Uvoz radne snage djelomično bi mogao pokriti potrebe za radnicima u BiH

U nedostatku domaće radne snage, bosanskohercegovački privrednici spas vide u zapošljavanju stranaca, a za to su im potrebne veće kvote radnih dozvola i jednostavnije procedure. Piše: Mirela Haskić-Suša

267

Nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini je gorući problem s kojim se suočavaju naši privrednici. Iako  se na evidencijama službi za zapošljavanje nalazi i nekoliko stotina hiljada nezaposlenih poslodavci sve teže dolaze do radnika. Jedan od načina, bar djelomičnog rješenja ovog problema, poslodavci vide u uvozu radne snage. Svake godine Ministarstvo civilnih poslova, putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH izrađuje Prijedlog godišnjih kvota radnih dozvola koji se upućuje Vijeću ministara BiH, koje utvrđuje djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje stranaca i broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti te utvrđuje teritorijalnu raspodjelu radnih dozvola prema izraženim potrebama.

Nedovoljne kvote

Entitetski zavodi za zapošljavanje i Zavod za zapošljavanje BD BiH prave procjenu potreba za zapošljavanjem stranih radnika, a procjena se pravi na osnovu prethodno izdatih radnih dozvola, te zahtjeva poslodavaca. Ove institucije imaju obavezu da svoje procjene dostave Agenciji za rad i zapošljavanje BiH koje ih upućuje Ministarstvu civilnih poslova BiH na dalje postupanje prema Vijeću ministara BiH.

Prema dostupnim podacima, u prvih šest mjeseci prošle godine ukupno je izdato 996 radnih dozvola i to 316 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 680 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U FBiH ukupno je izdato 456 radnih dozvola od čega 103 koje se računaju u kvotu i 353 izdate nezavisno od utvrđene kvote, u RS ukupno je izdato 472 radne dozvole i to 201 koja se računa u kvotu i 271 izdata nezavisno od utvrđene kvote, a u Brčko Distriktu BiH ukupno je izdato 68 radnih dozvola, 12 koje se računaju u kvotu i 56 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola koje se računaju u kvotu, u BiH je produženo 116 već izdatih radnih dozvola, a 200 radnih dozvola je izdato za novo zapošljavanje.

„ U protekle dvije godine primjetan je pad izdatih radnih dozvola za strance u BiH što je svakako jedna od posljedica pandemije COVID-19 i njenog utjecaja na ekonomiju. Najviše radnih dozvola je izdato državljanima Srbije-269, Turske-121, slijede Hrvatska i Kuvajt-po 48, Kina-47… Ovakvo stanje je istovjetno i prethodnih godina“,za Business Magazine kaže Boris Popić, stručni saradnik za informisanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prijedlog godišnjih kvota radnih dozvola za 2022 . godinu do zaključenja ovog broja još nije bio usvojen. Međutim, prema Prijedlogu, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2022. godini iznosi 1.360 radnih dozvola, od čega se na FBiH odnosi 670 radnih dozvola, RS 600 radnih dozvola i Brčko Distrikt BiH 90 radnih dozvola. Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 740 radnih dozvola, od čega se na FBiH odnosi 310 radnih dozvola, RS 400 radnih dozvola i Brčko Distrikt BiH 30 radnih dozvola. Godišnja kvota radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca iznosi 620 radnih dozvola. Najveći broj kvota odnosi se na prerađivačku industriju, građevinarstvo, trgovinu na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala i uslužne djelatnosti. Također, poljoprivrednici su izrazili potrebu i za farmerima i voćarima, jer su prethodne godine na našim voćnjacima radili radnici iz Turske, a ove i narednih godina kako kažu poljoprivrednici  trebat će im sve više stranih radnika.

Kvota od 1.360 radnih dozvola, nije ni približno dovoljna poslodavcima u BiH. Poslodavci iz FBiH, kako je za Business Magazine rekao Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, već su Vijeću ministara BiH uputili zahtjev za povećanje kvota i taj broj iznosi oko 7.000 do 8.000.

„Smatramo da bi ovaj broj bio dovoljan. Uglavnom je to fokusirano na tri sektora i to građevina u kojoj je zabilježen veliki deficit radne snage, zatim prerađivačka industrija i ugostiteljsko-turistički sektor. Zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH tražili smo sastanak sa Ministarstvom civilnih poslova BiH kako bi im obrazložili i pojasnili u kakvoj situaciji se nalazimo“, pojašnjava Smailbegović.

Dugotrajan postupak

Radne dozvole se izdaju u utvrđenoj kvoti ili mimo utvrđene kvote. U FBiH zahtjev se podnosi službi za zapošljavanje na nivou kantona, te je potrebno priložiti  podatke o strancu s kojim se namjerava zaključiti ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor, a naročito ime i prezime i sva prijašnja imena i prezimena, imena i prezimena roditelja, datum rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresu stanovanja u državi porijekla, broj datum i mjesto izdavanja važećih putnih isprava, podatke o radnom mjestu ili vrsti poslova te o uslovima rada, izvod iz relevantnog registra nadležnog suda o registraciji poslodavca ili rješenje o odobrenom obavljanju obrta, dokaz o solventnosti iz banke kod koje poslodavac ima račun, dokaz o podmirenim poreskim obavezama i uplaćenim doprinosima za sve postojeće zaposlene uključujući i stranca u slučaju produženja radne dozvole, obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca, vrstu stručne spreme i stručnih znanja i kvalifikacija koja se traže za obavljanje tog posla.

