BiH i u 2021. bez ijedne greenfield investicije

Varljivi statistički podaci ukazuju na svojevrsni bh. investicijski bum u vidu obima direktnih stranih ulaganja u prvih devet mjeseci 2021. veći od milijarde KM, što je rezultat koji ni na godišnjem nivou nije zabilježen još od 2008. godine. Međutim, struktura tih investicija pokazuje da ni marka nije uložena u greenfield projekte. Piše Armin Zeba

128

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci  premašila su milijardu konvertibilnih maraka, uz rast od 65 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

S obzirom da se radi o iznosu koji ni na godišnjem nivou nije postignut još od 2008. godine i da široj javnosti nije poznata nijedna ozbiljnija investicija realizirana lani, kao i na činjenicu da se u pandemijskim uvjetima nigdje u svijetu ne bilježi investicijski zamah, a pogotovo ne zemljama gdje je šuškanje novčanica potencijalnih investitora u potpunosti zaglušeno zveckanjem oružja, navedeni podaci upućuju na sumnju da se radi o statističkoj ili štamparskoj grešci.

Dokapitalizacije i profiti

“Nije ovo nikakva statistička greška! U našim okolnostima, mi možemo biti zadovoljni ovim iznosom, ali globalno gledajući nisu ovo nikakvi veliki iznosi u sferi stranih ulaganja. Veći razvijeniji grad u svijetu će ovaj obim investicija realizovati u jednom ili dva mjeseca. U posljednjih deset godina, to jest od 2011., ovo je najveći priliv stranih ulaganja za devet mjeseci jedne kalendarske godine. Većina ovih investicija predstavlja reinvestiranja postojećih stranih kompanija u BiH. Treba imati na umu da su određene djelatnosti od početka pandemije korona virusa doživjele procvat, što je doprinijelo povećanju obima ulaganja“, negira mogućnost bilo kakve greške Jasmina Dževlan, glasnogovrnica Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH.

U izjavi za Business Magazine, ona precizira da je u prava tri kvartala 2021. najveći obim direktnih stranih investicija evidentiran u finansijskim uslužnim djelatnostima (310,9 miliona KM), trgovini na malo (166,7 miliona KM) te proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (132,4 miliona KM). Kako napominje, ulaganja veća od 20 miliona KM  registrirana su i u djelatnostima proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (56,5 miliona), proizvodnja prehrambenih proizvoda (49,8 miliona KM), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (38,5 miliona KM), vađenje metalnih ruda (26,2 miliona KM) te proizvodnja gotovih  metalnih  proizvoda, osim  mašina i opreme (22,4 miliona KM).

“U prvih devet mjeseci 2021. zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u BiH su Hrvatska (278,7 miliona KM), Austrija (168,0 miliona KM), Rusija (132,5 miliona KM) i Slovenija (132,1 miliona KM), a značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija (78,0 miliona KM), Njemačka (73,6 miliona KM), Srbija (66,7 miliona KM), Italija (35,6 miliona KM) i Švicarska (33,1 milion KM)“, sumira Dževlan.

Na sličan način, prilično iznenađujuće pokazatelje prošlogodišnjih investicijskih tokova u našoj zemlji pojašnjavaju i iz Centralne banke BiH, napominjući da “treba imati u vidu da se radi o preliminarnim podacima, koji mogu bitno oscilirati tokom godine i po nakon zaključivanja finansijskih izvještaja preduzeća na kraju godine”.

“Investicije su uglavnom skoncentrisane u nekoliko sektora, prvenstveno u bankarskom – u iznosu od 310 miliona KM, zbog naglašeno visokih zadržanih zarada, a zatim u oblastima trgovine na malo i veliko ukupno (268 miliona KM) te proizvodnje nafte i naftnih derivate (132 miliona KM), što je sve skupa više od tri četvrtine ulaganja, a što govori da nema obimnih ulaganja u ostale djelatnosti.

Ove investicije treba posmatrati u kontekstu oporavka od pandemijske resecije, kada su investicije bile niske tokom 2020. godine, a i u godini ranije, pa su se sada stekli uslovi za neka ulaganja koja su izostala u prethodnim godinama”, konstatiraju iz Centralne banke BiH.

