivo brige i pažnje koju dobijaju muškarci“.
Ipak, kultura kompanija rizičnog kapitala možda sprečava kompanije koje vode žene da dobiju sredstva koja zaslužuju. Prema studiji koju je proveo Deloitte, a koja se bavi raznolikošću i uključenošću u industriju rizičnog kapitala, samo 14 posto stručnjaka za ulaganja u rizični kapital u SAD-u su žene, dok su u Evropi zastupljene samo pet posto. Kompanije rizičnog kapitala s partnericom imaju tri puta veću vjerovatnost da će ulagati u kompanije koje vodi žena.
Također, tu su i druge prepreke koje sputavaju žene. Naime, žene su statistički zabilježene kao manje samouvjerene i informirane o novcu u poređenju s muškim kolegama, posebno u vezi s dugoročnim finansijskim odlukama kao što su ulaganja, penzionisanje i planovi štednje.
Neulaganja u startupe koje su osnovale žene je propuštena ekonomska prilika. Istraživanja pokazuju da kompanije koje su osnovale žene ostvaruju mnogo veći prihod – više nego dvostruko po uloženom dolaru od onih koje su osnovali muškarci. Unatoč dodatnim izazovima s kojima se susreću, ovi startupi nastavljaju napredovati i rasti, donoseći više od 1,8 biliona dolara dobiti svake godine. Istraživanje First Round Capitala i Boston Consulting Group ranije je otkrilo da je veća vjerovatnost da će osnivački timovi sa ženama imati višu internu stopu povrata (IRR) – 112 posto naspram 48 posto kada je riječ o muškarcima. Zapravo, startupi predvođeni ženama nadmašuju one koje vode muškarci u gotovo svim područjima – brže se prilagođavaju, više su fokusirani na rješenja, profitabilniji, sigurniji, pružaju kvalitetnije korisničko iskustvo i društveno su odgovorniji. Žene osnivačice zapošljavaju 2,5 puta više žena u svoje timove, u industrijama koje se bore s osiguranjem jednake rodne zastupljenosti. Također je vjerovatnije da će se fokusirati na svrhu.
Ključni koraci za unapređenje položaja poduzetnica
Studija Evropske investicijske banke Innovation Finance Advisory, Finansiranje žena poduzetnica: Kako osnažiti rast, otkriva da se poduzetnički kapital i osnovno finansiranje za kompanije koje vode i u vlasništvu žena postepeno poboljšava u Evropskoj uniji. Sve više žena također osniva vlastite investicijske fondove ili rade kao vodeći partneri u fondovima rizičnog kapitala. Prema studiji, Evropa i dalje zaostaje za ostalim svjetskim regijama, posebno u udjelu rizičnog kapitala i drugih privatnih ulaganja koje žene primaju. Stopa poduzetničke aktivnosti među evropskim ženama također je niska – 5,7 posto u poređenju s prosjekom od 11 posto u ostatku svijeta .
EIB je također dao i preporuke za rješavanje četiri ključna područja koja bi mogla radikalno poboljšati sposobnost žena da započnu i finansiraju poduzeće. Najprije, potrebno je povećati broj žena upraviteljica fondova i donositelja odluka u fondovima rizičnog kapitala. Također, neophodno je i stvoriti namjenske fondove i finansijske instrumente za podršku poduzetništvu žena. Ženama je potrebna i pomoć u pronalasku sredstava i tehničkih savjeta potrebnih za razvoj njihovog poslovanja. Većina žena oslanja se na vlastitu ušteđevinu i doprinose članova porodice kako bi osnovale posao, što može radikalno ograničiti rast njihove kompanije. Studije u Francuskoj pokazale su da se 10 posto poduzetnica obraća bankama za podršku, što je otprilike jedna trećina manje od muškaraca poduzetnika. Ono što je ključno jeste podrška poduzetnicama u sektorima u kojima ih izrazito nedostaje, kao što su tehnologija, nauka, inžinjerstvo i matematika (STEM). Njihov nedostatak znači da se jedno od najdinamičnijih područja privrednog rasta – visoka tehnologija i inovacije – razvija bez uzimanja u obzir doprinosa, iskustava ili perspektiva polovice stanovništva. Nedostatak ženskih uzora također ima dubok učinak na djevojke zainteresirane za STEM područja.
O projektu koji realizira Business Magazine u saradnji sa UniCredit Bank
Žene u biznisu su dugo bile izuzetak, nikada pravilo, no, vrijeme i cjelokupan napredak čovječanstva polako, ali sigurno pomiče granice koje su uglavnom rezultat izuzetno jakih predrasuda protiv kojih se generalno najteže boriti. Boriti se u dokazivanju da znaju, žele i na koncu mogu realizirati svoje snove čak i kada to izgleda preteško, stalno je „stanje“ u kojem se nalaze žene diljem svijeta, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se čitaju suhoparne brojke, koje daju rezultati raznih globalnih analiza koje obuhvataju i našu zemlju, skoro da se nije teško obeshrabiti. Ipak, u svakodnevnom radnom okruženju žena je sve više, pozicija koje zauzimaju, također, su sve više i značajnije no negdje se ipak zapaža da napredovanje do vrha, ide teže nego bi trebalo. Činjenica je da su se neke kompanije ohrabrile dati priliku i na najviše liderske pozicije imenovale žene, priznajući im na taj način sav dotadašnji trud, svo njihovo znanje i sve njihove sposobnosti kojima raspolažu. No, dug put je još pred svima nama u namjeri da postanemo društvo u kojem će biti normalno da je žena aktivan član poslovne zajednice čije se znanje i rad adekvatno valorizira u svakom segmentu. Business magazine u saradnji sa Unicredit Bank stoga pokreće projekat One prave razliku čiji je cilj ukazati na žene koje nisu ustuknule unatoč svim vrstama prepreka koje je jedno društvo poput bosanskohercegovačkog, stavljalo i stavlja pred njih. Na taj način želimo odati priznanje njihovoj borbi da neke buduće generacije dobiju priliku živjeti i raditi u društvu koje ne prepoznaje rodne razlike i koje podjednako cijeni uspjeh neovisno o spolu.
