Prošla godina, zbog nestašice meda, ocijenjena je najgorom u posljednjih 50 godina. Pčelari iz FBiH traže donošenje novog Pravilnika o ocjenjivanju kvaliteta meda kako bi se tržište zaštitilo od nekvalitetnog meda.
“Neophodno je donošenje novog Pravilnika o ocjenjivanju kvaliteta meda jer je to najbolji način da se zaštitimo od patvorenog meda koji se pojavljuje na tržištu. Mi trenutno imamo oko 182.000 registrovanih pčelara, a realno u FBiH ima oko 350.000 pčelara. Godišnja proizvodnja meda je otprilike hiljadu do dvije tona, a toliko i uvezemo, što znači da ima prostora da se ulaže i razvija ova oblast, ukoliko se omoguće pčelarima bolji uslovi, čime bi i veći broj njih registrovao svoj obrt”, rekao je Rehad Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.
Također su naglasili važnost podrške federalnih i kantonalnih institucija, ali i lokalnih zajednica u zaštiti domaće proizvodnje.
Donošenje novog Pravilnika
Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u ovoj godini je najavio donošenje novog Pravilnika o ocjenjivanju kvaliteta meda, a iz Saveza pčelara su poručili da se nadaju da će to dovesti do povećanja poticaja, bolje uslove na tržištu i bolje stanje u pčelarstvu u FBiH.
On je naglasio da je na državnom nivou usvojen Pravilnik o medu i pčelinjim proizvodima.
“Na državnoj razini, posredstvom Agencija za sigurnost hrane BiH usvojen je Pravilnik o medu i pčelinjim proizvodima, i slijedom toga se prate parametri o kvaliteti meda. Kada su u pitanju geografske oznake za pojedini med, kvalitetu i izvorno porijeklo, te se procedure provode kroz Agenciju o intelektualnom vlasništvu BiH, tako da se na taj način standardizira proizvodnja meda, prepoznatljivost na tržištu, a time i održivost pčelarske proizvodnje”, pojasnio je on.
Regulirana oblast pčelarstva
Ministar je naglasio da se donošenjem Pravilnika o pčelarstvu sistemski regulirala i uredila ova oblast.
“Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donošenjem Pravilnika o pčelarstvu sistemski je reguliralo i uredilo oblast pčelarstva. Definirani su i pobliže uređeni uslovi i način držanja, premještanja, zaštite pčelinjih zajednica, evidencija pčelinjaka i pčelinje paše i druga pitanja koja su od značaja za oblast pčelarstva na teritoriji FBiH”, objasnio je za Aktu Dedić.
On je kazao da su zemlje okruženja, koje su ujedno i članice EU (Hrvatska, Slovenija), predmetnu materiju regulirale kroz pravilnike, a ne kroz zakone o pčelarstvu.
“Uspostavom Registra pčelara i pčelinjaka iz 2019. sistemski se uredila ova oblast da, pored ostalog, po prvi put imamo podatke o broju pčelara, pčelinjaka i pčelinjih zajednica, načinu pčelarenja. Navedeni podaci nam omogućavaju sistemsko praćenje ove oblasti, uspostavu katastra pčelinje paše, što je od velikog značaja za unapređenje ove oblasti”, rekao je Dedić.
Podaci koje sadrži Registar služe kao osnova za kreiranje mjera i politika u funkciji razvoj pčelarstva i zaštite zdravlja pčela.
“Nakon što smo donijeli propise i sistemski regulirali oblast pčelarstva, povećan je broj upisa i ažuriranje pčelara i pčelinjaka. Po podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava evidentirano je 4.662 pčelara, koji su prijavili 239.699 košnica. U Registru pčelara i pčelinjaka, u 2021. godini svoje podatke je ažuriralo 2950 pčelara koji pčelare na 3.483 pčelinjaka sa 182.194 pčelinje zajednice”, kazao je ministar.