Postupak za izdavanje ili produženje radne dozvole sa urednom dokumentacijom za poslove ovlaštenih lica za zastupanje navedenih u sudskom registru ili lica koja su registrovala obrt traje do 15 dana. Postupak po zahtjevima za izdavanje ili produženje radne dozvole po kojima prednost imaju nezaposlene osobe sa evidencija nezaposlenih u većini slučajeva traje 30 dana.

U Brčko distriktu poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje radne dozvole Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, a Zavod je dužan postupak okončati u roku od 30 dana.

Kada je u pitanju RS, radnu dozvolu u obliku rješenja izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje RS nadležna prema sjedištu poslodavca, nakon provjere da li na evidenciji nezaposlenih ima lica koja traži poslodavac i na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola u Republici Srpskoj. Ukupan postupak izdavanja radne dozvole, od dana podnošenja zahtjeva je od 15 do 30 dana.

Kada je riječ o procedurama Smailbegović ističe da imaju spremne prijedloge kako bi se procedure pojednostavile i skratilo vrijeme izdavanja dozvola za rad strancima.  Poseban je problem ako se provjerava da li na evidencijama službi za zapošljavanje u BiH postoji takav profil radnika koji poslodavac namjerava zaposliti, čime se dodatno produžava rok izdavanja dozvole, te ako se utvrdi da na bh. tržištu ima takve radne snage, onda se radna dozvola strancu neće izdati. U suprotnom slučaju može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad i boravak.

„To sve jako dugo traje. Postoje situacije da neki radnik neke strane kompanije dođe u BiH da radi i on ovdje bude šest mjeseci, vrati se u svoju zemlju, a radne dozvolu ne dobiju. Također, jedan od problema kada je riječ o procedurama jeste i potreba za nostrifikacijom diploma, posebno u slučajevima kada ne postoji potreba za određenom stručnom spremom. Naprimjer, u ugostiteljstvu konobari, spremačice, pomoćni radnici u proizvodnji ili građevini ne trebaju imati određenu stručnu spremu“, pojašnjava Smailbegović.

Kada je riječ o interesu stranih radnika za rad u BiH, Smailbegović navodi da bi se moglo očekivati da dođu raditi državljani Turske, posebno iz unutrašnjosti gdje ima dosta viška radne snage, te iz Indije, Pakistana, Bangladeša, Nepala, Filipina, Indonezije, iz kojih se radna snaga uglavnom i uvozi.

„Već postoji slučajevi da radnici iz ovih zemalja rade u okruženju-u Srbiji rade građevinski radnici iz Bangladeša ili Turske. Ovaj trend je već nekako krenuo, još uvijek skromno, ali sa pojednostavljenjem procedura i skraćenjem rokova, mislim da bi to bilo značajnije“, dodaje Smailbegović.

Na pitanje kako privući ove strane radnike u zemlju iz koje odlaze njeni radnici Smailbegović kaže da su analizirali stanje i da se u slučaju zapošljavanja stranaca radi o specifičnim uslovima gdje se takvim radnicima mora obezbijediti smještaj i ishrana, te bi novac koji im se nudi bio sasvim dovoljno motivirajući da dođu u BiH i rade.

Uvoz radne snage jeste jedna od opcija, ali ne i konačno rješenje koje bi poslodavcima obezbijedilo radnu snagu. Ipak, da bi došlo do povećanja broja stranih radnika u BiH potrebno je unaprijediti cjelokupan poslovni ambijent te riješiti trenutnu političku situaciju.

Neće uzeti posao domaćim radnicima

Kada se spomene da poslodavci žele uvoziti radnu snagu, uvijek se postavlja pitanje zašto to rade kada se na našim evidencijama službi za zapošljavanje nalazi oko 400.000 osoba. Kada se pogledaju podaci o izdatim radnim dozvolama, jasno je da je procenat stranih radnika u BiH u odnosu na domaće zanemariv. Strani radnici zasigurno neće domaćim otežati na tržištu, te Smailbegović naglašava da se radi o uvozu radne snage koje nema na našem tržištu. Dodaje da je pitanje da li se na evidencijama nezaposlenih uopće nalazi 400.000 ljudi.

„Veliki broj njih se prijavi na zavode za zapošljavanje prvenstveno radi zdravstvenog osiguranja, međutim uopće ne traže posao. Veliki broj njih je već u inozemstvu ili rade nacrno, ali se vode na evidencijama. Također, postoji i veliki broj onih koji ne žele raditi određene teže poslove, u građevini ili industriji što je u neku ruku razumljivo. Pored toga, otvorila se i mogućnost odlaska na zapad i naša privreda nije u situaciji  ponuditi njemačke ili austrijske plaće. Migracije radnika su nešto s čime se susreću sve zemlje. Naprimjer u  Hrvatskoj, koja se isto suočava s odlaskom radne snage, pri tome je njihovim radnicima još lakše otići u zemlje Evropske unije, radi oko 70.000 strane radne snage“, pojašnjava Smailbegović.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here