Vraćanje dugova

Malo više svjetla na statistiku koja ukazuje na bosanskohercegovački investicijski bum ipak bacaju podaci o strukturi prošlogodišnjih direktnih stranih ulaganja, od kojih se 1,5 milijardi KM odnosi na vlasničke udjele, 659 miliona KM na zadržane zarade, a negativnih 1,14 milijardi KM na ostali kapital. Na molbu da do kraja rasvjetle tajnu svojevrsne više matematike iz koje proizilazi da BiH doživljava investicijsku renesansu, odnosno da jezikom razumljivim prosječnom čitaocu objasne šta konkretno podrazumijeva svaka od navedenih kategorija, iz FIPA-e podsjećaju da vlasnički udjeli uključuju gotovinu te ulaganja u opremu, robu i usluge, zadržane zarade iznos preostalih profita, nakon umanjenja za iznos poreza na dobit i plaćanja dividendi ili drugih doznaka profita od strane preduzeća s direktnim investicijama u BiH svom direktnom stranom ulagaču, a ostali kapital ulaganja sestrinskih preduzeća, obveznice, instrumente tržišta novca i ostala dugovanja, uz opasku da se njegov negativan odnos odnosi na vraćanje prethodnih zaduženja.

“U kategoriji zadržanih zarada reflektuju se pozitivni rezultati poslovanja u 2021. godini, u kojoj se bilježi značajan rast ekonomske aktivnosti u BiH, a u okviru toga najviše se odnosi na profitabilnost banaka. Međutim, ova kategorija podložna je revizijama i promjenama, a neke od banaka već su najavile značajne iznose za isplatu u toku četvrtog kvartala.

U pogledu vlasničkih udjela, došlo je do porasta kao rezultat dokapitalizacije postojećih preduzeća.

S druge strane, došlo je do smanjenja u kategoriji ostali kapital, a što predstavlja međukompanijsko pozajmljivanje između matičnih preduzeća u inostranstvu i njihovih podružnica u BiH“, dodaju iz Centralne banke BiH.

Pojednostavljeno rečeno, kao i obično kada je riječ o statistici, sva ljepota je u oku posmatrača, odnosno u metodologiji, koja dopušta više nego široko shvatanje pojma direktnih stranih investicija. Kada je, međutim, riječ o suštinski jedinim stvarnim ulaganjima u kontekstu ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta – greenfield investicijama, stvari su kristalno jasne i ne daju ni najmanje razloga za optimizam.

“Sva realizirana ulaganju su realizirana u okviru već postojećih preduzeća – u 2021. godini ne zapažaju se velika novouspostavljena preduzeća, niti je bilo najave nekih novih velikih stranih investicija“, poentiraju iz Centralne banke BiH.

Različite procjene

Kada će biti dostupni preliminarni podaci o ukupnim direktnim stranim investicijama u BiH u 2021. godini i kakve su procjene u vezi sa njihovim konačnim godišnjim iznosom, kao i prognoze za 2022. godinu (imajući u vidu pandemiju, loš poslovni ambijent i katastrofalnu političku situaciju), pitanja su na koja iz FIPA-e i CBBiH prilično različito odgovaraju.

“Podaci za 12 mjeseci 2021. bit će objavljeni u augustu 2022. godine. Očekujemo da će trend rast biti zabilježen i u četvrtom kvartalu te da će na godišnjem nivou biti zadržano značajno povećanje“, kaže glasnogovrnica FIPA-e Jasmina Dževlan.

“Preliminarni rezultati za cijelu 2021. godinu bit će dostupni krajem marta 2022. i ne očekuje se da će u četvrtom kvartalu biti registrovane značajnije investicije. Štaviše, iskustvo govori da pri kraju godine dolazi do prebacivanja zarada i moguće je da ukupne investicije na kraju 2021. budu niže nego u septembru.

Uglavnom, direktne strane investicije bit će ispod dva posto BDP-a, što se ne može smatrati posebno uspješnim, pogotovo što već niz godina imamo skromne rezultate u pogledu privlačenja investicija.

Nabrojani faktori svakako ne stvaraju primamljiv ambijent za strana ulaganja, tako da su poduzimanja reformi i europske integracije apsolutno neophodni da bi BiH mogla računati na obimni priliv direktnih stranih investicija u narednim godinama”, rezimiraju, pak, iz Centralne banke BiH.

 

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here